Mateus 14
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Naso yewao Herot, Galili wane ŋei waom eŋe Yesu wane don kisi detke.
1 Nati ana veya’amaim Herod tafaram Galilee ana kaifayan orot Jesu bowabow ana tur nowar.
2 Paki ketkele koune edane rake, “Eŋe yemo welekatne Yohane Doku Tau Tau, oŋo koso wisikae wie more, zinge sarimaike. Yalinane zonom togogole iwaŋo eŋane kutno waki masi togole urata mamaike.”
2 Naatu ana orot ukwarih hai tur eowen eo, “Ni’i orot i John Baptist, morobone yawas maiye, imih fair bai nati ina’inan isisinaf.”
3 Herot eŋe raki Yohane malipka more, meteret kine wokomgeu paki, mulap urumgo birakakoi, eŋe ea okankake yemo iwa yale, Herotŋo eŋine ŋole Pilip wane ŋanominane ŋerep ea kobu make, ŋerep ea wane eŋetine Herodias. Yohaneŋo Herot ŋanominane ra more don okankake.
3 Herod i John Baptist bai fatum in dibur yari’iy aawan Herodias baiyasisirin isan.
4 Yohane Doku Tautau eŋe tako rakot Herot olale rake, “Ge ŋerep iwa mamaine eamo mi menaŋmaike!”
4 John tur fokarin maiyow Herod Herodias i tain Philip aawan bai bi’aawan isan gam iu, “O i ofafar iastu’ub tai aawan ibai i’awan.” Tur fokarin iti eo isan Herod yan bai dibur yari’iy.
5 Herot eŋe Yohane qeakane okange, ŋo siluŋ eŋe Yuda ŋei eŋane kaetkake, onoka wane Yuda ŋei eŋe Yohane wane propet mane rakoi, ea wane.
5 Herod kok i John ta’asabun, baise Jew sabuw isah bir, anayabin John hi’i’itin i dinab orot ta na’atube.
6 Herot wane wako wakon nasoino ŋei natne eŋe ŋara nekei wane weneŋ sari motkoi, ŋanomine Herodias wane borasine eŋe Herot wane lewet ŋei eŋane kaitko lawam tanik qorikinoken eŋet oreke. Oreki Herotŋo kaki similekake.
6 Naatu Herod ana tufuw isan hibiyasisir ana veya’amaim, Herodias natun babitai run sabuw rou’ay gagamin nahimaim benaben, Herod itin iyasisir gagamin maiyow.
7 Paki eŋe ra togole olale rake, “Na qeliwo more ra togolemaile, ge kine kine mane wane gangi, ranom na baŋ ginikale!”
7 Naatu taiyuwin isan eo baifaro babitai eomatan eo, “Abisa kukokok boro anit?”
8 Eso nagaine wetno ketki ŋerep eŋe rake, “Ge Yohane Doku Tautau wane lewine iwaka peletko more ninnom kawe.”
8 Naatu babitai hinah ana turamaim na eo, “Ayu akokok boun John Baptist ukwarin tew yan iniwan inab inan initu.”
9 Yale raki Herot eŋe detki zok umareke, ŋo onoka wane eŋe ŋei tatiŋon koune korop eŋane kaiteno okora weti qeliwo raki paki don ratogoleke, ea wane detki qekaki, siluŋ ŋerep wane aŋaine teweke, paki qelit ŋei koune raongi arikoi.
9 Aiwob orot iti tur nonowar i uwan yi, baise sabuw rou’ay gagamin matahimaim eomatan, imih ana baiyowayah orot iuwih babitai ana kokok hisinaf.
10 Ari Yohane mulap urumgo ebine kitatkoi.
10 John dibur bar wanawananamaim ma’am hin sikan hi’afuw,
11 Kitareso, lewine peletko more ma sariu, ŋerep yewa mangoi, pakiso oŋo ma more nagainano ma arike.
11 ukwarin tew yan hiwan hibai hina babitai hitin, bai in hinah itin (so’ob John i morob).
12 Yohane dokoine eŋe sari pareŋine ma more dukkakoi, paki eŋe ari Yesu donkisi olatkoi.
12 John ana bai’ufununayah hina biyan hibai hin hiyai, imaibo hin Jesu ana tur hiowen.
13 Yesu eŋe don kisi ea detki paki, mat ea qelige seki maneo waso sai maneo eŋineka geakane arike. Ŋei ŋerep eŋe don kisiine yale detpi paki, ket matene qelige more, kepoka ŋadino esopka arikoi.
13 Jesu John ana tur nonowar ufunamaim, wa bai akisinamo efan nautanubinamaim in. Baise sabuw menamaim inan i ana tur hinowar, ababawat bar merar ta ta hirun hitit hi’ufunun hin.
14 Yesu eŋe seki kutno ŋine ketki paki, ŋei ŋerep magu suaine yewa one more, eŋane wetine boriki zomaene maki menaŋgoi.
14 Jesu wa biyut ana veya nuwanuw sabuw rou’ay gagamin maiyow i’itih iyababan, naatu hai sabuw sawusawuwih hibow hinan etei iyayawasih.
15 Kepe ketki rarapko, dokoine eŋe eŋano sari olale rakoi, “Kepe ketki naso mo qeyaumaike, so iwa yemo sai togole. Ge ra onnom, ŋei ŋerep eŋe ariu, me bira onnom, matko matko ari edomka ŋara kakiene qoleu.”
15 Veya re birabirab auman Jesu ana bai’ufununayah hin hiu, “Veya i re sawar. Igewasin sabuw iniyafarih hinan bar merar yubinamaim bay hinatobon hinaa hinayawas.” (Anayabin iti efan i arar yan sabuw en).”
16 Yesuŋo edane rake, “Eŋe maine mi arikei, ŋine ŋidom kine kine mane ka more ebonbi neu.”
16 Jesu iyafutih eo, “Men karam asir ana’uwih hinan. Gewasin, kwa a efanamaim bay kwana’itin kwanitih hina hinayawas.”
17 Edangi eŋe rakoi, “Ŋene ŋara korop mi ma gemaine, yemo bret mete mane so zawon etke.”
17 Baise hiya’afut hio, “Aki ai efanamaim rafiy fafar etei umat roun naatu siy rou’ab na’atumo ti’inu’in, men karam boro iti sabuw rou’ay gagamin anituwih.”
18 Yesuŋo rake, “Ea iwa naŋano ma sariu.”
18 Jesu eo, “Kwabow kwana kwaitu.”
19 Eŋe ra ongi, ŋei ŋerep eŋe qiziŋ kutno ket dara wuruk pese met warekoi, pakiso eŋe bret mete mane so zawon etke maki paki, qeliwo deine potki waki, Anutu bakomine kitoke. Eŋe bret mapokki waki, dokoine ebongiso, edo damo qe ŋei ŋerep ebon warekoi.
19 Naatu sabuw iuwih fotan yan himare, imaibo Jesu rafiy fafar umat roun, siy rou’ab auman bow au mar nuw ra’at, God ana merar yi sawar, basit rafiy imseseb ana bai’ufununayah itih, naatu ana bai’ufununayah hibow sabuw hifaramih hi’aa.
20 Ŋei ŋerep eŋe korop neu ŋatene qewareke, pakiso dokoine eŋe bret so zawon natne wouene suaki qeligeu metke, yewa mau ket kela 12 watkeke.
20 Sabuw etei hi’aa yah iw, naatu ana bai’ufununayah bay rebareb hi’aa hi’inu’in hibow hibiwan sakasak etei 12 hiwan foten.
21 Ŋeiwa ŋara nekoi eŋane zaleene 5,000. Ŋerep so medep natne yemo mi dapot ongoi.
21 Orot iti bay hi’aa hibiyab etei 5,000 kek babin men auman hiyabamih.
22 Pakiso Yesu eŋe dokoine ebuki, seki koto wau paki, edo lewine alakane matko namuŋ kitare arikoi, ariuso Yesu eŋine yemo ŋei ŋerep ea qebinongi mateno ariwarekoi.
22 Jesu matan kabiy ana bai’ufununayah iuwih wa hibai wan hirabon hin harew kukuf rewan rounane na’at. Naatu Jesu ma sabuw iyafarih hai au bar hin.
23 Qebinongi, ŋei ŋerep ariwareu, ea wane ŋadino eŋe meŋo maneo eŋineka wa more meŋenkake. Ruo kereakane okangiso, Yesu eŋe eŋineka ea meŋo geke.
23 Sabuw iyafarih hinan ufut akisinamo yen in oyawamaim yoyoban isan. Naatu nati’imaim, akisinamo ma’am mar bu’u’um.
24 Naso yewao seki mo doku namuŋ wisino ariki, dibomŋo mawa maket maine qein make, onoka waneŋo momo suaine qeke, ea wane.
24 Iti ana veya’amaim ana bai’ufununayah i hire hin hikukuyowen ana veya yabat misir wa rab naatu kotar nahine na kufutih.
25 Naso 3 kilok so 4 kilok erane keuetno sakoka, Yesu eŋe dokoine eŋano doku kutnoka gesoka ariki.
25 Mar sibisib auman Jesu riy tafanamaim bat ana bai’ufununayah isah remor na.
26 Dokoine eŋe kau doku kutno gesoke ariki kakak kakoi, paki eŋe kaetongi aroke rakoi, “Iwa mo osoŋa mane!”
26 Riy tafan bat remor nan ana bai’ufununayah hi’i’itin ana maramaim, hai bir ra’at hio, “Iti i wagabur mowan.” Hikirir hirerey.
27 Yale okanbi, Yesuŋo esatka edane more rake, “Togoleu! Iwamo noŋo, misuk kaetŋungep!”
27 Baise Jesu mar ta’imon eaf eo, “Men kwanabir, ayu anan.”
28 Rakiso Petoroŋo rake, “Waom, iwa welekatne goŋo, yemo ranom na saket uwe paki, doku kutno gesoka geŋano sariwe.”
28 Naatu Peter iya’afut eo, “Anababatun o na’at, basit ku’uwu riy tafan abat ana biya atit.”
29 Raki Yesuŋo olatke, “Sarinom!” Eso Petoro eŋe sekiwo ŋine saket more, kieke doku kutno gesoke Yesu wano arike.
29 Jesu eo, “Kuna.” Peter wa afe’en isure riy tafan bat in Jesu biyan tit.
30 Eŋe ariki momo suaine qeki detki paki, eaka kaetkake, pakiso kieke doku koto qorodoge ketke, paki boka rake, “Waom, neunom!”
30 Baise kotar gagamin bababin naniyan bai, ana bir ra’at, basit busuruf unun re, re’ere auman Regah isan ererey eaf eo, “Regah kwiyawasu.”
31 Rakiso, eaka Yesuŋo biraki ketki metino maki paki rake, “Ge mali malipŋone nigagatne magemaine! Ge onoka wane wet etkeka okanmaine?”
31 Jesu mar ta’imon eof nunuw uman bai iu eo, “A baitumatum men nikikimin, aisim kukakasiy.” Jesu eofere Peter uman ebaib|alt="Jesus reaching out to Peter" src="cn01722B.tif" size="col" loc="Mat 14.31" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="14.31"
32 Pakiso ere eretnarek seki koto waketpikso, momo mo ea doŋ mange.
32 Naatu hairi wa tafan hiyey ana veya kotar bababin nutanub.
33 Dokoine eŋe seki koto mere umi qe Yesu bakomine kito mawaka rakoi, “Welekatne, ge Anutu wane Gipole!”
33 Imaibo bai’ufununayah wa tafan hima’am Jesu hibora’ah hio, “O i anababatun God Natun!”
34 Eŋe doku namuŋ yuane more, sari Genesaret ea kepo ketkoi.
34 Hirabon hina rewan rounane hitit naatu hin Genesaret, imaim hai wa hitain yen.
35 Yewao ŋei ŋerep eŋe Yesu mo detkakoi, eso eŋe mo ea don motpi zoma ŋei eŋane mat loli lolik korop ariwareki ebu peik one, Yesu wano sarikoi.
35 Naatu nati’imaim sabuw Jesu hi’i’inan ana veya, tur hiyafar nati tafaram wanawanan bar merar gidigidihimaim, sabuw sawusawuwih etei hibow hina Jesu biyan hitit.
36 Eŋe Yesuŋo detongi, zoma ŋei eŋe takotine mezene eaka uakau paki, zomaene menaŋ oniakane ra olatkoi, pakiso eŋe detongi, takotine mezeno uakakoi, eŋe korop detonge, ea wane rokop okane more menaŋ warekoi.
36 Naatu ana faifuw taininawat butubunin isan hifefeyan, naatu sabuw iyab ana faifuwawat hibubutubun i etei hiyawas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.