Marcos 7
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, so Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yerusalem ŋine sari Yesu wano lewaŋgoi.
1 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hina Jesu hibebera’uh.
2 Eŋe Yesu dokoine onbi meteene mi saukeu libe qeke, eŋe yaup ŋara ma nekoi.
2 Naatu ana bai’ufununayah umah souwena’e eregubagub auman hi’aa hitomatom hi’itih.
3 Parisi so Yuda ŋei ŋerep korop eŋe aso ŋabo eŋane masi ea mogare ge okanmaŋkoi. Eŋe ŋara nekeiwane okane more aso ŋabo ra rokop don yale rake, yalewaka eŋane rokoune ma more meteene sauke more maine ne okangoi.
3 Pharisee naatu Jew sabuw etei’imak i hai binanakwar ti’ufunun hai a’agir hi’o na’atube umah tesouwenabo te’aau.
4 So nalu qole qoleo ari more zinge sari ŋara nekeiwane okane more eŋe doku tau more ne okangoi. Eŋe kine kine natne aso ŋabo eŋane masi ea korop mogare okan waremaŋkoi. Eŋe lase, kap ŋara mire ne, so kulu papa wane kine kine korop sauke mauluke gemaŋkoi.
4 Ahar efanane tenan boro men abistan hina’aan, baise wantoro’ot i boro hinakif nakusouwih, naatu hai binanakwar afa maumurih maiyow tebi’ufunun, boun kerowas, naukwat, ya’aya baibitab ana noukwat, i na’atube tesasouwen.
5 Eŋe Yesu qesonka rakoi, “Onoka wane dokoŋone eŋe asoŋabo eŋane numa tego ea mi mogatmami. Eŋe meteene mi sauke more ŋara yaup ma nemami.”
5 Imih Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hibatiy, “Aisimamih o abai’ufununayah bai’obaiyen it ata a’agir hibai nan men tibi’ufununimih, naatu baise i umah gubagub auman te’aau?”
6 Rauso, eŋe iwa yale edange, “Isaiaŋo ŋine isi ŋei zok ŋidorake, ŋinane kineŋine papiao iwa yale Anutu wane dongo qeke pamaike.
6 Iyafutih eo, “Isaiah kwa arerekabih isan eo i turobe, Bukamaim eo kikirum na’atube,
7 Eŋe nae yaup eŋetneka nora bukeu waokanmaike. Eŋe aso ŋabo eŋane numa tego yewa kito ebone more raokanmami, iwa Anutu wane don.’”
7 I hai kwafiren ayu isau i yabin en,
8 Yesu eŋe koso edane rake, “Ŋine Anutu wane don masi koboboine mo qeligeu siuk ŋunmaike? Pakimo, ŋine ŋei ŋinŋine aso ŋabo eŋane don eaka malipka gemami.”
8 Kwa God ana obaiyunen kwabosair sa’ab kwayai naatu orot hai bai’obaiyen kwabai kwabukikin kwanan.”
9 Yesu eŋe koso edange, “Ŋine zok detluke more Anutu wane don koboboine ea matali qetali okane more ŋinŋine asoŋabo eŋane numa tego malipka gemami.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “Kwa God ana obaiyunen bosairen sa’ab ya’in naatu taiyuw abinanakwar bai’ufnunin isan i kwaso’ob kwanekwan!
10 Moseŋo sogino qei bano mo rake, ‘Ŋine nabok magak ere qesiŋore more geokanikei, Ŋo, ŋei mane eŋe nabok magak don borikine etaniakeo, eŋe qeu seukeake.’
10 Moses na’atube eo, ‘hinat tamat inakakafiyih, yait ta hinah tamah erarafih i boro hina’asabun namorob.’
11 Ŋo, ŋine, Anutu wane papa togon welaine ŋei, ŋei ŋerep masi kine mane iwa yale edanmami. Ŋei mane eŋe wesiinerop nagamagaine qesiŋ osiakane okane, ŋo, siluŋ etane raokanmaike, na mo Anutu wane biŋek qile.
11 Baise o ta hinat tamat isah iti na’atube inao, abistan ayu’une kwa abibaisi i God ana sibor yayasairen.
12 Ŋine yale edanbi, eŋe naga magaene mi qesiŋone more, qeliŋ onmaŋkei.
12 Tur nati na’atube nao, naatu boro men kafa’imo hinah tamah isah abisa ta nasinafumih.
13 Ŋine ŋinŋine asoŋabo kito ebo ebon ŋei ŋerep ea edanmami, ŋine Anutu wane don zonomine mau kito okanmaike. Ŋine kine kine loutne yalewa ma okanmami.”
13 Kwa a’a’agir hai binanakawar kwabukikin naatu God ana tur i kamomow ebi’en naatu sawar afa moumurih maiyow auman nati na’atube kwasisinaf.”
14 Yesu eŋe koso ŋei ŋerep magu suaine edoraki sariu edange, “Ŋine koropŋo naŋane don iwa dere more wetŋineŋo motpi so detlukkeu.
14 Iban maiye Jesu sabuw rou’ay gagamin eafih hina iuwih eo, “Kwa etei iti tur anao i kwananowar naniyan kwanab.
15 Ŋine detmami, kine kine iwa diinerop ŋadino pamaike, eaŋo ŋinane kotoŋine mi maki sigileake. Ŋo kine kine natne ŋinane wet dereretŋine kotino pamaike, eaŋo saket more maki wet dereretŋine korop sigile okanmaike.
15 Men sawar iti ufunane en orot wanawanan irun iwa’an gub kakafin etatounimih, baise abisa orot wanawananane etitit imaim iwa’an orot gub kakafih etatoun.
16 Ŋei mane eŋe wetineropŋo don iwa detlukkeake.
16 Tain hinama’am na’at tur kwanonowar kwananot.”
17 Yale ra more eŋe ŋei ŋerep yewa qeliŋone more eŋine so dokoine eŋe ari mat maneo wa more don rokop rake yewa wane kine desikeiwane qesonkakoi.”
17 Sabuw rou’ay gagamin ihamiyih in bar rur ufunamaim ana bai’ufununayah iti oroubon isan hibatiy.
18 Yesu eŋe iwa yale edange, “Ŋinane dereretŋineŋo ŋei ŋerep natne eŋane dereret mi yuan onmaike. Ŋara kine kine korop pamaike, eaŋo ne more ŋei ŋerep mi sigilekene.
18 Iuwih eo, “Kwa auman boro’ika kwakakasiy? men abistan ta ufunane en erun iwa’an gub kakafin orot etatounimih.
19 Ŋara yewa wet dereretŋine mi qeduguyake. Ŋara qomŋino ket more koso kaŋinoka saket ariake.” Iwa yale Yesu eŋe ŋara kine kine yewa eŋe korop Anutu wane kaitko libekaka pamaike.
19 Anayabin men orot dogoronamaim erurumih, baise en yan kabutin wanawanan erur naatu eafuwatait ere’er.” Iti na’atube eo ana maramaim Jesu kurerereb eo, “Bay etei’imak i gewasih kwanaa.”
20 Pakiso, eŋe rake, “Kine kine ŋei wet dereret kotino pamaike, eaŋo saket more maki ŋei ŋerep wet dereretŋine korop sigile okanmaike.
20 Naatu ibanak eo maiye, “Abistan orot wanawananane etitit imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.
21 Ŋei ŋerep wet dereretko pa more saket maki ŋei ŋerep dirop okan okanmaine yemo iwa, edo dereret qotkoine detokanmami, so ŋei ŋerep natewen qaluwit wenip yauyaup ma okanmami, so ŋei naka pilaŋŋo engu mamami me kine kineŋo matalionbi seuke okanmami, kobu ma okanmami,
21 Anayabin orot dogoron wanawanantoro’ot etitit, i not kakafin, sesebar, bar kweb, asabunubunuw, turahinah a’aawah ufuh na,
22 ŋei mane eŋe ŋei mane wane ŋanomine kobu ma okanmaike, bailalaŋ okan okanmami. Ŋine masi tanik kine kine natne korop okan okanmami, isi kine kine ma okanmami, wawaine masi kine kine okan okanmami, bau wawa masi kine kine ma okanmami, qe baik ma baik don ra okanmami, wawaine don kine kine ra okanmami, doku togole ne more qelaŋ qelaŋine okan numa kine kine mau bori okanmaike.
22 kabat, tur karur, tenagogor, baiwa’an ana yeyewra’aten, bahiy, koutabitabir, bai’o’orot, naatu baifufuwen.
23 Masi tanik kine kine qotkoine korop iwaŋo ŋei ŋerep wet dereretko pa more eaŋo saket maki ŋei ŋerep dienerop okan okanmami.”
23 Iti not kakafih etei’imak i orot wanawanane enan imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.”
24 Yesu eŋe yewa qelige ea ŋine wie Tire matko ari lotke more, mat mane wane kotino ari waket siuke metke, onoka wane ŋei ŋerep edo esatka eŋano mi sari lewaŋgei wane. Ŋo siluŋ dalino siuke metkirap.
24 Jesu efan nati ihamiy in tafaram Taiya wanawananamaim tit, naatu bar wanawanan run, men kok sabuw hitaso’ob i nati’imaim ma’am, baise men karam boro yumatan tibun.
25 Mida! Ŋerep mane mat yewa ŋine eŋe Yesu mo detkaki metke. Ŋerep yewa eŋe borasine asu qotkoineŋo matalikaki metke, ea wane ŋerep yewa eŋe ikopka sari Yesu wane osino kino ket pese wawetine qeke.
25 Nati’imaim babin natun babitai kikimin afiy kakafin tarasum ma bi’a’afiy Jesu ana tur nowar na biyan tit anamaim ra’iy.
26 Ŋerep yewa eŋe tego maneo ŋine, qelaŋ ŋerep, eŋe Yuda wane tegooŋine mida. Eŋe Ponisia tegoo ŋine, kepe mat ea wane welaine, eamo Siria kepeo. Eŋe Yesu wano ari seleleine qe meŋenka more rake, “Borasone asu qotkoineŋo matalikaki metmaike. Ge esopkanom!”
26 Babin i Greek matuwan, baise ana tufuw an i Fonisia imaim tufuw tafaram Syria wanawanan, i Jesu ifefeyan natun biyanamaim afiy kakafin tanun tatit isan.
27 Yesu eŋe olale rake, “Ŋene mikepka medep ŋara gumeonŋem. Ŋene medep eŋane ŋara maine mi biraŋem kasimde eŋano ariake.”
27 Baise Jesu babin isan eo, “Wantoro’ot i boro kek abisa tekokok tanituwih, men ef ema’am boro kek hai bay tanab tanarub haru nahimaim nare hinab hina’aan.”
28 Yale rakiso, ŋerep eŋe mainge rake, “Waom, ge don wele ramaine, ŋo medep eŋe ŋara ne okanmami, naso yewao sisine kepo ketki kasi eŋe medep eŋane ŋara sisine ea ma ne okanmaŋkei.”
28 Baise babin eo, “Turobe Regah baise kek hai bay te’aa momosarih gem baban tere’er haru te’aau.”
29 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep olatke, “Ge yale ramaine, ea wane maine zinge arinom borasoŋone asu qotkoine ea mo qeliŋ kamaike.”
29 Imaibo Jesu babin iu, “O abaiya’afotenamaim imih kwen, afiy o natu ihamiyika.”
30 Yale ra olatki, ŋerep eŋe zinge matko ari kaki borasine ea asu qotkoineŋo mo welekatne qeliŋka saket ariki eŋe maine papaino kulu pake.
30 Babin matabir in ana bar tit ana kek gem yan inu’in itin afiy ihamiy titaka.
31 Yesu eŋe wie Tire qelige more Sidon kepe so Mat Suaine Meteetke(10) kepe keuoka ratoke ari Galili doku namugo lotkeke.
31 Imaibo Jesu tafaram Taiya ihamiy Sidon wanawananamaim remor in Galilee harew kukuf yan re, naatu rabon Bar Merar Etei Umat Ronron hai me yan tit.
32 Ŋei natne eŋe ŋei mane done mi raraine so ketine won wole ea Yesu wano iwenka sari oŋo metine more ma menaŋ kayakane olatkoi.
32 Nati’imaim sabuw afa orot tainin gugurin, naatu menan sarusarubet i hibai hina Jesu biyan hitit naatu uman biyan tabutubun isan hifefeyan.
33 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa maki eretneka ŋei ŋerep magu yewa qeliŋone amaŋ ari mere so Yesuŋo ŋei yewa wane ketino metine boineŋo qesikane more, mekatine boino sopotke belakamino motke.
33 Imih Jesu orot bai tit sabuw rou’ay gagamin ihamiyih akisinamo nabinamaim, naatu uman orot tainin wanawanan iuturiy, imaibo kwaitutur naatu orot menan butubun.
34 More so qeliwo potki waki wetine aroke saki, rake, “Epata!” Don ea wane kine iwa yale. “Ketŋone so aŋaŋone lotkeuk!”
34 Matan au mar nuw ra’at dogoron tutufin erawous naatu orot isan eo, “Efata,” anayabin “Kubotawiy!”
35 Yale raki ŋei yewa dereretine lotkeki korop detkake. So belakamine umareke, ea ewekki don maine rake.
35 Mar ta’imonamo orot tainin botawiy tur nowar naatu menan yamutufur tur eo gaigiwas.
36 Yesu eŋe sari ŋei ŋerep magu yewa rawetone more rake, “Masi iwa mamaile, ea wane don sigi misuk rau sua ariake.” Yale ra naso baŋem rawetone okanmaŋke, ŋo, eŋe soringe takotke eŋane don sigi rau sua arimaŋke.
36 Naatu Jesu sabuw eotanih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.” Baise i mar etei sisinaf imih mar etei isan hio.
37 Ŋei ŋerep korop eŋe oŋaene qaeki rakoi, “Urata kine kine natne welekatne wakonmaike. Ŋo, Yesu eŋe ŋei ketine won wole ea maki lotkeki don detlukmaike. So eŋe ŋei aŋaine umatne so mawon mawole, ea maki don ramaike.”
37 Sabuw anababatun hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita, naatu hio “Sawar etei’imak sinafen gewas! Naatu i karam boro niwa’an tainih gugurih tur hinanowar naatu awah gugih tur hinao!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.