Marcos 4

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pakimo, Yesu eŋe koso kito ebo ebon urataine takotke more, Galili doku namuŋ wane qalakino ŋei ŋerep kito ebonge. Pakiso ŋei ŋerep zok tego suaineŋo sari eŋano manerop lewage more watke Yesu lolikkau eŋe kepo qelige ari seki mane kutno wa more ŋei ŋerep biraone weti toe namuŋgo wa eŋineka metke. Metkiso, ŋei ŋerep magu eŋe qalakino lewage okorakoi.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Eŋe yalewa okorau, Yesu eŋe don rokop mane kito more edane rake,
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 “Ŋine detpi! Ŋei mane eŋe euo wit ebosiakane arike.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Eŋe wit woune natne euo ebotke, pakimo, natne ari numao kito metki naŋi edo sari nekoi.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Woune natne ari kepe wesi tabilainerop kepe ewekine yewa wane kutno ket kito ikopka poripke wiekoi.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 Wane kaiwe suaine sa more wit komine yewa ezoke. Ŋodoene yewa qei mi ketlukke kepe wesi tabilainerop ea wane komine ururuke seukkoi.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Wit woune natne touk okolerop ea wane koto ket kitokoi. Wane touk okolerop yewaŋo ikop wie more pise walip onge. Walip ongiso, wit wele maine mi qekoi.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Ŋo, wit woune natne kepe gukinerop yewao ket kitokoi. Ket kito more, komine poripke sua more wele maine qekoi. Wele natne 30, natne edo 60, natne edo zok 100 yaline qekoi.”
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Ea wane Yesu eŋe edange, “Ŋei me ŋerep mane eŋe ketineropŋo yemo don iwa dere malipka more, kine detlukkayake.”
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe biraone ari warekoi, naso yewao Yesu eŋineka metki, eŋine dokoine 12 eŋe so ŋei natne mo Yesurop weneŋ ge okangoi, eŋe Yesu wane don raki detkakoi, ea wane eŋano sari qesonka rakoi, “Ge don rokop more rene ea ra qelaŋane ŋedannom detŋem.”
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 Yesu eŋe mainge rake, “Anutuŋo don sanine so qeli ewe zonominane kine so ŋine dalino ware ŋunmaike, na ŋine ea desikei wane ŋidanmaile. Ŋei ŋerep natne ŋadino gemami eŋe naŋane don, ea don rokopkoka kito more edan edan wane raraine, ea wane rokop na korop kito edanbe, eŋe detwaremami.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Yalewa wane,
12 Saise,
13 Pakiso, Yesu eŋe qesonone rake, “Ŋine don rokop kito more rele, yewa koso maine weneŋ detlukkamami me? Pakimo, ŋine don rokop korop yewa wane kine dalino det lukkaikei?
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Ŋei wit woune ebotmaike, ea eŋe Anutu wane don oŋom ebotmaike.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Woune natne dumao ket kitoke, ea yemo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detpi, kotoeno ketki, nasomde bamgoka, Satan eŋe sari Anutu wane don ea ŋei ŋerep natne eŋane kotoeno yasoke, ea ma biraki saket ariake.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Woune natne kepe kutka, wesi tabila weneŋ, ea wane kutno ket kitoke, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don ikop dere ma more bakom kitokei.
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 Ŋo, eŋe ŋodine qeirop mi ket ma qotke mesiake. Eŋe kutka metki, ŋaba edo biŋek don wane umat natne wikilerop ebonbi, eŋe koso Anutu ŋadekkaikei.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Woune natne eŋe touk okolerop ea wane keune ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detkoi.
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 Ŋo, kepe kutno gege wane umat so wesi aboŋ suaine maratka maratka, so kine kine natne, ea wane bailalaŋ, eaŋo ŋei ŋerep eŋane kotoeno waket more, Anutu wane don kotoeno piseka more ma qorokka more, ma pelek kaki siukke, ea wane wele maine mi qekoi.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Ŋo woune natne kepe kelokinerpko eao ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don dere more malipka lukeu paki, ma qotkakoi. Ea wane eŋe wele maine qekoi, wele natne 30, natne 60, natne 100 yale qekoi.”
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Pakiso, Yesu eŋe koso rake, “Ŋei mane kiwa kuake more diao qeki okorayake? Lase bano me rosaŋo more supaki mesiake? Mida! Eŋe kiwake more qeki zake kutno didiwo okora korop qelaŋanoniake.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Yalewaka, kine kine korop sane pamaike, ea na ŋado didiwo mawe wakon wareake. So kine kine natne supawe metmaike, ea ŋado na ma lalagewe didiwo wakon wareake.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Ŋei me ŋerep mane eŋe ketineropŋo don iwa wane kine dere more malipka lukki paki, korop detka wareake.”
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Yale ra more eŋe koso edane rake, “Ŋine dere more kaulukkei! Ŋine ŋei ŋerep eŋano urata kine kine mauluke ebonikeiwo, Anutu eŋe yalewaka ŋine mauluke ŋibone more koso manerop takotke yuanka maulukŋune ŋiboniake.Ŋo, ŋine ŋei ŋerep matali ebonikeiwo, Anutu eŋe ŋine yalewaka mataliŋune more koso manerop yuanka mataliŋune ŋiboniake.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Anutu eŋe ŋei me ŋerep mane kine kine mo mangi make, ea togoleka malipka geakeo, eŋe koso takotke mane more ma sua maniake. Ŋo, ŋei mane eŋe Anutu kine kine nigatne mange, ea mi mauluke wareka mageakeo, yemo Anutu eŋe ŋei yewa wane kine kine mange, ea koropka omaka wareake.”
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Yesu eŋe koso rake, “Anutuŋo ware ŋunmaike, ea wane tanikine iwa yale. Ŋei mane eŋe kine kine woune euo ebore more,
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 eŋine matko ari toma geake. Ŋo eŋe mi detkamaike, wele dalino eu koto wakonmaike. Pakimo, woune ea eŋe poripke sayake.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Saki, kepe oŋomka komine mapitkaki sua wele qeake. Mikepka kau saraine so pizulumine. Ŋadino wit wele wakone more menage laŋeniake.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Wit wele laŋengi, ŋei eŋe kieke pilaŋŋo kitatmaike.”
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Yesu eŋe koso takotke more ŋei ŋerep qesonone more rake, “Na Anutuŋo wane miti me qeli ewe zonom wane numa ea mo kine kine mane onokakao rokop kitowe, takotke more ra qelaŋanikale?
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Eŋe eamo mastet woune yale, nigatnemde okanmaike. Mastet woune nigatnemde kine kine natnane woune me waetne yuane more zok manerop, nigatne okanmaike. Yalinane mastet woune ea ŋei manŋo euine ebotke.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Pakimo, eŋe poripke more, sua eu kotino ŋara nenine natne korop yuanone more, eŋe wie weti wa qogine qe mesiake. Pakimo, naŋi eŋe sari wa more naune koto matene kito more mesikei.”
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Yesu eŋe don rokop kine kine loutne iwa more ŋei ŋerep ra edange. Ŋei ŋerep edo dere qelaŋanikei wane Yesu eŋe dereretene rokouno edange.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Yesu eŋe ŋei ŋerep don rokop eaka edane okange. Ŋo, eŋe dokoine eŋerop mere more, don rokop wane kine ra qelaŋane edane okange.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Naso mane kepe qoiqoiwo, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋene sekiwo wa more, doku namuŋ kitare erinat ariŋem.”
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 Raki, eŋe ŋei ŋerep magu suaine yewa qeliŋone more, Yesu alakane wa metkiso, dokoine eŋe ŋado seki yewa wane kutno wa more, eŋe weneŋ ma ariuso, seki natne eŋe weneŋ eŋerop arikoi.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Ariu, ikopka dibom suaine wie more seki koto kiwet qakki ket watke ma murugeakane okange.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Yesu eŋe seki sotno qaliŋan more kulu pake. Dokoine eŋe ari ma wirikka rakoi, “Kito ŋebo ŋebon ŋene zok bori more seukkenane okanmaine! Ge onoka wane mi det ŋonmaine?”
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Yesu eŋe wie more togoleka kuroge momo olatke, “Doŋ mannom!” Ra more eŋe dibom olatke, “Ge, tikŋane doŋ mane panom!” Rakiso momo eŋe doŋ mangi, so dibom eŋe yaleka tik doŋ mane kaloŋ suaine pake.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋine onoka wane kaet okanmami? Ŋine malip malipŋine mida me?”
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Eŋe kaet suaine okane more, enŋene auye rakoi, “Ŋei iwa eŋe zok ŋei kine mane! Naso bano ŋei ŋerep zoma kubetenerop so asuene qotkoine ma menaŋonge, wane koso iwa momo so dibom suaine iwa don etangi, ere done detka more qeliŋmamik!”
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.