Marcos 3
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Naso maneo, Yesu eŋe koso zinge ari Anutu wane lewalewaŋ urum koto waketke. Ŋei mane yewa metke, eŋe metine nat paromineŋo setneka marap maraune.
1 Jesu iban matabir maiye na Kou’ay Bar wanawanan run, naatu orot uman murubin i nati’imaim ma’ama.
2 Ŋei natne eŋe Yesu kau sariki diamine mau paki, iwa yale rakoi, “Yesu eŋe qezarek nasoo zoma ŋei metine marap maraune iwa maine ma menaŋ kayake me mida. Eŋe ma menaŋ kayakeo, yemo ŋene Yesu dongo birakaikene.”
2 Sabuw afa Jesu baikubibiruwin isan i nati’imaim hima hi’i’itin, saise orot uman murubin Baiyarir Ana Veya tabiyawas hitikubibiruw isan.
3 Yesu eŋe zoma ŋei yewa metine borikine, eŋe olale more rake, “Ge meteŋone borikine, yalinane iwa wie sari okoranom!”
3 Jesu orot uman murubin iu, “Kuyen kuna iti nou’umaim.”
4 Pakiso, eŋe ŋei ŋerep qeson one rake, “Ŋenze ra rokop don eŋe qezarek naso wane don dalino mawalukke? Masi maine maikene me qotkoine? Ŋene ŋei ŋerep gegeene ma menaŋ onikene me ŋei ŋerep enguŋem seukkei?”
4 Imaibo sabuw isah eo, “Baiyarir ana veya’amaim ata ofafar i gewasin sinaf isan ebibasit or kakafin sinaf isan ebibasit? Orot tanibais yawas nab or tanimurub?” Baise i men tur ta hi’omih.
5 Pakimo Yesu eŋe deine pore lolike more ongi eŋe dereretene won geki doneene midaine metkoi, ea wane Yesu eŋe ikopka sotine osiki koso dere umare onge. Pakiso, Yesu eŋe zoma ŋei olale rake, “Ge meteŋone birakanom!” Eŋe metine biraki, eaka ikopka menanŋkake.
5 Jesu nan ufun inuwanuw itih yumatah fofokar isan yan so’ar, baise ibanak maiye isah iyababan, anayabin matah kufaf hisisinaf kakaf. Imaibo orot isan eo, “Uma ku’otofair.” Orot uman otofair tit igewasin.
6 Yale okangiso, Parisi eŋe ikopka Anutu wane lewa lewaŋ urum qeliŋka more wie saket ari Herot wane tego eŋerop lewage more, Yesu eŋe numa ea me ea maratka more qeu seukeakane done aukoi.
6 Basit Pharisee mar ta’imonamo Kou’ay Bar hitumar hitit hin Herod ana kou’ay bairi rabin morob isan baban hio.
7 Yesu eŋe dokoine eŋerop wie mat yewa qeligeu paki, Galili wane doku namuŋ pamaike, yewa arikoi. Pakimo ŋei ŋerep magu tego kakapa suaineŋo wie eŋe mogatka arikoi. Ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋe kepe baŋem ŋine sarikoi.
7 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hina Galilee harew Kukufamaim hitit. Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hinan i Galilee’ine, Judea’ane,
8 Galili kepeo ŋine, Yuda kepeo ŋine, Yerusalem mat suaino ŋine, Idumia kepeo ŋine, Yordan kepe sasaino ŋine, Tire so Sidon kepeo ŋine. Ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋe Yesuŋo urata kine kine maki detka more eŋano sarikoi.
8 Jerusalemane, Idumea ana umanika, naatu Jordan sisibin veya yeninane na’atube bar merar gagamin Taiya naatu Sidon wanawanahine hina. Sabuw etei i Jesu abisa sisinaf ana tur hinowar hina.
9 Magu suaine zok manerop Yesu watke more, gitit kaikei wane okanbi eŋe dokoine eŋane rake, “Ŋine ari seki mane ikopka mauluke ma sariu, yaup warenan metkep! Ŋei ŋerepŋo magu suaine okanbi, so na ea wane kutno wa more toe, ŋei ŋerep biraone eri kere, amaŋ naeka toe mesikale.”
9 Naatu rou’ay i ra’at kwanekwan kafa’imo yaten hitayen, imih Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa ta hiyabuna.
10 Sogino mo Yesu eŋe ŋei ŋerep loutne ma menaŋ onge, ea wane ŋei ŋerep zomaenerop eŋe edom meteeneŋo solaine makei wane onge, pakimo ea wane eŋe kimakopeene qepodon onbi sari, Yesu sola takotino uakaikei wane okangoi.
10 Anayabin sabuw moumurih na’in iyawasih, naatu sabuw afa hisasawow i ef hinunuwet hitan hitabutubun isan.
11 Naso natneo ŋei ŋerep asu qotkoinerop eŋe Yesu ka more ari kepeo ket rasu pa more boka aroke ora rakoi, “Ge, Anutu wane Gipole!”
11 Naatu sabuw afa biyahimaim afiy kakafih hima’am hinuw hi’i’itin ana maramaim i nanamaim hire rabih hikirir hio, “O God Natun.”
12 Yale rau, Yesu eŋe asu qotkoine togogoleka ra togole ongi paki eŋe ma, ea tingo me didiwo eŋane eŋetine zok mi rau suayakane rawetonge.
12 Jesu afiy kakafih kwararih iuwih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu i yait!”
13 Pakiso, Yesu eŋe weti bonagao wake, naso eao wie more, ŋei natne eŋerop gekei wane ma wakononge, ŋei ea eŋe edoraki eŋano sarikoi.
13 Imaibo Jesu yen in heher wanamaim bat, basit orot i ana kokomaim eafih hina biyan hitit.
14 Pakimo eŋe ŋei magu 12 ma wakononge, ŋei yewaŋo eŋinerop gekei wane, ma wakon one more, eŋeteene aposolo edorake, so eŋe bira ongi ari ŋei ŋerep eŋano biŋek don ra qelaŋanikei wane rake.
14 Naatu nah 12 rubinih tur abarayah iwabih eo, “Ayu arubini saise kwa boro bairit tanama aniyafari kwanatit kwanan kwanabinan.
15 Yesu eŋe ŋei 12 yewa eŋine tungo asu qotkoine esop onikei wane zonom takot onge.
15 Naatu boro fair kwanab Wagabur kwananunih hinatit.”
16 Yesu dokoine eŋane eŋet tegoene iwa yale ebonge. Simon, eŋetine mane Petoro orake.
16 Orot nah 12 Jesu rurubiniyih wabih i iti, Simon, wabin ta Peter (Jesu ufibo iwab),
17 Zebedi wane gipole Yakop, eŋine so ŋole Yohane, erane eŋeteetne mane Boanerges etorake. Eŋet yewa wane kine, quruŋ qilap.
17 James, tain John hairi, orot Zebedee natunatun, Jesu wabih Boaneges, wabih anayabin farafarar natunatun.
18 Andrea, so Pilip, Bartolomu, Mataio, Tomas, Yakop, Alpius wane gipole, so Tadius so Saimon Zelot.
18 Andrew, Philip, Bartholomew, Matthew, Thomas, James, orot Alpheus natun, Thaddeus, tafaram kafafarayan orot wabin Simon ana orot ta,
19 Ŋo Yudas Iskariot, ŋei yewaŋo Yesu ŋaba eŋane meteeno masi qotkoine okan kaikei wane ma wakonka birakake.
19 naatu Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscairot.
20 Pakiso, Yesu eŋe matko ariki ŋei ŋerep magu suaineŋo eŋano koso sari lewaŋgoi. Ea wane Yesu, eŋine so dokoine eŋe qeka more, dalino ŋara mane neurap.
20 Imaibo Jesu ana au bar in, ibanak maiye sabuw moumurih na’in hiru’ay naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi veya men ma boro bay hitaa.
21 Yesuŋo kine kine okange so make, ea wane tego tanik manik ea ŋei eŋe ra suau dere more weneŋ tutulekoune, eŋe Yesu ma walukka more, iwenkaikei wane sarikoi. Tutulekoune eŋe iwa yale rakoi, “Eŋe mo qelaŋ qemaike!”
21 Naatu i taintuwan tur hinonowar ana veya bainamih hina hitit, anayabin sabuw hio, “I koko’aw isan matar!”
22 Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yerusalem ŋine ket more rakoi, “Eŋe kotino Belzebul, eŋetine mane Satanŋo okoramaike. Eŋe Belzebul wane zonomgo so oŋo qesiŋkaki, asu qotkoine ea esoponmaike, eaŋo asu qotkoine eŋane ware ware.”
22 Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hio, “I biyanamaim i Wagabur Beelzebul hitarasum ema’am, imih Wagabur hai ukwarin fair itin Wagabur nunih tititit.”
23 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe edoraki osino sari metpiso don rokop mane more edane rake, “Satan oŋomka dalino Satan osop kayake?
23 Imih Jesu e’af hina biyan hitit naatu oroubonamaim eo, “Satan boro mi’itube i taiyuwin nanun?
24 Ŋei ŋerep kaunsol mane wane magu eŋe wiri magu etke okane more yakukei, kaunsol ea wane zonomine eamo midayake.
24 Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow i hai fair boro naririm,
25 Ŋo ŋei urumene weku eŋe wiri more magu etke okane more kawali yakukei, ŋei yewa eŋe koso togole qeturage maine weku mi lele gekei.
25 na’atube ain uf rara’amaim
26 Ŋo Satan eŋe eŋine magu ŋaba okan oniake, eŋe wiri more zonomene midayake.”
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i hai aiwob boro nariririm, naatu boro nan yomanin nasawar.
27 Yesu eŋe koso don iwa yale takotke rake, “Satan ŋei zonomine suaine, eŋane urata wane aboŋ kine kineine yaup maine mi ari maikene, yemo midakaka. Mikep eŋine kie metine wokomka more ŋado maine eŋane mat koto wa more, urata wane aboŋ kine kineine pamaike, yewa matali onikene.
27 “Men yait ta boro orot fairin ana bar nakwib narun ana sawar nabowamih, baise wantoro’ot orot fairin nab nafatum, imaibo boro narun ana sawar nabow.
28 Na ŋine don wele iwa yale ŋidanbe, Anutu eŋe ŋei ŋerep eŋane masi tanik qotkoine kine kine so don dereret borikine ramami, yewa eŋe korop qeliŋgi siukeake.
28 Turobe a tur ao’owen sabuw bowabow kakafih tisisinaf naatu baigigimen tur teo’o etei boro notawiyen hinab.
29 Ŋo ŋei mane eŋe Anutu wane Asu Koboboine ra matali okan kayakeo, yemo ukude Anutuŋo eŋane sot ea mi qeliŋgi siukeake. Eŋane borikinane sot turuŋ ea qoi qoine midaine motki pamageake.”
29 Baise orot yait Anun Kakafiyin isan baigigimen tur nao’o boro men nanotawiyimih, anayabin i wanatowan ana bowabow kakafin sinaf ana ubar bai.’”
30 Yesu eŋe don yale ra edangane Anutu wane papa togon don welaine ŋei eŋe rakoi, “Yesu eŋe mo kotino asu qotkoineŋo ketke okoramaike.”
30 Jesu tur iti eo anayabin sabuw afa hi’o, “Afiy kakafin biyanamaim hitarasum tema’am.”
31 Naso yewao Yesu wane nagaine, so ŋonqaine eŋe sari lotke more mat wazaino okora more don motpi wake, Yesuŋo saket oniakane.
31 Imaibo Jesu hinah naatu taitin hina hitit ufun hibat naatu tur hiyafar run isan.
32 Pakimo, ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu lolikka metkoi, edo olale rakoi, “Ge detnom! Geŋane nagaŋone, so ŋonqakopŋone eŋe qeinat, mat wazaino okora more goŋo kesikenane ramami.”
32 Sabuw rou’ay gagamin Jesu hi’arbebera’uh hima’am himisir isan hio, “Ku’itin o hinat, tait ruburub etei ufun tebatabat, tekokok o hina’iti.”
33 Yalewa rau, Yesu eŋe mainge edane rake, “Maŋo naŋane nagane, so ŋonqane?”
33 Jesu iyafutih eo, “Ayu hinai, naatu ayu taitu i, iyab?”
34 Eŋe deine ŋei ŋerep lolikka metkoi, eŋe one more, enanoka pore ongi paki rake, “Onbi! Iwa edo naŋane nagane so ŋonqane okanmami.
34 Jesu nuw sabuw nan ufun hima’am itih naatu eo, “Kwa iti kwama’am i ayu hinai naatu taitu.
35 Ŋei me ŋerep mane eŋe Anutu wane don dere eŋane simile mogasikei, ea ŋo naŋane nagane so ŋonqane okanmami.”
35 Yait God ana kokomaim esisinaf i ayu taitu, ruburubu naatu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.