Marcos 1

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Papia iwa oŋo, eŋe Anutu wane gipole Yesu Kristo, eŋane sigi maep kieke ra wakonmaike.
1 Iti i Tur Gewasin ana busurufin i Jesu Keriso God Natun isan.
2 Mikepka, Anutu wane qelit ŋei, Isaiaŋo, Yesu Kristo wane sigi maep kieke iwa yale qeke,
2 Ana tur i dinab orot Isaiah kikirum imaim busuruf eo.
3 Kepe yaup papaino didi sawaŋ ŋeiine midaine, yewao ŋei yewa eŋe mere, ŋei mane wane aŋa, ŋei ŋerep boka edora more edane rake, ‘Ŋine Waom wane numaine mauluke more kito ma koboeu wesake digin qekep!’”
3 Orot ta fanan arar yanamaim eafa’af,
4 Rakiso, naso kutno Yohane eŋe kepe yaup papaine didi sawaŋ ŋeiine midaine yewao wakone doku tauone more biŋek don iwa yale boka edange, “Ŋine gege mage me masi tanik kine kine ŋine qotkoine korop qeligeu paki wet mainge more ŋadekkauso na doku tauŋunikale. Pakiso, Anutu eŋe ŋinane borikine ŋine yewa yaleka qeliŋgi nigetkayake.”
4 John arar yanane tit na dogor baikitabir bapataito bain, saise God bowabow kakafih notawiyen isan binan.
5 Yale raki dere more, ŋei ŋerep louloutne, Yuda kepeo ŋine so Yerusalem mat suaino ŋine, warage Yohane wane don desikei wane arikoi. Eŋe dere more borikineene ra qelaŋane wet maingeuso, Yohane eŋe Yordan dokuŋo tauonge.
5 Judea bar merar tutufin etei naatu Jerusalem sabuw tutufin etei hitit hin biyan hitit. Hai kakafih hi’e’en naatu Jordan harewamaim bapataito itih.
6 Yohane eŋe iwa yale geokange. Takotine kamel ea wane zouneŋo mamaine, ea bira more so radeune kebaŋino makatake more, ŋaraine kubon so begok zikotno ŋine eaŋoka nemaŋke.
6 John ana faifuw i camel bunibunin sakir iyoun, naatu ana kikir i bobaituw ta kanabin e’afuw naiwan kik, ana bay i sisik naatu kutor tafu.
7 Yohane eŋe biŋek don ŋei ŋerep iwa yale edange, “Ŋei mane ŋadeno sariake. Eŋane zonomineŋo yemo naŋane zonom yuannanmaike. Na ŋei bile mida namde eŋane qelit qeqemeine, noŋo aboŋ kite umatne kutno motpe mi rokopkeake.
7 Ana tur i iti binan, “Orot ta ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana kwafure anarufam. John Baptist ebibinan|alt="John the baptist" src="CN01653b.tif" size="col" loc="Mrk 1.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.7-8"
8 Ŋo noŋo yemo doku tauŋunmaile, oŋo yemo yalewaka Anutu wane Asu Koboboineŋo tauŋuniake.”
8 Ayu i harewamaim bapataito abit, baise i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nit.”
9 Naso maneo Yesu eŋe Nazaret mat qelige more, Galili kepeo ŋine Yordan dokuo sari lotkeki, Yohaneŋo Yordan dokuŋo eŋe taukake.
9 Nati ana veya’amaim tafaram gagamin Galilee wanawanan bar merar Nazarethane Jesu na Jordan harewamaim John bapataito itin.
10 Taukaki Yesu eŋe dokuo ŋine sa more, yewaka pore kaki, qeli aŋaŋgi Asu eŋe baluse naŋi yale ket Yesu eŋine kutno kitoke.
10 Jesu harewane yey ana maramaim, mar botawiy, Anun Kakafiyin mamu imak na’atube re na tafan yey itin.
11 Pakiso, Waom wane boka woka mane qeliwo ŋine iwa yale bokaki ketke, “Ge naŋane gipon maepne, na wetneŋo lukgane malip ganlukmaile.”
11 Naatu maramaim orot fanan tit eo, “O i ayu Natu, ayu Natu au yabow, o isa ayu abiyasisir.”
12 Eso naso yewaka Asuŋo Yesu ma birakaki, ŋei midaino kepe yaup papaino arike.
12 Mar ta’imonamo Anun Kakafiyin iunawiy arar yan tit.
13 Ari more, ea goiŋ kaiwe 40 geke, naso yewa ŋei midaine kepe yaup papaineo, Ŋei Borikine, Borikine Welaine, Satanŋo sari Yesu liwekkake. Yesu eŋe osom zubaine eŋerop geke. Pakiso aŋelo edo sari qesiŋka more qelit qekakoi.
13 Veya 40 na’atube imaim ma, Satan routobon itin. Sigarafor yumatah ta ta wanawanahimaim, naatu tounamatar nati’imaim i hina hitatafafar.
14 Yohane eŋe mulap urumgo waketke, naso yewao, Yesu eŋe koso zinge Galili kepeo sari more Anutu wane biŋek don ra edange.
14 John dibur hiyayari’iy ufunamaim Jesu na Galilee tit, naatu God ana tur gewasin binan eo,
15 Eŋe iwa yale rake, “Anutuŋo naso motke, ea mo iwa sari lotkemaike. Anutuŋo qeli ewe zonominane motke, iwa mo sarimaike. Ŋine borikine ŋine ŋadekka more, wet maingeu paki, biŋek don iwa dere malipkau!”
15 “Veya anababatun i na tit, God ana aiwob i na iyubin, bowabow kakafin kwasisinaf i kwanihamiyen kwanamatabir tur gewasin kwanitumitum!”
16 Yesu eŋe Galili doku namuŋ wazaino ari more, Saimon so ŋole Andrea potki ariki otke. Ere zawon wane kamaga etne doku namuŋ wazaino bira okorakoik Ere sola wane qesiŋ maratkakeik wane urataine yale naso baŋem togogoleka mamaŋkoik.
16 Naatu Jesu harew Galilee kukuf dones yan remor inan, siy bowayah orot rou’ab itih, Simon Peter tain Andrew hairi buwatamaim siy hibowabow.
17 Naso yewao Yesuŋo erano lotke mo etora etane more rake, “Ŋire sari naŋane ŋadeno mogat nanbik! Ŋire zawon ebuebu wane kine detlukkoik, pakimo, noŋo ŋei ŋerep ebu ebu wane kine kito ŋiponikale.”
17 Jesu iuwih eo, “Kwai’ufnunu bairi tan ayu boro ani’obaiyi sabuw kwanabow.”
18 Rakiso, ere esatka kamaga qelige more, ŋadino mogare arikoik.
18 Mar ta’imonamo hai buwat hihamiyen naatu hi’ufunun bairi hin.
19 Yesu eŋe eri eri ari more, eŋe Zebedi wane medewetkine, Yakop so ŋole Yohane otke, ere seki kutno mere kamaga maulukkoik.
19 In kikiminamo orot rou’ab itih, James tain John hairi, orot Zebedee natunatun, hai wa wanawanan hima hai buwat hiyayabuna.
20 Yesu eŋe ore more boka etoraki, so ere magaetne, Zebedi so urata medewekoune qeliŋ onbik, seki kutno metpi, so ere sari more Yesu wane ŋadino mogare arikoik.
20 Jesu e’afa’af ana veya hairi matah kabiy himisir tamah Zebedee ana bowabow sabuw bairi wa afe’en hihamiyih hima, i Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine ebuke, eŋe Kapaneam matko ari metkoi. Sarere kutno, zonom mama nasoo, Yesuŋo Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo ari more, ŋei ŋerep biŋek don kito edange.
21 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina tafaram Capernaum hitit, naatu Baiyarir ana veya na Kou’ay Bar run naatu busuruf i’obaiyih eo.
22 Ŋei ŋerep edo eŋane miti kito ebo eboninane dere more, qisekoi so oŋaene qaeke. Eŋane kito ebon eboninane zonomineŋo kau, Anutu papa togon welaine ŋei, eŋetene Skribe, eŋane kito ebo ebon ea manerop yuanonge.
22 Sabuw hinonowar hifofofor men kafaita. Anayabin bai’obaiyen bitih ana itinin i roubabaruwen ana fairamaim bi’obaiyih, men Ofafar bai’obaiyenayah na’atube’emih.
23 Naso yewao, ŋei mane asu qotkoineŋo kotino weneŋ pake, eaŋo Yuda wane lewa lewaŋ urum koto saket more, oŋo togoleka boka rake,
23 Men yok afiy kakafin orot iwanasum ma’am na Kou’ay Bar run ikirir eo,
24 “Yesu, Nazaret matko ŋine, ge dalino okan ŋonikenane? Ge ŋene ŋengu matali ŋonikenane iwa sarimaine? Na detluk ganmaile! Ge ŋei koboboine Anutuŋo uratainane ra matoke biragangi Anutu eŋino ŋine sarimaine.”
24 “Jesu Nazareth mowan, aki biyai’imaim o abisa sinafumih kukokok? O kukokok aki inagurusi’imih? Ayu aso’ob o i yait, O i God ana Orot Kakafiyin!”
25 Yale rakiso, Yesuŋo asu qotkoine yewa don okanka more olale rake, “Ge aŋaŋone ma waluke more ŋei yewa qeliŋ kanom!”
25 Jesu afiy kakafin kwarar iu, “Awa efot orot biyanamaim kutit!”
26 Rakiso, asu qotkoineŋo ŋei togoleka rapap qepapkaki paki, suaine boka aro uŋanlan suaineka okane saket qeliŋka arike.
26 Afiy kakafin orot iyuwiyuw naatu fanan auman bihir tit.
27 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe oŋaene qaeki, done done au more rakoi, “Iwa onokaka? Kito ebo ebon musele me? Eŋe zonominerop ra togole asu qotkoine edangi, eŋe aŋaine tewekmami.”
27 Sabuw etei hifofofor men kafaita naatu taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti anayabin i abisa? Bai’obaiyen boubun roubabaruwen ana fair auman, anayabin afiy kakafih eo biyunih i fanan tebaib!”
28 Ea wane, Yesu wane don kisiŋo ari more esatka Galili kepeo korop rokopkeke.
28 Naatu Jesu ana tur saisewat tasasar tit tafaram Galilee ana uman men sanet hima’am eretei tur hinowar.
29 Yesu eŋine so Yakop so Yohane eŋe Yuda wane lewa lewaŋ urum qelige ket more Petoro so Andrea eretne matko koboine ari waketkoi.
29 Kou’ay Bar hibihamiy ufunamaim James, John hairi mutufor hin Simon Andrew hairi hai bar hitit.
30 Simon wane sewenine eŋe zoma suaine okane, papaino paki solaineŋo zok manerop gereune okangi, ŋei ŋerep edo ikopka Yesu olale rakoi, “Simon sewenine, eŋe zoma manerop okane, solaine wikile zok manerop wakonkamaike.”
30 Simon rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in Jesu na titit ana veya ana tur hi’owen,
31 Yale rau, Yesu eŋe eaka ari ŋerep metino ma qesiŋka more bukkaki wieke. Paki ŋerep ea eŋe solaine momo qe more menaŋkaki, eŋe eaka wie eŋane ŋara doku mauluke ebongi nekoi.
31 Naatu na biyan tit uman bai ibais misir, nati’imaim sawow ihamiy busuruf bow.
32 Rarapko kepe deine qoe, ruo kereakane okangi, ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei, so ŋei asu qotkoinerop, ea Yesu wano ebu sarikoi.
32 Nati rabirab veya re’er auman sabuw sawusawuwih naatu afa demon hitarsumih hima’am hibuwih hina Jesu isan.
33 Mat suaine yewa wane ŋei ŋerep magu suaineŋo sari Simon wane mat tirino lewage qedugu metkoi.
33 Sabuw nati bar merar hima’am etei hiru’ay nati bar nanamaim,
34 Metpi Yesu eŋe ŋei ŋerep zoma kine kineenerop ma menaŋone more, kotoeno asu qotkoinerop, ea esoponge, esopongi asu qotkoine eŋe Yesu wane kineine detluk kakoi. Pakiso Yesu eŋe eŋane kine rau mi sua ariakane, ra wetonge.
34 Jesu sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyawasih naatu demon moumurih nunih hitit, men ibasit boro demon tihamiyih tur hitao, anayabin i hiso’ob i yait.
35 Pakimo Yesu eŋe kepe qae qae wane goigoka panaman weneŋ wie ket, mat qeliŋka more, kepe ŋei midaine yewao ari mere meŋenkake.
35 Mar tomih ana gugumin iu’ufiy auman Jesu misir bar ihamiy tit remor in bar merar gagamin natabir na efan noutanubinamaim tit imaim ma yoyoban.
36 Meŋenka metki, Simon eŋine so kimakoune, eŋe baŋ ŋado zuaŋka ari maratkakoi.
36 Baise Simon ana ofonah bairi hitit hinuwih hin.
37 Eŋe ari maratka more, iwa yale olale rakoi, “Ŋei ŋerep korop magu suaine eŋe ge zuaŋ ganmami!”
37 Naatu hititita’urih ana veya hi’u, “Sabuw o tenunuwihi.”
38 Rauso, eŋe iwa yale mainge edange, “Iwamo ŋene mat suaine natne osop osop pamaike, ŋene ea lolike arikene, na eŋano weneŋ miti edanikalane nanmaike, na urata ea maikalane sarikole.”
38 Baise Jesu iyafutih eo, “It tanan bar merar afa iti bar merar gagamin sisibinamaim auman isah anabinan, anayabin nati isan ayu ana.”
39 Yale ra edane so, eŋe Galili kepeo lolike ge mat baŋem Yuda wane lewa lewaŋ urum metke, rokop miti edange, so asu qotkoine ea korop esoponge.
39 Imih Galilee wanawanan etei remor hai Kou’ay Baremaim binan naatu demon kakafih nunih hitit.
40 Ŋei mane kubet togonineropŋo Yesu wano wawetine qe qesonka more rake, “Ge naŋane simile ganmaikeo, yem ge maine naŋane kubetne iwa manom osiake!”
40 Orot biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim tit sun yowen baibaisin isan ifefeyan eo, “Inakokok na’at basit iniwa’an anigewasin.”
41 Yale rakiso, Yesu eŋe eŋane wet borik ma more metine bira solaino uaka mo olatke, “Na geŋane simile nanmaike, ea wane kubetŋone iwa osikep!”
41 Jesu dogoron wanawanan yababan awan karatan uman ru’atayan naatu biyan butubun eo, “Ayu akokok. Kwigewasin!”
42 Olatkiso, esat naso yewaka kubet togonine ea osiki, solaine ea menage libe qeke.
42 Mar ta’imonamo orot biyan kokom hihururuwih hire naatu igewasin.
43 Pakimo Yesuŋo ŋei ea don kukka ra qebinka more, iwa yale olatke, “Ge detlukkenom! Ge ari solaŋone menaŋmaike, ea wane donkisi ŋei mane misuk edanikene, asoze Moseŋo sogino iwa yale ra togoleke. Ŋei mane kubet togonine mo osi menaŋkakeso, eŋe mosop ŋei wano ari solaine sikankayake. Ge yalewaka mosop ŋei wano koboine ari more, solaŋone sikanka more bakom mannom paki arikene. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe detgane raikei, eŋe solaine mo menaŋ kamaike.”
43 Baise Jesu ana baimatnuwen tur fokarinaka orot iu naatu biyafar eo,
44 Yale rakiso, Yesu eŋe don gereunerop olale qebinka birakaki arike.
44 “Inanowar men yait ta ana tur ina’owen, baise mutufor inan firis biyan inatit o biya nanutitiy, naatu Moses eo na’atube sibor inayai, saise orot babin matahimaim hinaso’ob o igewasin.”
45 Ŋo ŋei yewa eŋe ari more, don kisi yau yaup ra edane ariki eŋane don kisi eaŋo sua korop kepe baŋem rokopkeke. Pakiso, Yesu eŋe mat suaino ŋei ŋerep eŋane deeno koso mi ari lolikke, eŋe kepe ŋei midaino ari metke. Metkiso, ŋei ŋerep kepe baŋem ŋine edoka Yesu wano sarimaŋkoi.
45 Baise orot tit in busuruf tur bosemor tafaram etei bai. I ana turamaim Jesu men karam boro bebeyan tan bar merar tarun, imih i efan noutanubinamaim ma, baise sabuw efan ta ta i boro’ika hina biyan hititit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.