Marcos 14

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kaiwe etke qoeki, aŋelo loloŋon loloŋon peada naso so bret patpale peada naso okange. Anutu mosop ŋei natne so Anutu wane papa togon welaine, ŋei eŋe auye rakoi, “Ŋene dalino okane more Yesu sanka ma more qeŋem seukeake?
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Eŋe rakoi, ea peada naso suaino mi maikene. Ŋei ŋerep eŋe dere worik okane more kawali ma wakonikei.”
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Yesu eŋe Betani matko Saimon wane matko metke. Saimon eŋe sogino ŋei kubetine weneŋ mere mo menaŋge. Yesu eŋe Saimon wane zakeo ŋara ne metki, ŋerep mane eŋe kelok qoune simlerop lewine suaine ea beloŋ gorop ma sa more beloŋ rasipoke more kelok qounerop Yesu wane lewetino qakke.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Ŋei ŋerep natne metkoi, eŋe sotene osiki auye rakoi, “Onoka wane kelok qounerop sanda iwa matalimaike?
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Ŋei maneŋo kelok yewa qoleakeo wesi setne 300 yaline ma more, ŋei aboŋene midaine eboniake.” Ra more ŋerep yewa dere worik okankakoi so don manerop rakoi.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Yale rau, Yesu eŋe rake, “Qeliŋkau! Onoka wane ŋine umat suaine mane ŋerep yewa don okankamami? Eŋe masi iwa weku mane naŋano mamaike.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Ŋei aboŋene midaine eŋe naso baŋem ŋinerop gekei, ŋine naso natneo eŋe mapikonbe ra ma okanikei, ŋo na yemo ŋinerop zok naso kiroine mi gekale.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Ŋerep eŋe kine kine mawe ra more maine mayake. Eŋe kelok qounerop solano motmaike eŋe deŋesereo wane ma ewek nanmaike.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Na welekatne ŋidanmaile. Kepe baŋem korop eŋe Anutu wane biŋek don ra qelaŋane more ŋerep iwa wane don kisi edane eŋetine detsorokka more bukeu wayake.”
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Naso yewao dokoine 12 eŋane keueno ŋine Yudas Iskariot eŋe mosop ŋei ŋetne eŋane meteeno Yesu bira kayakane arike.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Eŋe dere more bakom kito more eŋerop tako rakot don au more wesi manikeiwane olatkoi. Yudas eŋe dere more yewaka kieke Yesu ma wakon kayakane so meteeno mosiakane numaine mane dere maulukke.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Bret patpalane soda weku kaiwe mane eao Yesu wane dokoine eŋe qesonka rakoi, “Ge detnom! Ŋene diawao ari mere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara maulukkene?” Kaiwe yewa ŋei ŋerep eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso lama medeune koma baŋem qe nemaŋkoi.
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Yesuŋo dere more dokoine etke biraore etange, “Ŋire ari Yerusalem matko waket more ŋei mane kauk doku kap teweke sari numao marat ŋusiake. Yewa mogatka ariuk,
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 eŋe ari mat wakesiake, yewa ŋire ari waket more mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋebo ŋebonze ramaike, naŋane mat aŋaone diawao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso na mere dokone eŋerop ŋara nekene.’
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Yale ra qesonkauk, eŋe urum ea aŋaone mane suaine kutno weti met met so zake kine kine mo mauluk maulukine, ea sikanŋutkiso, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.”
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Medewetkine etke ere qelige mat suaino ari lotke more Yesuŋo etange yale maratka more ere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara kine kine maulukkoik.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Rarapko, Yesu eŋe dokoine 12 ea weneŋ sarikoi.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Eŋe zakeo ŋara ne metpi, Yesu eŋe edange, “Na welekatne ŋidanmaile. Ŋei mane ŋinane keuoŋineŋo na ma wakonnane more, ŋabakopne eŋane meteeno bira naniake. Ŋei ea eŋe weneŋ iwa narop mere ŋara nemaine.”
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Dokoine eŋe dere umare more weku weku Yesu qesonka rakoi, “Maŋo? Noŋo me?”
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Yesuŋo mainge rake, “Medep 12 ŋinane keuoŋine eŋe iwa narop weneŋ mere metine biraki pletko ketki ŋara ma nemaike.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Na Ŋei Wawainane Gipole seukkalane mo Anutu wane papiaŋo mo eŋe seukeake ramaike, Welekatne, ŋo ŋei yewa eŋe Ŋei Wawainane Gipole na ma wakonnane ŋaba eŋane meteeno birananiake, eŋe yemo wet borik zok umat manerop marat kayake. Ŋei yewa eŋe nabokŋo siluŋ mi makirap, paki eŋe umatine mi wakon mangirap.”
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Eŋe ŋara ne metpi paki, Yesu eŋe bret nat parom ma more Anutu wane bakom kito more mapoke dokoine ebone more rake, “Ŋine mau! Iwa nae bikumne.”
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Paki, eŋe wain lase ma more Anutu wane bakom kito more ebongi eŋe korop newarekoi.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Eŋe neu Yesuŋo edane rake, “Iwa mo nae weŋemne, eaŋo tako rakot muselane biŋek na korop qesiŋ ŋuniakane qakkale. Anutuŋo weŋemne ea wane ra more ŋinerop tako rakot geake.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Na welekakatne ŋidanbe, na koso wain mane ŋinerop mi nene gemage, naso kutno Anutu wane qeli ewe zonom sariake, naso yewao wain musele kine mane nekale.”
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Yale edangi qoekiso, eŋe Anutu wane bakom eŋet mane kito more Oliwa bonagao arikoi.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Yesu eŋe edange, “Ŋine korop mali malip ŋine qororoŋgi, na qeliŋnane ariwarekei. Eamo Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Anutuŋo lama ware ware qeki seukki naso yewao eŋane lama korop ket giŋ qiririŋ yauyaup ariwarekei.’
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Ŋo, na koso wisikae wie more Galili ari alakane ŋibonikale.”
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Petoroŋo olatke, “Natne eŋe korop ge qeliŋ ganwareke, ŋo na yemo ge mi qeliŋ ganikale!”
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Yesuŋo Petoro olatke, “Na welekatne golatmaile. Ukude ruo iwao tiak eŋe atak etke bokaki mi qoeki goŋo atak karewe bisop nanikene.”
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Petoro eŋe koso togogole mainge rake, “Geŋone gekuwi seukkenom, na nekukeiwane okanbi, na ge mi bisopganikale.”
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Eŋe Getsemane sauromoo ari lotke more, Yesuŋo dokoine edange, “Ŋine iwa metpi, na ari meŋenkaikale.”
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Eŋe Petoro so Yakop so Yohane eŋerop edangi arikoi. Ari numao Yesuŋo wet borik so umat kakapa suaine dere more
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 dokoine edange, “Wetne zok boriki, seukkalane okanmaile. Ŋine iwa diam metpi!”
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Eŋe eri eri kere more kepeo ket quruŋ rasu pa more, meŋenkake. Eŋe wikile suaine ea maine yuankayake, ea wane dere more meŋenkake.
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 Eŋe meŋenka rake, “Oo magak! Ge wikile lase iwa korop maine omak nanikene? Kine kine korop, ge maine mi ŋaŋaekene. Ge siluŋ naŋane simile mi mogasikene. Midaka. Ge geŋone simileŋone mogare mawarekene.”
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Yale meŋenkaki qoeki, eŋe koso zinge ari dokoine karewe ongi kulu pau Petoro olale rake, “Saimon! Ge kulu pamaine me? Ge naso nigatne wet wisika maine mi gekene me?”
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Eŋe edane rake, “Ŋine sot mi marat kakeiwane kauluk nagu more meŋenkaikei. Oŋaoŋaŋo meŋen meŋen wane togole ewekmaike. Ŋo, solaŋo pelekmaike.”
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Eŋe yale ra edane more zinge koso ari mikep ra more meŋenkake yalewaka meŋenkake.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Paki koso zinge sari ongi dokoine eŋe kulu ka pakoi ea wane wie more deene umareki, gamuongi, Yesu wane don daleo olasikei ra dere umareu paki, mi mainge olatkoi.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Yesu eŋe koso atak karewe zinge sari more edange, “Ŋine yeka kulu pa zonom mamami me? Moya maine! Naŋane naso mo lotkemaike. Kau! Eŋe Ŋei Wawainane Gipole iwa mo ŋei sotenerop eŋane meteeno biranangei.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Ŋine wieu! Ariŋem! Kau, ŋei ma wakon naniake, mo iwa sari lotkemaike!”
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Yesu eŋe yeka ra okoraki, dokoine 12 eŋane keuo ŋine Yudas eŋe magu suaine eŋerop lotkeke. Mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaine ŋei so Yuda ware ware suaineŋo ŋei yauwine biraongi koak, soba ma more sarikoi.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Ŋei Yesu ma wakonkayake, eŋe magu yewa don masi mane edane rake, “Na ari ŋei yewa ka more lulukiwe ka more raikei, Yesu mo yewa raso malipka more ma arikei.”
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Yudas eŋe sari more ikopka Yesu wano ari more rake, “Kito ŋebo ŋebon.” Ra more lulukike.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Lulukiki so ŋaba eŋe ka more metino malipkakoi.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Eŋane keueno ŋine ŋei maneŋo Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋei mane osoeno okoraki, ea sobaŋo qe more ketine rasu qakki ketke.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Yesuŋo edane rake, “Na kobu ŋei midakaka! Onoka wane ŋine koak, so sobarop luknanikei wane sarimami?
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Na kaiwe baŋem Anutu Wane Bakom Urum kotino kito ŋibone okanmaŋkole. Naso yewao ŋine mi malipnane luknangoi. Ŋo, kine kine iwa wakongi Anutu wane papiao don ea wane wele wakongep!”
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 Pakiso, Yesu dokoine eŋe qeliŋka more, ket giŋ qiririŋ ariwarekoi.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Ŋei qaluwit mane eŋe laplapineka Yesu mogare arike. Eŋe ma more lukkaikei wane okanbiso,
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 laplap libeka ea qelige solaineka biririke arike.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Eŋe Yesu Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane matko iwenka ariu ŋei ŋetne suaine korop sari lewaŋgoi. Mosop ŋei ŋetne, Yuda ware ware so Anutu papa togon welaine ŋei.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Petoro eŋe Yesu ŋadino mogare, amaŋ ari Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane mat wane sen koto waket more, tebe ŋei eŋerop gerep qenagare metkoi.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Mosop ŋei ŋetne natne so ŋei ŋetne korop eŋe gube qesat ŋei natne maratka more Yesu dongo biraka more qeu seukeakane auye detokangoi. Ŋo, don mane wele koboine mi maratkakoi.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Qesat ŋei loutne Yesu wano zok don isi qesat okankakoi. Ŋo, doneene eŋe rau numaineŋo wele so weku mi okange.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Paki, ŋei natneŋo okora, don isi Yesu wane iwa yale solaino qe rakoi,
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 “Ŋene detkaŋem, iwa yale rake, ‘Eŋe Anutu Wane Bakom Urum iwa meteŋo makoi, yewa rasupoke qakewe ariki, na kaiwe mama karewe yewaoka mane musele maikale. Ŋo, meteŋo mi maikale.’”
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Ŋei eŋe don yewa rakoi, eamo numainoka mi rakoi, eŋe rau qebetneŋo mi kopkeke.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe keuo wie okora more Yesu qesonka rakoi, “Ge eŋane don turuŋine mi mainge edanikene me?”
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Yesu eŋe donine midaki okora eŋane don turuŋine mi maingeke. Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe koso qesonka rake, “Ŋei ŋerep eŋe Anutu ewine kitomami. Ge welekatne Kristo, Anutu yewa wane Medep me mida?”
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Yesuŋo mainge rake, “Oo, na yewa! Ŋine korop Ŋei Wawainane Gipole, Anutu Zonomine Kakapa Suaine, eŋane metine nat wonino mere more qeliwo kezoŋ kutno sariwe kaikei!”
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe qise qomine wieki takot kitopoke ma barake rake, “Ŋene koso qesat ŋei natne edoraŋem sari eŋane kine mi raikei, yeine!
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Ŋine detkau, eŋe Anutu ma baikkamaike, ea wane ŋine dalino detmami, ŋene ŋei iwa daleo okankaikene?”
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Ŋei natne eŋe Yesu kieke sopotka more deine laplapŋo piseka qe more rakoi, “Ge ra qelaŋanikene! Maŋo gekumaike?” Yale olale more tebe ŋei edo mete tabeŋo qekoi.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Petoro eŋe qei mat wane sen koto metki, Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋerep eŋe sari more
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 Petoro kaki gerep qenagare metki deinoka olale rake, “Ge weneŋ sogino Yesu Nazaret ŋine eŋerop gekone!”
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Ŋo, Petoro eŋe bisopka rake, “Na mi detmaile! Na geŋane don mi dere qelaŋanmaile.” Yale mainge ra more eŋe mat wane sen ea wane madetino ari wakesiakane okangi tiak mane bokake.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Qelit ŋerep yewa eŋe ka more ŋei osino okorakoi edane rake, “Ŋei iwa eŋe Yesu wane tego eŋerop geke!”
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Ŋo, Petoroŋo koso bisopkake.
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Rauso, Petoro eŋe togogole bisopka rake, “Welekatne weti qeliwo na ŋidanmaile. Na ŋei ea mi detkamaile. Na don welekatne mi ŋidanikaleo, Anutu eŋe na wikile niniake! Ŋei yewa mi detkamaile.”
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Eŋe yalewa rakiso, yewaka tiak eŋe atak etke bokake, pakimo, Petoro eŋe Yesuŋo don rake, yewa detsorokke. Yesuŋo iwa yale rake, “Tiak atak etke bokaki mi qoeki goŋo na atak karewe bisop nanikene.” Don yewa detsoroke more, Petoro eŋe zok manerop aro suaine aroke.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.