Marcos 13

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum Suaine qeliŋka more ket ariki, dokoine eŋano ŋine maneŋo olale rake, “Kito ŋebo ŋebon, ge so Anutu Wane Bakom Urum, so eŋane urum ketkele weku mane, weku mane iwa onnom!”
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Yale raki, Yesuŋo mainge rake, “Ŋine kau mat iwa zok suaine okanmaike me? Naso kutno ŋei ŋinane ŋei ŋaba eŋe mat iwa matalikeiwo, eŋe wesi mane mi qeligeu weti kutno mesiake, midakaka! Eŋe koropŋo saket din bun kitopoke qakeu ket ari wareake.”
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Yesu eŋe Oliwa bonagao mere pore kaki Anutu Wane Bakom Urum nat metke. Yesu so Petoro so Yakop so Yohane so Andrea enŋeneka metkoi.
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 Mere more eŋe Yesu qesonka rakoi, “Ge ranom detŋem, naso dango Anutu Bakom Urum ea poripkeake? Onokaka kine kine maneŋo mikep wakone sikanŋongi, ŋene ea ka more raikene, Anutu Wane Bakom Urum mo wiriakane nasoine bomilemaike?”
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 Yesu eŋe edane rake, “Ŋei loutne eŋe sari isi ŋunikeiwane ŋine kaulukkei!
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Ŋei loutne eŋe sari more naŋane eŋetne nora more raikei, ‘Na Kristo.’ Yale ra more ŋei ŋerep loutne isi onikei.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 Ŋine baŋ kawali suain suaine ea ukatneka desikei, so momo don, kawali natne kepe nat parom ramaike, ea dere mo qomŋine misuk umareake! Kine kine yaline korop wakoniake. Ŋo, qeli so kepe nasoine yemo ikop mi qoeake.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Mat mane eŋe wie ari mat mane eŋerop kawali yaku matali okanikei. Ŋei kepe maneo ŋine eŋane ŋei waom eŋe ari kepe mane wane ŋei waom eŋerop yaku matali qetali okanikei. Kepe loutne memea suaine ma paki, ŋara wane bodi wakoniake. Ŋerep edo medep ebukeiwane gae kieke ebumaike. Naso yewao wikile yaline kieke wakoniake.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 Ŋei edo sari ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋunikeiwane kauluk nagukei. Eŋe ŋine Anutu wane lewa lewaŋ urum koto zinge more, ŋibu ari biraŋunbi kepe ware ware eŋane deo okorakei. Yewa ŋine biŋek don ra edanikei.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Alakan, ŋine kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane biŋek don ra qelaŋane edanikei. Pakiso, kepe qeli naso etne qoeake.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Ŋei edo ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋunikei, naso yewao ŋine dere mezet mi okane raikei, ‘Ŋene kaunsol dalino edanikene?’ Ea mida! Ŋine eŋane deo okorau, naso yewaka Anutuŋo dereret ŋino don mosiake, yewa ŋine ra qelaŋanikei, eamo ŋidom mi raikei, yemo Asu Koboboineŋo rayake. Anutu wane Asu eŋe weneŋ ŋinerop okora ŋidangi edanikei.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Naso yewao ŋei mane eŋe tatine me ŋole ma ari kaunsol eŋano dongo birakaki qeu seukeake. Yalewaka magak eŋe dokoene ebu ari kaunsol eŋane dongo biraonbi enguwi seukkei. Yalewaka dokoetne eŋe naga magaene epu ari kaunsol eŋano dongo biraotpi etkuwi seukkeik.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 Naŋane eŋetneŋo ŋinano pamaike ea wane ŋei ŋerep korop eŋe ŋinane dere worik okanŋunikei. Ŋo, ŋei eŋe togole biŋek don malipka okorayakeo, Anutu eŋe qeli kepe qoiqoi nasoo ŋei yewa mayake.”
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 Yesuŋo iwa yale rake, “Ŋine Ŋei Madoŋ Madoŋine so Matali Matali Kaetinerop kau Mat Kobekine, yewao wakone okorayake. Eŋe Anutu wane tun ma more isisine okorayake.” (Ŋei mane eŋe kibi iwa dapore kine detlukeake.) “Naso yewao ŋei ŋerep Yuda kepeo ŋine kaet okane biririke bonagao arikei.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Ŋei mane eŋe mat sekaino mesiake, eŋe mat koto mi wa more kine kine natne mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Ŋei mane eŋe euo geakeo ŋine, eŋe koso mi zinge ari matko momo takotine mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 Ŋerep medep ŋat korop so medep abuburop, eŋe wikile suaine zok manerop desikei.
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Ŋine Anutu meŋenka olatpi, ‘Kine kine yewa koya momo naso misuk wakoniake.’
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Naso yewao umat kakapa suaine wakoniake. Anutuŋo qeli so kepe mat ma wakonge naso yewa so naso iwa gemaine, ea wane keuno umat kine kine wakonge ea korop umat iwaŋo yuanka more wakoniake.Umat iwa qoeki ŋadino umat mane yaline mi wakoniake.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 Ŋo Waom eŋe naso yewa wane umatine korop mi ma bomilemaikeo, yemo ŋei ŋerep korop mida lele warekene, Waom eŋe eŋine ŋei ŋerewekoune biraonge, ea wane naso iwa ma bomilemaike.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidaniake, ‘Ŋeiwa Waomŋo ŋei ŋerewekoune ŋebuyakane, ea iwa kau, Kristo iwa metmaike!’ me ‘Kau! Eriwa metmaike!’ Ŋine misuk dere malipkakei.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Ŋei natne eŋe sari isiŋune more, iwa yale raikei, ‘Na iwa Waomŋo ŋei ŋerewekoune ŋibukalane biranange’ , me raikei, ‘Na propet mane,’ yale ra, masi tanik kine kine, tanikine kine mane kine mane maikei, so isiŋunikei. Ea welekakatne, eŋe maine ŋei ŋerep Anutuŋo mo eŋine biŋek biraonge, ea isionikei.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 Ea wane ŋine kaulukkei! Na don kine kine mo korop ŋidanwarile.”
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Umat kine kine suaine yewa midaki, naso yewao kepe deine mupkeki meso eŋe yaleka mi qelaŋaniake.
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 Serekin eŋe qeliwo ŋine buratke ketpi, kine kine togole qeliwo eŋe korop qise warekei.
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 Naso yewao kau. Na Ŋei Wawainane Gipoleŋo kezoŋ kutno qelaŋanne suaine so zonominerop wakone sarikale.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Naso yewao na Ŋei Wawainane Gipoleŋo aŋelokopne biraonbe, qeli so kepe wazaino ŋine nat nat qei so weti ŋei ŋerep Anutuŋo mo ma wakone biraonge, ea aŋelokopne edo korop ebu sari qeturaŋ ŋonikei.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 “Na eki fik wane kine kito ŋidanbe desikei. Eŋane metine posi qake more musele yabiki ŋine ka more raikei kaiwe naso okanmaike.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Yalewaka ŋine fik kine kine qotkoine ea wakongi ŋine yale desikei, Ŋei Wawainane Gipole nasoine mo bomile osop osop madetko sarimaike.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Na welekatne ŋidanmaile, naso sariake, naso eao ŋei ŋerep naso iwao wane biŋek eŋe mi seukeu, kine kine ea korop wakon wareake.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Kepe so qeli ere midakeik, ŋo, naŋane don yemo mi midayake.”
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 Yesu eŋe koso manerop rake, “Ŋei maneŋo ea wane nasoine mi detkamaike. So qeliwo aŋelo magu so Anutu wane Gipole eŋe yaleka mi detkamami. Magak Anutu oŋomka detmaike.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 Ea wane, ŋine kauluke more ware gekei! Ŋine naso mi detkamami. Ma nasoo yewa wakoniake.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Masi tanik iwa yemo nasoo baŋ yalewa wakoniake. Ŋei mane eŋe matine qeliŋka more mat maneo ariakane okane more eŋe mat ware ware matokone biraongi edo eŋane kine kine warekei. Paki eŋe urata bonep bonep matoke biraone more ŋei mane aŋap wake waketko metke, yewa olale rake, ‘Ŋine diam togogole ma warekaikei!’
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Yalewa wane ŋine siluŋ warelukkei! Ŋine mi detmami, ma naso mat wane welaine sariake. Ŋine mi detlukkamami. Eŋe ruo kereake nasoo me ruo keuno me kaiwe wetemaike naso eao me kepe qaeqaewo sariake. Ea ŋine mi detlukkamami.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 Mat welaine eŋe gege ikop sariki, qisekeiwane ŋine wisika mesikei.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Na don iwa ŋidanmaile eamo ŋine ŋei ŋerep korop ŋinane biŋek. Ŋine koropŋo warekalukkei!”
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.