Lucas 2

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naso yewao kepe ware ware Sisa Augustusŋo raki, Roman kepeo gavaman ŋei ŋerep korop eŋetene qe dapot okanwarekoi.
1 Nati ana veya, sabuw iyab Roman gawan babanamaim hima’am wabih bukamaim kirum isan Caesar Augustus iuwih.
2 Urata yaline alakan mi mamaine. Naso yewao Kirinius eŋe Siria kepeo ware ware suaine gekimo, kuneŋine kiekkoi.
2 Sabuw baiyab isan marasika i men hiyab, baise Quirinius tafaram Syria isan bigawan ana veya imaibo hibusuruf sabuw hiyab wabih bukamaim hikirum.
3 Pakimo, ea wane eŋetene qe dapot okanongei wane, ŋei ŋerep korop wakon wakon mateno ariwarekoi.
3 Nati baiyab ana veya’amaim sabuw etei hin hai bar merar gagamihimaim hitit wabih bukamaim hikirum.
4 Ariwareuso, Yosep eŋe Dawit wane ŋosa wili wiliineŋo Galili kepeo, Nazaret matko ŋine, yale waka wie more, Yuda kepeo ŋei waom Dawit wane wako wakon matine Betlehem, yewa arike.
4 Joseph auman tafaram Galilee wanawanan bar merar ta wabin Nazareth imaim ma’am yen na Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehem imaim tit, aiwob orot David ana tutufuw efan. Joseph na nati’imaim tit, anayabin i David uwan ta.
5 Eŋe ŋerep biŋekine Mariarop eŋetetne qekei wane medep ŋat korop iwenkaki arikoik.
5 Naatu Joseph nati’imaim in titit ana’an ta i Mary hairi tabin isan hi’omatanih hima’am, imih hairi wabih bukamaim kirumin isan hiyen hin. Nati ana veya Mary i yan auman,
6 Ari Betlehem matko lotkeuk, so Maria medep mayakane nasoine bomileke,
6 hiyen hina Bethlehem hima’am, Mary ana toub ana veya na tit.
7 pakiso, alakan medepine ma more, laplapŋo kawetka more, bulamakau kudeo birakaki pake, ŋei edo lobo mat mo watkewarekoi, wane ere qeka more, so bulamakau eŋane matko waket metkoik.
7 Naatu toub ana kek orot ain yai, faifuw ta bai e’armetan for hai bay te’aau ana efanamaim i’inuw in, anayabin nanawan bar etei sabuw hirun hibai karam.
8 Kepe mat yewaoka ŋei natne eŋe goigo lamakopene wareone metkoi,
8 Nati gugumin bobaituw kaifenayah afa Bethlehem sisibinamaim hima hai bobaituw hikakaifen,
9 pakiso, Waom wane aŋelo maneŋo eŋano wakongi, Waom wane qilauneŋo qelaŋanonge, pakiso, eŋe ka more zok kaetonge.
9 basit Regah ana tounamatar isah irerereb, naatu Regah ana marakaw tafahimaim kusisiar re biyah etei marakaw hi’itin hai bir ra’at.
10 Pakiso, aŋeloŋo edane rake, “Mi kaet ŋungep! Na iwa ŋinane wet maep don magemaile, ea wane weleine ŋei ŋerep korop ŋinano wet pesek wakoniake,
10 Baise tounamatar iuwih eo, “Men kwanabir! Ayu tur gewasin abai a tur owenamih ana, iti tur gewasin sabuw hinanonowar boro etei hiniyasisir.
11 ukude kaiwe iwao Dawit wane matko medep ŋei wakonmaike, eŋe ŋine ma menaŋŋuniake, eŋetine Kristo Waom!
11 Anayabin iti boun gugumin David ana bar meraramaim, kwa a baiyawasenayan Regah Keriso i tufuw.
12 Pakimo, ŋidanbe detpi! Ŋine medep nigatne abubu laplapŋo kawetka kawetkaine, bulamakau kudeo paki, ari maratkaikei.”
12 Naatu ana i’inan, i boro iti na’atube kwana’itin, kwananan kek boro faifuw boubunamaim hisum bobaituw hai bay te’aa ana efanamaim hi’inuw inu’in kwana’itin.”
13 Yale rakiso, yewaoka qeliwo ŋine aŋelo magu edo ikopka aŋelo kimaenano lewage, eŋet kito more Anutu ma wakakoi,
13 Iti na’at eo marta’imon, maramaim tounamatar hai kou’ay gagamin na’in hitit, ana merar hiyi hibora’ara’ah hio,
14 “Bakom mawa mawa Anutu weti qeliwo so kepeo ŋei kima mauluk okanonmaike, eŋano peam wakonmaike!”
14 “Marakaw bonamanamarin etei God auyomtoro’ot
15 Aŋelo eŋe qeliwo zinge wawareuso, lama ware ware eŋe iwa yale ra more aukoi, “Ŋene Betlehem matko wa more, Waomŋo tanik wakongi ŋedanmaike, yewa kaŋem.”
15 Tounamatar himatabir maiye hin mar wanawanan hirur ufunamaim, bobaituw kaifenayah himisir hio, “It boro tanan Bethlehem tanatit, sawar abisa himatar Regah eo tanonowar i tana’itah.”
16 Yale ra more, ikopka arikoi, ari Maria so Yosep maratore so, kau medep abubu laplapŋo kawetka kawetkaine, bulamakau kudeo pake.
16 Basit matah kabiy himisir hin Mary Joseph hairi hinuwihih hinan hitita’urih, naatu kek bobaituw hai bay te’aa hai efanamaim hi’inuw inu’in hi’itin.
17 Ka more, medep wane don kisi aŋeloŋo edange, yewa ra wakongoi.
17 Bobaituw kaifenayah kek hi’i’itin ufunamaim, kek isan tounamatar mi’itube hio hinonowar hai tur hi’owen.
18 Pakiso, lama ware ware eŋane piwo ŋine don kisiwa detkoi, eŋe korop welelepkekoi.
18 Sabuw iyabowat nati’imaim hima’am bobaituw kaifenayah iti kek isan hio hinonowar hifofofor men kafaita.
19 Mariaŋo yemo don yewa wetke more, dere detsorok qesorok okane geke.
19 Baise Mary iti tur nonowar i dogoronamaim ya hima inotanot.
20 Pakiso, lama ware ware eŋe aŋelo edange, rokop kakoi, so detkoi, ea wane zinge more, eŋet kito more Anutu bakomine kitokoi.
20 Bobaituw kaifenayah himatabir hinan efamaim, abisa tounamatar hio hinonowar na’atube hi’i’itin isan, God ana merar hiyi hibora’ara’ah auman hin.
21 Soda qoeki, kaiwe 8 okangiso, medep yaine solaine kitareso, eŋetine Yesu orakoi, eŋet yewa mo medep eŋe mi wakongi, aŋeloŋo ra wakonge.
21 Fur ta’imon sasawar ufunamaim, Kek hibai hina ana ar kanabin hi’afuw, wabin Jesu hiwab. Wabin marasika Mary yan matara’e ma’am ana veya, tounamatar na eo na’atube.
22 Pakiso, Mose wane ra rokop don pake, yewa Mariaŋo teweke more titi ge more, sola ma more Yosep korop medep Yerusalem matko ma wa more, so Waom wane biŋek qekoi.
22 Kousouwih isan Moses ana ofafaramaim bi’obaiyih na’atube, ana veya na tit hibisawar ufunamaim, Mary Joseph hairi Jesu hibai hina Jerusalem hitit, Tafaror Bar hirun Regah ana siwaramih hitin.
23 Waom wane ra rokop dongo iwa yale qeko, “Medep ŋei mikepka wakonbi, Waom wane biŋek qekei.”
23 Anayabin Regah ana ofafaramaim eo na’atube, “Kek orot ain i kwanaya’asair Regah kwanitin.”
24 Ere yale waka Waom wane soe soep mitkeik wane, ra rokop dongo naŋi baluse etke me baluse nigatne etke, ma more arikoik.
24 Naatu Regah ana ofafaramaim eo na’atube sibor ya’inamih auman hin, mamu imak rou’ab naatu ma’ufor rou’ab hibow auman hina hitit.
25 Naso yewaoka, ŋei mane, eŋetne Simeon eŋe Yerusalem matko geke, eŋe koboboine Anutu ewino kito ge more, Israel ŋei magu menaŋgei wane toma geke, pakiso, Asu Koboboineŋo weneŋ kotino geke.
25 nati ana veya’amaim, regah ta wabin Simeon i Jerusalem ma’am, iti regah ana yawas i mutufurin naatu yoyoban wairafin. God Anunin tar gabuw ana ofafar eo na’atube ma bow God ana sabuw Israel baiyawasih isan eomatanih i ma kakaif.
26 Ge more, don iwa yale ra wakone olatke, “Ge ikop mi seukkene, ge ge more, deŋoneŋo Waom wane Mesia wakongi kaikene.”
26 Anun Kakafiyin God ana buriburih isan irerereb eo, “O boro yawas inama’am Regah God ana Roubininenayan natufuw ina’itin imaibo inamorob.”
27 Pakiso, Asuŋo Simeon talekaki, Anutu Wane Bakom Urumgo wake, wakiso, Mariaŋo Yosep ere ra rokop don teweke more, Yesu medep yewaka ma more Anutu Wane Bakom Urumgo ma wakoik.
27 Nati ana veya’amaim Jesu hinah tamah hibai hina hirun, hai binanakwaramaim ofafar eo na’atube sinaf isan. Naatu God Anun Kakafiyin auman Simeon bonawiy na Tafaror Bar run.
28 Pakiso, Simeonŋo Yesu medep ma more koaŋka okoraso, Anutu bakomine kito more rake,
28 Simeon kek bai irurubun hiyaf God ana merar yi eo,
29 “O, Waom, ge ukude donŋone rakone yewa warekamaine, ea wane qelit ŋeiŋone maine birakanom peamgo ariake.
29 “Regah i’o na’atube a’omatanen ikaif,
30 Na dene qomineŋo geŋane medep kaulukmaile, eŋe baŋ ŋado ŋei ŋerep ma menaŋ oniake.
30 Taiyuwu matau’umaim a baiyawasenayan tafaramamaim ibiyafar aitin.
31 Ge mauluk mauluk medep ea kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane deeneŋo kaikei wane matuzupke more ma wakonkamaine,
31 Iti baiyawasenayan i ibogaigiwas sabuw etei matahimaim kubitih boro hina’itin.
32 medep yewaŋo qelaŋ eŋano geŋane qelaŋanŋo wetene ma qelaŋanmaike, ŋo ŋei ŋerewekopŋone Israel eŋane eŋet biŋekene ma wiemaike.”
32 Naatu yawas ana marakaw boro nab natit Ufun Sabuw isah nirerereb hina’itin, naatu Israel sabuw nahimaim o ayawas ana marakaw boro nama.”
33 Simeonŋo medep wane don yale rakimo, naga magaine ere detpik manerop wawaine okangi, oŋaetne qaeke.
33 Kek hinah tamah Simeon kek isan abisa eo hinonowar i hifofofor men kafaita.
34 Simeonŋo mosopone, so medep nagaine Maria olale rake, “Detmaine! Anutuŋo medep iwa birakake, eŋano Israel ŋei poripkekei wane raraine, natne eŋe eŋano kito sorodoge kito yau more ket rasu warekei, ŋo natne eŋe eŋano kito togole more menaŋgei. So ŋei loutne numaene leŋleŋinane ma ket biraka zok manerop okankaikei,
34 Simeon baigegewasin itih sawar, basit kek hinah Mary isan eo “Iti kek i God rubin sabuw moumurih na’in Israel wanawanan boro nagurusih naatu moumurih na’in boro niyawasih. Hai kirikirifot etei boro niwa’an hinirerereb, ina’i’inan nati isan sabuw boro ana tur hinakwahir.
35 ea wane ŋei loutne eŋane kineene wakoniake, so geŋone wet borik tabaineŋo qomŋone rasu tabaeake, tanik yaline wakoniake.”
35 Naatu yababan o dogor wanawanan boro ahay na’atube nay.”
36 Pakimo, sele ŋerep mane geke, eŋetne Ana, Panuel wane borasine, Aser wane tegoo ŋine, eŋe natewenino ŋei ma more geki, koma 7 okangi mo, ŋaone seukke.
36 Nati’imaim dinab babine ta Asher ana bigane ma’am, wabin Anna Fanuel natun, Anna tabin kwamur etei seven ma naatu aawan morob.
37 Seukkimo, eŋe mala okane ge ari mage komaine 84 rutupke, so sele okange, eŋe Anutu wane Bakom Urumgo tako rakot ruo kaiwe, wawa ket ket okane, so Anutu wane ra wage, so meŋen meŋen urata mageke.
37 Kwamur etei 84 i kwafur ma naatu Tafaror Bar men kafa’imo ihamiy. Fai mar i yohar, ma yoyoban God bobora’ara’ah.
38 Naso, yewaoka eŋe Anutu wane Bakom Urumgo wa more so Anutu bakomine kitoke, so Yesu medep wane don kisiine ra wakone, ŋei ŋerep korop Anutuŋo Yerusalem koso siwot oniakane toma pakoi, eŋe edange.
38 Nati ana veya’amaim babine na run God ana merar yi. Jerusalem wanawanan sabuw iyab baiyawasenayan isan hima hikakaif hai tur eowen eo, “Roubininenayan natit.”
39 Yosep ŋo Maria ere Waom wane ra rokop dongo raraine yalewa okanbik qoekiso koso zinge more Nazaret mateno, Galili kepeo arikoik.
39 Joseph, Mary hairi Regah ana ofafaramaim abisa eo na’atube hisisinaf ufunamaim, himatabir maiye hin hai bar merar wabin Nazareth imaim hitit, tafaram Galilee wanawananamaim.
40 Yewa geukso, Anutuŋo Yesu medep kito qesiŋ okankaki, sua togole okangi, dereretine suake. Pakiso, Anutu wane mosopŋo kutino wa pake.
40 Naatu God ana bosiyasiyar wanawananamaim Kek ra’at yen ana fair bai fudirin rerekab naatu ana not ra’at taseseb.
41 Maria so Yosep ere peada baŋem aŋelo loloŋon loloŋon peada wane Yerusalem ari okanmaŋkoik.
41 Kwamur ta ta wanawanahimaim Jesu hinah tamah mar etei Tar Nowaten Hiyuw isan au Jerusalem tenan.
42 Pakiso, Yesu medep mo komaine 12 okangiso, weneŋ iwenkauk so aŋelo loloŋon loloŋon peada wane Yerusalem matko wakoi.
42 Ana veya ta Jesu ana kwamur 12 na’atube basit hiyen hin hiyuw ta isan hai binanakwar eo na’atube.
43 Wa geu peada qoekiso, Maria ŋo Yosep ere Yesu medep kito qokkauk, Yerusalem matko metkiso, eretneka zinge arikoik.
43 Hiyuw ufunamaim hai ubar himatabir maiye, baise kek Jesu i Jerusalem ma. Hinah tamah men kafa’imo hiso’ob.
44 Ari more ŋei ŋerep magu natne eŋerop alakane arimi ra, kimakopetne eŋane keueno zuaŋka arimageuk, ruo kereke.
44 Hinotanot kek i nati sabuw wanawanamaim bairi hinan hirouw, imih nati veya ta’imon i nuhih fot hiremor hin, baise veya re birabirab, hibusuruf kek hinuwih, hai ofonah naatu taituwah hibabatiyih hinunuwet,
45 Kepe qaekiso zuaŋka mageuk borikiso, koso zinge Yerusalem matko zuaŋka arikoik.
45 men hitita’ur, basit himatabir maiye hin Jerusalem hitit hinuwih.
46 Ari zuaŋka geuk, kaiwe karewe okangiso, ari Anutu wane Bakom Urumgo metki, wa more maratkakoik. Eŋe yewa Yuda kito ebo ebon eŋane keueno mere, don rau dere so kinane ra qeson okanonge.
46 Veya baitounin Tafaror Bar wanawanan Ofafar Bai’obaiyenayah wanawanah mare tur hi’o nowar ma bibabatiyih hitita’ur.
47 Pakiso, ŋei yewa weneŋ metkoi, eŋe kau paki qeso qesonene ewekineka mainge okange, yewa wane oŋaene zok qaeki, don dereretinane manerop welelepkekoi.
47 Sabuw etei Jesu tur buriburih eo, naatu iyafutih hinonowar isan, hifofofor men kafaita.
48 Eŋane keueno metki, naga magaine ere ka more oŋaetne qaeke, pakiso nagaineŋo olale rake, “Giponne, ge onoka wane yale okanŋotmaine, pakimo magaŋonerop ŋere qom sua zok okane zuaŋgane gemaite?”
48 Hinah tamah kek hitita’ur ana veya hiororsa’irih Mary Natun iu, “Aro aisim iti na’atube isinaf? Tamat airi ai yababan ra’at, o anuwihi men kikimin ta.”
49 rakiso etane rake, “Ŋire onoka wane zok zuaŋnane gemamik? Na Maganane matko gekalane raraine yewa ŋire mi detmamik me?”
49 Iyafutih eo, “Aisim ayu kwanunuwuhu? Kwa men kwaso’ob ayu i Tamai ana baremaim ama’am?”
50 Yale rakimo, ere don yewa wane kine mi detlukkoik.
50 Baise Kek abisa eo hinah tamah ana tur naniyan men hibai.
51 Pakiso, eŋe naga magaine ererop weneŋ Nazaret matko zinge arikoi, yewa naga magaine erane aŋaetne teweke geke, ŋo nagaineŋo yemo donine detke, rokop wetino motki paki wetke geke.
51 Basit Jesu misir bairi himatabir maiye hire hin Nazareth hitit, imaim hinah tamah fanah bosiyasiyar bairi hima naatu hinah iti sawar etei ana notamaim ya ma inotanot.
52 Pakiso, Yesu eŋe dereretine so solaine, weneŋ sua togole okangiso, Anutu so ŋei weneŋ eŋe kau menaŋge.
52 Jesu ra’at yen orot matar ana not auman ra’at yen God itin yan sisir na’atube sabuw auman.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.