Lucas 24
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Kepe qae qae, Sodao ŋerep eŋe kelok qounerop mo maulukoi, ea ma more deŋesereo arikoi.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Eŋe ari pore kau, wesi suaine kezem aŋaino metke, ea mo rodigeu saket arike.
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 Eŋe kezemgo waket pore, Waomene Yesu wane pareŋine mi kakoi.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Daleo wakonge, ea eŋe mi detluke okorau, so ikopka ŋei etke laplap libekaropŋo ŋerep eŋane ososeno okorakoik.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Ŋerep eŋe kaet suaine ongi, so kepeo ket rasu pau, so ŋei etke ere edangoik, “Ŋine onoka wane ŋei wisikaune deŋesereo seu seune eŋano ziaŋkamami?
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Eŋe iwa mi metmaike, Anutuŋo eŋe maki wisikae wiike. Detsorokeu, eŋe iwa mi pamaike, sogino Yesu eŋe Galili ge more, iwa yale edange,
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 ‘Ŋei maneŋo ŋei sotenerop eŋane meteeno, Ŋei Wawainane Gipole birakaikei. Ŋei sotenerop eŋane ra, kibego qeu seukkeake, ŋo kaiwe karewe pa more, kutno eŋe koso wisikae wieake.’”
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Pakiso, ŋerep eŋe Yesu wane don detsoroke more,
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 kezemgo ŋine zinge ari, dokoine elewen so ŋei ŋerep magukopene maratongoi, ŋei etke eŋe ŋerep edangoik, ea korop ŋerep eŋe medep enŋene so magukopene edangoi.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Ŋerep ea Maria, Magdalena matko ŋine, so Yoana, so Maria, Yakop wane nagaine. Ŋerep ea so ŋerep natne eŋe Yesu wane qelit ŋei, aposolo, don kisi edangoi.
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 Ŋo aposolo eŋe detkoi, ŋerep eŋe don weleka zok mi ra okanmami, eŋe don yau yaup ra okanmami, ea wane eŋane don mi malipkakoi.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Ŋo Petoro eŋe wie biririke ket deŋesereo ari potki waketki kaki, kezem koto ea mo laplapŋoka pake, eŋe yale ka more, oŋaine qaeki, koso matko zinge welepke more, kine kine wakonge, ea wane zok manerop dereret urata ma arike.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Soda yewao Yesu wane dokoine etke Emaus mat arikeik wane arikoik. Mat ea wane duma kilomita 11 Yerusalem ŋine.
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 Kine kine Yerusalem matko wakonge, ea eŋe don auwik so,
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Yesu oŋom erano maratore more, ererop weneŋ geke.
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 Ere ka more so mi detlukkakoik.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Pakiso Yesu eŋe qesonore rake, “Dalino aumamik?” Ere doŋ mane okora more qom borik zok otke.
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Ŋei mane, eŋetine Kleopas eŋe Yesu qesonka rake, “Ge Yerusalemgo kulit gemaine? Kine kine soda iwao wakonge, ea ge mi detmaine?”
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Yesu eŋe qesonka rake, “Onokaka wakonge?”
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 Ŋenane Mosop Ŋei Suaine ŋetne, so ŋei ŋetne natne eŋe Pilat wane meteo birakakoi. Pakimo Pilatŋo kawali ŋei eŋane meto rakoke ebongi, kibego qeu seukke.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Mo sogine qei bano Anutuŋo rake, eŋe ŋei mane baŋ Israel ŋei ŋerep qesiŋ ŋoniakane birakayake, so naso eao ŋene Yesu wane yale rakone, eŋe baŋ Yuda ŋei mapik ŋoniake ra more urata ea mayakane detkone, ŋo eŋe seukke, mo iwa kaiwe mama karewe qoemaike.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 Kepe qae qaeo ŋerep natne, ŋenane magu keuo ŋine, eŋe kezemgo ari more,
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 Yesu wane pareŋine mi maratka more, ŋenano zinge sari iwa yale ŋedanmami, “Ŋene aŋelo otŋem mo rakoik, ‘Yesu eŋe mo wisikae wiemaike’ .”
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Ea wane oŋaze qaeki, ŋei natne ŋenane magu keuo ŋine, eŋe ari kezemgo ka more, Yesu mi kamami. Ŋerep eŋe kine kine korop remi, ea korop welekatneka.”
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Pakiso Yesu eŋe etange, ”Ŋine dereretŋine midaine, sogino Anutu wane qelit ŋei eŋe kine kine qekoi, ŋine don ea ikop mi malip kamami.
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Anutuŋo rake, Mesia eŋe wikile suaine desiake, pakimo Mesia eŋe qeliwo qelaŋinerop wayake.”
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Yesu eŋe dokoine etke erano Anutu wane papiao don korop pamaike ea ra qelaŋange, Yesu eŋe Mose wane kibi ea ŋine kieke more, ari mage Anutu qelit ŋeikoune eŋe kibi korop Mesia wane ra more qekoi, ea ra qelaŋan otwareke.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Pakiso eŋe Emaus osino lotkeu paki, Yesu eŋe mat maneo bira ore ariakane okange.
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 Ŋo ere Yesu ma wauluka more rakoik, “Ruo keremaike, kaiwe qoeyake, ge ŋererop mesikene.” Yale raukso, eŋe yewa metke.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Eŋe ererop ŋara neyakane metke, eŋe bret ma mosopka more, mapoke ere eponge.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Pakiso erane dereretetne qelaŋangi. so eŋane kine detlukkakoik, ŋo Yesu eŋe siukki, so ere mi kakoik.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Arikiso, ere don iwa yale aukoik, ”Dumao, ŋene sarine, eao eŋe Anutu wane papia ŋerano ra qelaŋanike, naso eao qomso zok kitike.”
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Au more qoeki, ikopka eŋe wie more, Yerusalem zinge ari more, dokoine 11, so ŋei ŋerep natne maratonbik lewaŋgoi.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Ŋei ŋerep magu eŋe edanbik rakoi, “Waomze welekatne wisikae wiike, eŋe Saimon mo wakonkeke!”
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Ŋei etke ere kine kine dumao wakonge, ea korop ra qelaŋangoik, Yesu eŋe dalino bret mapoke, ea wane ere eŋane kine detlukkakoik, ea korop ra edangoik.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Ŋei etke ere don kisi ea edanbik, mi qoeke, naso yewaoka Yesu eŋe eŋane keueno wakone okora more edange, “Peamŋo ŋinano pawayake!”
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Eŋe Yesu ka more oŋaoŋa kamaine ra manerop zok kaetonge.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Ŋo Yesuŋo edange, “Ŋine misuk kaet ŋungep! Nine dere mezet mi okanikei!
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Ŋine naŋane kie metene kau, noŋom sarimaile. Ŋine solane uanane kau. Oŋa oŋa eŋe bikumine setine mida. Na bikumne so setnerop.”
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Yale ra more eŋe kie metine ea kawali ŋei edo kiruŋaŋo qekoi lopot ea korop sikanonge.
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 Eŋe bakom zok suaine manerop kitokoi, ŋo eŋe weteneŋo yemo mi malipkakoi. Eŋe dere qeka okane ŋaŋaekakoi. Pakiso Yesu eŋe qesonone rake, “Ŋara natne pamaike me?”
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 Eŋe zawon zezine nat manbi,
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 ma more, eŋane kaitko neke. Neki qoeki edange,
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 “Sogino na ŋinano gekole, naso ea na kine kine ŋidankole, ea korop mo wakonge. Mose wane ra rokop don so Anutu qelit ŋeikoune eŋane papia so Sam papia, kine kine korop papia ea wane kotino pamaike, eamo naŋane ra more wakonge.”
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Pakiso qesiŋone more ra qelaŋane edangi, dokoine eŋe Anutu wane kine papiao pamaike, ea detlukkoi.
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 So Yesu eŋe dokoine edange, “Anutu wane papiao pamaike, ‘Mesia eŋe wikile dere more seuke kaiwe mama karewe pa more koso wisikae wieyake.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Ŋine ari ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem naŋane biŋek don ra qelaŋanbi, wetene maingekei. So ŋine urata eamo Yerusalem mat kotine kieke more ra qelaŋanikei. Pakimo ŋei ŋerep eŋe kimakopene eŋane sot turuŋene ea ŋadekaikei, ea wane rokop Anutuŋo yale waka eŋane sot turuŋene ea qeliŋge nigetkayake. Ŋine don ea ra qelaŋangei.
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Ŋine kine kine wakongi, deŋineŋo kakoi so ketŋineŋo detkoi, ea ŋei ŋerep kito edane more ra qelaŋonikei.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 So ŋine koso detpi sogino, Magakŋo kine kine ra togole ŋibonge, eamo koso noŋo ŋibonikale. So ŋine Yerusalem matko toma metpi, zonomne ea qeliwo ŋine ŋinano kesiake.”
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Pakiso, Yesu eŋe dokoine Yerusalem ŋine iwenon ari more, Betani lotkekoi, yewao Yesuŋo meteene ma more mosoponge.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Mosop ea mi qoeki, Anutuŋo Yesu qeliwo maki wake.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Dokoine eŋe Yesu eŋetine bukeu waki koso Yerusalem matko zinge arikoi, Yesu eŋine magu koropŋo bakom suaine kito more,
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 so eŋe naso baŋem Anutu wane Bakom Urumgo ari yewao Anutu eŋetine takorakot ora bueku waki meŋenka gewamaŋkoi.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.