Lucas 22
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Bret Patpale peada naso ea bomileke, peada ea wane eŋetine mane, Aŋelo Loloŋon Loloŋon peada.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Naso yewao ŋei ŋerep korop Yesu wane siminonge, ea wane mosop ŋei ŋetne suaine so ra rokop don ware ware, so Anutu wane papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe numa mane maratka more Yesu sanka qeu seukeakane, nia ziaŋgoi.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Pakiso, Satanŋo Yudas wane kotino wa ketke. Yudas eŋe Yesu wane dokoine 12 eŋane keueno ŋine mane, eŋetine mane Iskariot.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Yudas eŋe Yesu dokoine qeliŋone more, mosop ŋei suaine ŋetne so Anutu wane Bakom Urum wane tebe ŋei ŋetne, eŋano ari more Yesu mawakonka more, eŋane meteeno birakayakane edange.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Eŋe detpi siminongi, wesi manikei wane olatkoi.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Yudas eŋe oŋ ra more, Yesu sanka ma wakonkayakane numaine mane kieke dere maulukke.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Bret patpalane soda weku, kaiwe mane Yuda edo aŋelo loloŋon loloŋon wane lama qe okanmaŋkoi,
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 ea wane Yesu eŋe Petoro so Yohane biraore etange, “Ŋire ari aŋelo loloŋon loloŋon peada wane ŋara soep nekenane maulukpik.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Ere Yesu qesonka rakoik, “Diao ŋere ŋara soep ea ari maulukete?”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Yesu mainge etange, “Ŋire ari Yerusalem waket more, ŋei mane kauk doku tin teweke sari numao marat ŋusiake. Ŋire ŋei ea mogatka ariuk. Eŋe ari matko wakesiake, ŋire yewa ari waket more,
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋebo ŋebonzeŋo ramaike, Naŋane mat aŋaone diawao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peadao na mere dokone eŋerop ŋara nekene?’
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Yale ra qesonkauk, eŋe urum ea aŋaone mane suaine kutno weti metmet so zake kine kine mo mauluk maulukine sikanŋutki, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Ere qelika more Yerusalem ari lotke more, Yesuŋo etange, yale ŋei maratka more, kine kine korop maratkauk paki, ere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peada wane ŋara soep maulukkoik.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Naso mo qoekiso, Yesu eŋineso eŋane qelit ŋeikoune aposolo magu korop mat koto waket, zakeo ŋara ne metpi,
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Yesu eŋe edane rake, “Na ŋinerop Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep nekalane zok manerop simin nanmaike, qoeki na wikile desikale.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Na ŋidanmaile, naso kutno na Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep koso mane iwa ŋinerop mi nekale, ŋo Anutuŋo waremaike, naso eao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peada wane kine watke rokopkeake, paki na ŋara soep ea koso nekale.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Pakimo Yesu eŋe wain lase ma more, Anutu bakom kito more edange, “Ŋine wain iwa ma ama naguwi,
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 na ŋidanmaile, na ŋado koso mi nene gewe, Anutu wane qeli ewe zonom wakonlukeake, naso eao koso nekale.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Pakimo eŋe bret nat parom ma more, Anutu bakomine kito more, mapoke dokoine ebone more edange, “Iwa na bikumne, na solane ŋinane ra more qikkamaile, ŋine bret iwa ne more, naŋane seu seune detsorokkei.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Neu qoekiso, Yesu eŋe wain lase ma more ebone rake, “Wain lase iwa naŋane weŋemne, na weŋemne ŋinane ra more qakmaile, na weŋemne ea Anutu wane tako rakot musele ma togoleake.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 ”Ŋo ŋine detpi, ŋei na kima isisi okan nangi neu more nekukei eŋe iwa zakeo narop weneŋ metmaite!
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe dalino seukeake, ea Anutuŋo mo ma togole rake, ŋo ŋei eaŋo Ŋei Wawainane Gipole doplukka more, wikile zok manerop baŋ desiake!”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Pakiso, dokoine eŋe don auye rakoi, “Maŋo ŋenane keuzo ŋine doplukayake?”
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Yesu wane dokoine eŋe donene qeu kere pora okangi, auye kitat okan nagu more rakoi “Ŋenane keuzo ŋine maŋo ŋetne me wawaineze okanmaike.”
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Yesu eŋe detone more edane rake, “Qelaŋ ŋei waom eŋe ŋei ŋerepkopene wikilerop wareon okanmami. Ŋo ŋei ŋerewekopene eŋe ŋei waomkopene eŋane bango tamge more qelitene qe okanmami, ea wane eŋe don kelok okanka more, eŋe ‘Ŋei maine kine kine weku maneka okan okanmaike, ‘ yale ra mawaka magemami.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Ŋo ŋido masi tanik ea misuk okanikei, midakaka! Ŋinane keuo ŋine maneŋo suaine me ŋetne okanbe raso, eŋe kimakoune eŋane bango ketkele so umi qe geake, so eŋe kimakoune natne ŋinane qelit qeqe urata ma geake.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Me ŋine rau, maŋo me diawaŋo ŋetne okanmaike? Ŋei yaup metmeleka taboŋ mere neake, oŋo ŋetne, me ŋara mire mot ma ari sari qelit qe ma okanmaike, oŋo ŋetne? Ŋei metmetkoka taboŋ mere yaup nenineka nemaike, oŋo ŋetne. Ŋo noŋo yemo ŋinane keuo qelit qeqe urata ma gemaile.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Na liwe liwek so umat kine kine wakon nange, ŋine umat ea wane ra mi kaetŋungi, biranangoi, ŋine narop naso baŋem ge sarikoi.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Ea wane Magak eŋe na eŋine tungo qeli ewe zonom warekalane ware ware biranange, so na yale waka, ŋine naŋane tungo qeli ewe zonom warekei wane ware ware biraŋunikale.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Ea wane ŋine baŋ ŋado naso maneo qeli ewe zonomnane kotino, ŋine metmet maine mere ŋara doku maine nekei, so metmet mayakakatne mere Israel magu 12 wareonikei.”
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Pakiso Yesu eŋe Petoro iwa yale olatke. “Saimon, Saimon! Detnom! Ŋeiŋo rais me wit woune ma wanokŋem, sinoine eŋineka ŋo wele eŋine okan okanmaike, Satan eŋe mo rake, eŋe mali malipŋine liwekkayake, yemo yalewaka Anutu wano ŋine korop ŋibu more wikile kine kineŋo liwekoniakane mo ra togoleke.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ŋo na geŋane ra more mo meŋenkakole, ge na malipnane more mi ket qe more siukene, pakiso ge umat yewa yuane more, koso zinge sari kimakopŋone eŋane zonomene manom togoleake!”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Petoroŋo mainge iwa yale olatke, “Waomne, na geŋane ra more mulap urumgo maine wakesikale, eŋe ge gekuwi seuknom, na yale waka nekukei wane okanbi, ea maine, na mo ewekmaile.”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Yesuŋo dere more olatke, “Petoro, na golatmaile, ukude ruo iwao tiak ŋeiŋo bokaki mi qoeki, goŋo atak karewe bisop nanikene.”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Pakiso, Yesu eŋe dokoine qesonone rake, “Sogino, na ŋine wesi, kite, kie kulit mida arikei wane biraŋungole, naso ea ŋine ŋara wane seukkoi?”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Yesu eŋe doneene dere more mainge rake, “Ŋo naso iwao, na ŋidanbe, ŋinane wesi me kite pamami, ŋine mau. Ŋinano ŋine ŋei maneŋo sobaine mi pamaike, eamo momo takot maine qele more, wesi ea ma more soba qoleake.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Na ŋidanmaile, Anutu wane papiaŋo naŋane iwa yale ramaike, ‘Ŋei ŋerep eŋe Mesia detkakei, eŋe mulap ŋei.’ Anutu qelit ŋei don ea naŋane ra more qeke, ea wane don rokoune ea mo baŋ wakonwareake.”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Dokoine eŋe don ea dereluke olatkoi, “Waomze, kanom! Soba etke pamamik!” Pakiso Yesu eŋe rake, “Ŋine soba wane don ea yeine qeliŋgei!”
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Yesu done raki qoeki, so eŋine so dokoine Yerusalem qelige Oliwa bonagao arikoi, eŋe mo arimaŋkoi, yalewaka eŋe bonaga ea arikoi.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Ari lotke more, Yesu eŋe dokoine edange, “Ŋine Satan wane isi donŋo mi matali ŋuniakane meŋenkaikei.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Pakiso, eŋe amaŋ nigatne ari iwa yale meŋenkake,
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 “Magak, na wikile mane desikale, ge wikile ea maine oma nanikene me? Ŋo ge naŋane simile mi mogasikene, midaka! Ge geŋone simileŋone mogare ma warekene.”
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Meŋenkaki, so aŋelo mane qeliwo ŋine sari more maki zonomine togoleke.
43 — ausente —
44 So Yesu eŋe manerop dere umare more, togogoleka meŋe meŋen urata make, pakimo seriŋanineŋo wiri weŋem leleke so kepo ket qake arike.
44 — ausente —
45 Eŋe meŋenkaki qoeki, okora more medewekoune eŋano zinge arike. Ari more ongi, eŋe qomene zok manerop umareki, kulu pakoi.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Pakimo Yesu eŋe ari dokoine ma wirikone more edane rake, “Ŋine daleo wane kulu pamami? Ŋine wieu paki, meŋenkau. Ŋinano Satan wane liwe liwek wakongi ket gekei wane meŋenkau!”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Yesu eŋe yaleka ra okoraki, dokoine 12 eŋane keuo ŋine mane Yudas eŋe magu suaine eŋerop lotke more, Yesu wane osino sari muzupkake.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Ŋo Yesuŋo olatke, “Yudas, ge na muzupnane more, Ŋei Wawainane Gipole eŋe ŋabakoune eŋano dopluk kamaine!”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Pakiso, dokoine eŋe kine kine wakoniake, ea dere more Yesu qesonka rakoi, “Waomze, ŋene eŋe sobaŋo maine engukene?”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Yale rauso, dokoine eŋano ŋine maneŋo mosop ŋei suainane qelit medep mane eŋane ketine wongo sobaŋo kitatki ketke.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Yesuŋo yale ka more olale rake, “Ŋine yale misuk okanikei.” Eŋe metine mawa ŋei ea wane ketine more ma menaŋkake.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Mosop ŋei suaine ŋetne, so Anutu wane Bakom Urum wane tebe ŋei ŋetne, so Yuda ŋei suaine, eŋe magu eŋerop sarikoi, Yesu eŋe eŋine so dokoine onbi edange, “Ŋine koak, sobarop luknan gekei wane sarimami, na kobu ŋei midaka,
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 na kaiwe baŋem Anutu ware Bakom Urum kotino ŋinŋinerop okorakole, naso yewao ŋine mi malipnane luknangoi. Anutuŋo kine kine ea wakoniakane rake, ea ŋine maine maikei. Naso iwao ŋine kine kine Satan wane panaman zonominerop mau wakongep!”
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Yale rakiso, eŋe Yesu malipka metine wokomka more, Mosop Ŋei Suaine Ŋetne wane matko iwenka arikoi, ŋo Petoro eŋe Yesu ŋadino mogatkake.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Ŋei natne eŋe sen koto mat ea wane osine gerep mau zeki, qenagare metpi, Petoro eŋe weneŋ sari ea gerep qenagare metke.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Pakiso qelit ŋerep maneŋo Petoro gerepko metki pore ka more togogoleka boka rake, “Ŋei iwa Yesurop wetneŋ geke!”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Ŋo Petoroŋo bisopka rake, “Ŋerep, ŋei ea mi detkamaile.”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Naso bamgo qoeki so, ŋei maneŋo Petoro ka more olatke, “Ge Yesu wane tegoo gekone!”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Mi azongiso, ŋei maneŋo Petoro ka more, ŋei ŋerep magu togoleka edange, “Ŋei iwa eŋe Galili ŋine, eŋe welekatne Yesurop weneŋ ge okange.”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom! Na geŋane don ramaine ea mi dere qelaŋanmaile.”
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Pakiso Yesu eŋe amaŋ okora more zinge Petoro porekake, porekaki, Petoroŋo Yesu wane don detsorokke. Yesuŋo qei bano mo iwa yale rake, “Tiakŋo bokaki mi qoeki, goŋo na atak karewe bisop nanikene.”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Petoro eŋe don ea detsoroke more, ari wetine tabaeki zok manerop aro kakapa suaine arokke.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Ŋei natneŋo Yesu mau paki, wareka more Yesu wane wawaine don isi bela okanka more qe kito okankakoi.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 So eŋe Yesu wane deine laplapŋo piseka more qesonka rakoi, “Ge Waom wane ŋei dereret korop, wawaine gemaineo, ge ra qelaŋanikene! Maŋo gekumaike?”
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Eŋe Yesu wane wawaine don so don qotkoine natne loutne manerop takotke ra okankakoi.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Kepe qaeki, Yuda ŋei suainekopene, so Mosop Ŋei Suaine Ŋetne, so Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe korop lewage more, tebe ŋei bira onbi, eŋe Yesu iwenkau eŋane Kaunsol kaiteno okoraki rakoi,
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 “Ge ŋedannom, desikene, ge Mesia me mida?”
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 so na ŋine qeso qeson mane qesonŋunikaleo, ŋine don ea mi mainge raikei.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Ŋo, na ŋidanmaile, naso iwa ŋine, kutno pawayake, Ŋei Wawainane Gipole, eŋe Anutu zonom welaine wonino mesiake.”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Pakiso Eŋe korop qesonka rakoi, “Ge Anutu wane Gipole me?”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Yale rakiso, magu korop rakoi, “Ŋene koso ŋei natne mi edoraŋem sari, eŋane don ŋedanbi dere dongo mi birakakene, yeine! Eŋe mo aŋaineŋo ramaike, ŋedom don ea mo ketzeŋo detkamaine.”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.