João 12

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Peada bano kaiwe 6 paki, Yesuŋo Betani matko Lazarus geke, yewa arike, ŋei yewa mo alakan Yesuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki, wisikae wieke.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Eŋe yewa Yesu wane ŋara maulukkoi, Marta eŋe qesiŋone ŋara suluke zakeo motke, Lazarus eŋe Yesurop zakeo metke.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Pakiso, eŋe Yesu wet peseke oi bakom okankaikei wane ŋara surok mau zeke, naso yewao Maria eŋe doku beloŋ mane, lewine suaine, sanda libekaŋo mamaine, yewa ma qakki, Yesu wane kieretkine tau kaki paki, eŋine lewine zouneŋo ratokke, doku maine qoune simimile teine, ea wane qouneŋo mat yewa wane kotino korop pise watke rokopke pake. Paki Martaŋo ŋara motki, Yesu so Lazarus eao ŋei natne eŋe wekuoka weneŋ mere ŋara nekoi.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Yesu dokoine eŋane keueno ŋine ŋei mane Yudas Iskariot, oŋo weku baŋ siron qeki, ŋaba edo Yesu maikei, oŋo rake,
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 “Ŋene onoka wane mi doku qounerop iwa motŋem, ari wesi 300 kina kiatki sariki, wesi yewaŋo ŋei aboŋene midaine madu wanap, ea maine ebonŋem rap me?”
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Eŋe don iwa rake, yemo eŋe madu wanap qesiŋ oniakane midakaka, eŋe kobu mama geki paki, wesi kite mageke, wane yewa ŋine maki paki, eŋine qesiŋnagu okaniakane wetke more rake.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 Ŋo Yesuŋo yemo rake, “Ŋine ŋerep yewa qeliŋkau! Eŋe kelok yewa ma geke, yemo naŋane solane taukaki duk nangei wane ra more mageke.
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Madu wanap aboŋene midaine eŋe ŋinerop naso baŋem ge arikei, ŋo na yemo ŋinerop naso baŋem mi gekale.”
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe detpi, Yesu eŋe Betani matko metke, eso eŋe yewa arikoi. Eŋe arikoi, yemo weku Yesu kaikei waneka mi weke arikoi, eŋe Lazarus seu seuo ŋine ma wirikkaki wieke, eŋe weneŋ yalewaka kaikei wane arikoi.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 Eso Bakom Kito Kito Pris Suaine Ŋei eŋe Lazarus weneŋ qeu seukeakane don urata makoi,
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 onoka wane, eŋane rau paki Yuda ŋei loutneŋo suainekopene qeliŋ one, Yesu detlukka malipkakoi, ea wane.
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 Kepe qaeki kaiwe maneo ŋei ŋerep magu suaine Anutuŋo Loloŋongane Peada mesikei wane sarikoi, eŋe detpi, Yesu mo Yerusalem matko sarimaike.
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 Eso, eŋe don yale detpi paki, marat kaikei wane geleqat metine so komu so geru metine korop rutupke, eaŋo eŋet kito rusu birakei wane numao peike arikoi, paki boka rakoi, “Anutu ma wakaŋem! Anutuŋo mosopkakep, eŋe Waom wane eŋetko sarimaike, Anutuŋo Israel eŋane Ŋei Waom mosopkakep!”
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Yesu eŋe dogi mane maratka eŋane kutno metke, Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, ea wane rokopko okangoi,
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 “Mi kaet gangep, mat suaine Zion, iwa sarimaike, geŋane Ŋei Waom, dogi medeunane kutnoka umaike.”
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Eŋine dokoine eŋe naso yewao masi yewa wane kine mi detlukkoi, ŋo ŋado Yesu eŋe Magaineŋo qeli ewe zonominane kotino mawa birakake, naso yewao eŋe kine detkoi, yemo Anutu wane papiaŋo don iwa yale rake, eso eŋe ea wane rokopka okankakoi.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Ŋei ŋerep magu ea Yesurop weneŋ ge more ka okorau, Lazarus deŋesereo ŋine ora ma wirikkaki, seu seuo ŋine wieke, eŋe ea wane don kisiine ŋei ŋerep natne kine kine wakonge, ea wane ra wakone edan warekoi.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Yesu eŋe masi togogole maki kisiine detkoi, kine ea wane ŋei ŋerep magu yewa eŋe ari numao maratkakoi.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Ea wane Parisi eŋe edomka auye rau kere pora okange, iwa yale rakoi, “Ŋine kamami, ŋene don urata ma more, korop mabotop onwaremaine! Kau, ŋei ŋerep korop mo eŋane ŋadino ariwaremami!”
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 Grik natne eŋe peada nasoo ŋei magu Yerusalem matko Anutu meŋen kaikei wane arikoi, eŋerop keueno weneŋ mere meŋenkakoi.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Eŋe Pilip wano sarikoi, eŋe Betsaida matko Galili kepeo ŋine, paki qesonka rakoi, “Suaine, ŋene Yesu kaikenane ŋonmaike.”
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Rauso, Pilipŋo ari Andrea olatke, olatkiso eretnarek ari Yesu olatkoik.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Pakiso, Yesuŋo mainge etane rake, “Ŋei Wawainane Gipolane qeli ewe zonomine suaine mayakane nasoine mo bomilemaike.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Na ŋidanbe detpi, wit woune kepo mi ketki paki wekuoka witaino mere, eŋe weku yewaŋoka mesiake. Ŋo eŋe kepo kesiake, yemo solaineŋo gotosiake, ŋo kotino woune eamo yemo komine qelotke saki paki sua more, wele loutne qeake.
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 Mane eŋe eŋine gegeinane siminkaki kima maki siuke maniake, ŋo mane eŋe eŋine gegeine naŋane ra more kepe iwao geki paki ŋabaka more ŋadekayake eŋe baŋ Magakŋo warekaki, gege togon wane biŋek pamaniake.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Mane eŋe naŋane qelit mama geakane okaneso, naŋane ŋadeno sariake, eso naŋane qelit mama eŋe baŋ narop na gekale yewao weneŋ gekete. Mane eŋe naŋane urata mageake eŋe baŋ naŋane Maganeŋo eŋetine manerop mawa kayake.”
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Qomne qiseki zonomne oremaike, eso na daleo raikale? Na maine iwa yale rakale, ‘Magak, naso iwa misuk wikileŋo detkanom sari kutno wayake’ ? Yale mida. Naso iwao mo na wikile koto waket arikale, na yalinane sarikole.
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Magak, manom eŋet biŋek ŋonane qeli ewe zonom gorop wakone arikep!”
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Ŋei ŋerep magu yewa okorakoi, eŋe don yewa dere rakoi, “Ea quruŋŋo mane kitomaike!” Ŋo natne eŋe rakoi, “Aŋelo maneŋo don olatmaike!”
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Rauso, Yesuŋo edane rake, “Don iwa noŋo desikalane raki paki mi wakonike, midakaka, yemo ŋido desikei wane, ŋinane raki paki ŋine qesiŋŋune more wakonmaike.
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Ukude yemo kepeo ŋei ŋerep kineene Anutuŋo dere wanokeakane naso, ukude yemo kepe iwa wane Ŋei Waom mo mainka ra pelekkaki ketmaike.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 Na kepeo ŋine neu wiekei, naso yewao na baŋ ŋei ŋerep korop waraŋonbe naŋano lotke warekei.”
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 Eŋe don ea rake, yemo seu seu daleo seukeake, ea wane don naŋengo motki paki rake.
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Raki ŋei ŋerep magu eŋe mainge olale rakoi, “Ŋenane ra rokop donŋo ŋedanmaike, yemo ŋei yewa Anutuŋo birakayake, yemo ŋei ŋerep magukoune ebu naso baŋem naso baŋem wareoneake, so Mesia eŋe mi seuke more, banine ge ariake. Daleo wane ge ramaine, Ŋei Wawainane Gipole eŋe yemo baŋ ma wie birakau kibego seukeake? Ŋei Wawainane Gipole eamo ma?”
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Rauso Yesuŋo edange, “Qelaŋan eŋe nasomde nigatne kiro kirop ŋinane keu ŋino geake, ea wane ŋine takotke numaŋine qelaŋangoka gekei, pakiso panamanŋo misuk sari koraut ŋuniake. Onoka wane, ŋei mane panaman togolane, kotino ari more diawao arikale, ea mo mi detmaike.
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Naso iwao mo qelaŋanŋo ŋinerop gemaike, ea wane ŋine detlukka malipkaikei, qelaŋan pa ŋibonmaike, eaŋo mo ŋine baŋ qelaŋan wane ŋei ŋerep magu so dokoine okanikei.”
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Yesu eŋe masi kine kine togogole ea korop eŋane deene kutno maki deene qomineŋo kamaŋkoi, ŋo siluŋ mi malipkalukkoi.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Yale okanbiso, propet Asiaŋo don qeke ea wele okange,
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Kine iwa yale wane eŋe maine mi detluke malipkakoi, onoka wane Asia eŋe yale waka iwa yale qeke,
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 “Anutu noŋo iwa yale ramaile, na ŋei ŋerep deene ma pilikale, so dereretene leŋongale, eso eŋe deeneŋo kine kine mane misuk kaulukkaikei, so wet derereteneŋo don wane kine maine mi detlukkaikei. Anutu noŋo yalewa ramaile.”
40 “God iwa’an matah hifim
41 Asia eŋe don iwa rake, yemo onoka wane eŋe Yesu wane qeli ewine zonom gorop kaki paki, eŋane rake.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Yewaoka Yuda ŋei ŋetne loutneŋo Yesu malipkakoi, ŋo siluŋ Parisi eŋane kaet ongi mali malipene yewa didiwo mi rawakongoi, yemo onoka wane, eŋe detpi paki Yuda lewa lewago ŋine so eŋane tego yewa ŋine esoponbi qeinat sen ŋadino qelaŋ tegoo kesikei wane rau paki kaetongi motkekoi.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Eŋe Anutuŋo eŋetene edora mawa oniakane yemo zok mi simile ongi sorin gekoi. Ŋo ŋei edo edora mawa ongei wane yemo zok simile detkoi, so wetene suaine pake
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Yesu eŋe suaineka bokaki paki rake, “Mane eŋe na malip naniakeo, eŋe naka weku mi malip naniake, eŋe siluŋ Magak talenangi ketkole, ea eŋe weneŋ yale waka malip kayake.
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Mane eŋe na nan okanmaikeŋo Magak talenangi ketkole eŋe yale waka weneŋ ka okanmaike.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 Na qelaŋanŋo kepeo ketkole, eamo ŋei ŋerep koropŋo na malip nanikei wane, ŋo mane eŋe na malip naniakeo, eŋe panaman koto mi geake.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 Mane eŋe naŋane don detki paki mi tewekeake, mo na eŋe turuŋine mi manikale so eŋano noŋo wano wanok urata mi maikale. Na kepeo ŋei turuŋine ebonikalane mi ketkoleso eŋano wano wanok urata makalane mi ketkole, na ebuwe menaŋgei wane ketkole.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Mane eŋe na ŋadeknangi paki donne mi desiake, eŋe maneŋo turuŋine baŋ maniake. Na don ra okanmaile yewaŋo baŋ gemage naso qoeki turuŋine rakoke maniake so eŋane yewaŋoka baŋ wano wanok urata mayake!
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 Na don iwa nae wetno ŋine mi ra okanmaile. Midakaka. Yemo Magak talenangi ketkole, oŋom don rawe paki ra wakonikalane so ra qelaŋanikalane matoke ninge.
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 So na detmaile, eŋane pi donŋo gege togon ma wakon okanmaike, na don korop ra okanmaile, yemo Magakŋo ra matoke nolale ninge, rokop ra okanmaile.”
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.