Atos 5
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Ŋei mane geke, eŋetne Ananias, ŋanomine eŋetne Sapira. Ananias eŋe kepeine natne ŋei mane mangimo, oŋo lewine wesi mange.
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 Pakimo, eŋe wesi natne eŋine ma walukki metke, yewa ŋanomine eŋe mo weneŋ detke, Ananias eŋe wesi natneka ma ari isi one more rake, “Na wesi mo iwa korop ma sarimaile,” yale ra more aposolo ebonge.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Pakimo, Petoroŋo olale rake, “Ananias ge onoka wane Satanŋo detkanom, wetŋone waket more ma siukki, Asu Koboboine isika more kepeŋonane lewine natne geŋone motkenom metmaike?
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Ge alakan kepe yewa ebonine, yemo geŋone simileŋonane, ŋo wesi mene, ea eŋe geŋane biŋek, paki onoka maikenane wetke simileŋone yewa mogare maine manom rap, ŋo onoka wane dereret qotkoine yewa mene? Ge misuk raikene, na ŋeika isionmaile, midakaka, ge yewa mo Waom eŋine isikene!”
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 Yale raki, Ananias eŋe don dere, eaka ket rasu more seukke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋe Ananias wano masi wakonge, ea detwarekoi paki, oŋaene qaeki zok kaet onge.
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 Pakimo, ŋei medep edo wie sari more, pareŋine yewa lap lapŋo kawetka wokomge so tewekka ma ari dukkakoi.
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Naso nigatne aua karewe(3) wane rokop qoeki, ŋadino Ananias ŋanomine eŋe sari saketke, eŋe tanik manik pa daleo ŋaone wakonge, yewa mi detke.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Pakimo, Petoroŋo iwa yale qesonka rake, “Ge nolatnom, kepe ea wane lewine ge so ŋaoŋone ŋire memik, mo korop rokouno iwa me, mida?”
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 Eso Petoroŋo olale iwa yale rake, “Ge so ŋaoŋone ŋire onoka wane Waom wane Asu liwek kaikeik wane wet qeturage don ma togolimik? Detmaine ŋei medep ea ŋaoŋone ma ari dukemi, eŋe mo madetko sari saket okoramami, wane mo ge koso yaleka geu ari koso eŋe weneŋ yewaka duk ganikei!”
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 Rakiso, eaka ŋerep eŋe Petoro wane kino ket rasu more seukke, pakiso ŋei medep eŋe mat koto wa kau, eŋe mo seuke pake, eso eŋe ma teweke ari more ŋaonane wazaino dukkakoi.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Eso doku tau tau magu so ŋei ŋerep natne korop eŋe don kisietne yewa korop dere, kaet suaine zok manerop okangoi.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Aposolo eŋe masi togole kine mane kine mane ŋei ŋerep eŋane keueno makoi, pakiso doku tau tau magu mali malip korop wet qeturage more, Solomon wane Touŋ, Bakom Urum wane kotino, yewao lewage gekoi.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Lewage geu, ŋei ŋerep natne eŋane tego mi takotke gekoi, eŋe ewe kito kitoinerop okane mawa one gekoi, ŋo ŋei ŋerep yewa eŋe kaet okangoi, yalinane eŋe eŋerop lewa lewaŋ wane mi sariu weneŋ lewaŋ maŋkoi.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Pakiso, ŋei ŋerep zok manerop eŋe Waom detlukka malip kakoi, eŋe sari eŋane maguo takotkekoi.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Aposolo eŋe masi kine kine ŋei ŋerep keueno makoi, ea wane ŋei ŋerep eŋe zoma ŋeikopeene tewekone sari numao yaup tewino uam kine kineene lameke mauluke biraonbi pa arikoi, so eŋe wetke rakoi, Petoroŋo eŋane osoenoka sa ariki, so oŋa lulupineŋo qoe ket eŋane kuteno wa rokop ongi, so menaŋgei eŋe yale rau paki okangoi.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 So Yerusalem mat loli lolik yewao ŋei ŋerep gekoi, eŋe korop yaleka sari aposolo eŋano watkekoi, eŋe zoma ŋei so asu borikineŋo kotoeno ket matali ongi gekoi, yewa ebu sariu, korop solaene koso menaŋ onwareke.
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Ŋo Pris Wawaine so eŋane magukoune Sadusi korop, eŋe onbi, aposolo edo kine kine ea korop mau, eŋe manerop dere worikongoi, paki mulapko bira onikei wane rakoi.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 So eŋe wie more, aposolo malip one ebu ari mulap urum suaino, ŋei borikine eŋerop biraongoi.
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 Ŋo ruo yewao yemo Waom wane aŋelo maneŋo mulap urum wane madetine lalage more, inat ŋadino ebu saket biraone more, edane rake,
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 “Ŋine ari Bakom Urum koto wa okorau paki, ŋei ŋerep korop gege musele iwa wane don tanik manikine ebu kito edanbi.”
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 Aposolo eŋe don yewa dere more kepe qaeki ruoropka Bakom Urumgo wa more ŋei ŋerep sigi maep don ra qelaŋane edangoi.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Ŋo tebe ŋei eŋe mulap urumgo ari lotke more, onbi aposolo eŋe mi metkoi, eŋe zuaŋonbi boriki, eŋe koso zinge sari more Kaunsol edane rakoi,
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 “Ŋene ari mulap urumgo lotke more kaŋem, madet mo togoleka ki okora warike, so diam ŋei eŋe korop madetko diam okora warimi, ŋo ŋene madet lalagine naso yewao ŋei mane urum kotino mi metpi onine!”
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Bakom Urum wane diam gege tebe ŋei suaine, so pris ŋetne suaine, eŋe don yewa dere more, dereret urata loutne mau paki rakoi, “Iwa daleo wakonmaike? Ŋei ea eŋe daleo siukmami?”
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Pakimo, ŋei mane oŋo wa more edane rake, “Detmami! Ŋine ŋei ea mulap urumgo bira onimi, eŋe mo Bakom Urum kotino okora ŋei ŋerep sigi maep don ra qelaŋane edanmami!”
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Yale edanbiso, Bakom Urum wane diam gege, tebe ŋei suaine so ŋeikoune eŋe ari koso aposolo ebu sarikoi, eŋe engu kito mi okangoi, onoka wane eŋe ŋei ŋerep edo wesiŋo engukei wane kaetonge.
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 Tebe ŋei eŋe aposolo ebu ari biraonbi Kaunsol eŋane kaiteno okorakoi, pakiso, Pris Wawaine maneŋo edane rake,
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 “Ŋine ŋei yewa wane eŋetine ŋei ŋerep eŋano mi ra qelaŋane kito edanikei wane, ŋene mo togogoleka rawetŋune more, mi ra togole ŋungone me? Ŋo ŋine yemo siluŋ don yewa Yerusalem matko ra suae motpi, sua arimaike, pakimo, ŋenane solazo qe more, ŋei yewa ŋedo qeŋem seukkane weŋeminane turuŋ so sot yewa baŋ ŋenane kutzo payake, yale ra ŋei ŋerep edanmami.”
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Rakimo, Petoro so aposolo natne eŋe iwa yale mainge olatkoi, “Lewine, Anutu wane don tewekkene! Ŋei don yewaŋo ŋado kitomaike!
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 Ŋine Yesu kibeŋ qabego rasukoi so qeu seukki, ŋenze ŋabokopze eŋane Anutuŋo ma wirikkaki wisikae wieke.
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 Wieki, Anutuŋo mawa more, eŋine metine wonino Ŋetne so Mapi Mapik Ŋeize birakake, oŋo Israel ŋene qesiŋ ŋongi, wetze maingeŋem borikineze ŋebu mayake.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 Ŋene kaŋem, Waomŋo urata ea mamaike, paki ŋene sigi maep don ea ra qelaŋanmaine, so Asu Koboboine eŋe yale waka kine kine korop ea wane ra qelaŋanmaike, so Anutu eŋe mo eŋane don tewek okanmami, eŋe Asu Koboboine sunka ebon okanmaike.”
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 Kaunsol magu eŋe Petoroŋo don yale edangi detpi, qomene kito poke ebu ket biraongi, dere worik suaine okane more, aposolo ebu engukei wane okangoi.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Ŋo Kaunsol eŋane keuo ŋine ŋei mane eŋetine Gameliel, eŋe Parisi, ra rokop don wane kito ebo ebon, eŋe ŋei ŋerep koropŋo ewino kitou geke, oŋo Kaunsol eŋane keuo wie okora more ra ongi, aposolo ebuwi nigatne qeinat waketkoi.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Eŋe qeinat ŋadino ketpiso, Gamelielŋo Kaunsol natne edane rake, “Israel ŋei, ŋine ŋei iwa kine kine daleo okan ongei, wane rau paki, ŋine siluŋ mikep detluke more kauluke okan onikei.
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Ŋine mo detmami, naso natne mo arike, ea wane bano qei, Teudas mane eŋe wakone more rake, na ŋei waom eŋane suaineene, yale raki, ŋei 400 eŋe eŋano takotke ŋadino mogare arikoi, ŋo gavaman eŋe qeu seukki, ŋeikoune eŋane don detpi wele okangi aŋaine teweke gekoi, eŋe korop din bun wiri ket yeo yeo ari wareu, urataene wele midaine okange.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 So ea wane ŋadino ŋei mane Yudas, Galili ŋine, oŋo kepe ware wareŋo ŋei ŋerep natne ebu waraŋ ongi, eŋane don teweke ŋadino mogare arikoi, paki kepe ware ware esopkaikei wane kawali ma wakone qekoi. Ŋo eŋe yaleka qeu seukki, so ŋeikoune aŋaine teweke ŋadino mogare gekoi, eŋe kakakone ket yeo yeo ari warekoi.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Eso na kine yalewa, wane na ukude don iwa ŋidanmaile, ŋine ŋei yewa sulu kine kine mane misuk okanongei, midakaka, ŋine qeliŋonbi enŋeneka geu, onoka wane dereret so urata yewa ŋei enŋene dereretko ŋine sarimaikeo, yemo baŋ bori more siukeake.
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 Ŋo Anutu oŋom ea wane kine okangi paki wareki, eŋano ŋine sarimaikeo, yemo ŋine maine mi kitat onikei, pakimo ŋine kawali qekeimo, ŋine Anutu ŋaba kamami, yale okaniake!”
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Kaunsol eŋe Gamalielŋo yale ra edangi detpi menaŋgi, so eŋane don dere, aposolo edorau sariu, ŋei edo kumunamŋo dime ongoi. Pakiso, Yesu wane eŋetine ora don kisiine ŋei ŋerep koso manerop mi ra edanikei wane togoleka rawet one more biraonbi arikoi.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Aposolo eŋe Kaunsol qeliŋ one more qeinat mat ŋadino ketkoi, paki, eŋe Anutuŋo detongi, Yesu wane eŋet wane ra more wikile wane gamu marat kakoi, ea wane wetene peseki, bakom kitokoi.
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 So kaiwe baŋem Bakom Urumgo me enŋene mateno eŋe ŋei ŋerep sigi maep don kito eda edan urata ea mane mi qeliŋkoi, midakaka, eŋe Yesu Mesia wane sigi maep don, yewaŋo tako rakot iwa yale ra qelaŋane edane gekoi. Anutu eŋe ra rokop donine mo rake, yewa teweke more, Yesuŋo birakaki, ŋei okangi paki, ŋei ŋerewekoune koso borikino ŋine mainone sa biraonge.
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.