Atos 2

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Penticost peada naso suaine mo bomileki, ŋei ŋerep Yesu malipka lukkoi, eŋine magukoune eŋe korop sari, mat maneo waket qeturage metkoi.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Meregeu so yewaka qeliwo ŋine momo togogole puangi, ukatne suaine wakon okanmaike, ea wane rokop weti ŋine aroke ketke. Ket more sari mat metkoi, kotine yewa korop watkeke.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Pakiso eŋe kau gerep bolamine yale lawe tiŋ tuŋ matokki toe ari ŋei ŋerep kuteno kuteno kito more lawe arike.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Eso eŋe korop Asu Koboboineŋo kotoeno ket ŋei ŋerep yewa qe watongi paki ma ewek ongi aŋaene ewekki kieke don kine kine pa arimaike, ea Asu Koboboineŋo welaine welaine weteeno motki, eŋe yewaoka don ra edangoi.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Naso yewao Anutu meŋenkakei wane Yuda ŋei miti dereret natne korop eŋe kepe baŋem ea ŋine sari qeqe lewa lewaŋ okangei wane qeturage Yerusalem matko gekoi.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Eso eŋe ukat suaine yewa wakongi dere more ŋei ŋerep zok maneropŋo sari lewage more oŋaene qaeke. Pakimo detpi, aposolo magu edo kepe baŋem don kine kine pa arimaike, yewaoka ŋei weku weku eŋe enŋene donenoka ra edan okanbi, eŋe detkoi.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Paki Yuda ŋei eŋe zok manerop welelepke more, dereret urata ma rakoi, “Ŋei ŋerep iwa don ramami, eŋe korop Galili ŋineka!
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Daleo wane, ŋene koropŋo det onŋem, eŋe koropŋo ŋenze dongoka koboboine welaine welaine, ŋene ŋedom welaineŋo rarainane, rokop ra ŋedanbi, ŋene welaineŋo detmaine?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Ŋene iwamo Patiaŋine, Mediaŋine, so Elam ŋine, Mesopotamiaŋine, Yudaŋine, so Kapadosiaŋine, Pontusŋine, so Asiaŋine,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Prigian ŋine, so Pampilia ŋine, Ezipti ŋine, so Libia nat parom Sairini osino ŋine, natne ŋene Roman ŋeiŋo iwa kulit sari gemaine.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Ŋene Yuda ŋei, mat welaine so lobo sari sarine, Yuda ŋei eŋane tanik manik ma gemaine. So natne ŋene Kerataŋine, so Arabiaŋine. Ŋene yalewaŋo ge more, donzane rokopko Anutu masiine kakapa meke ea wane don kisiine ra qelaŋanbi detmaine!”
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Ŋei eŋe yale ramore oŋaene qaeki, dere qeka okane au rakoi, “Iwa onokaka masi?”
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ŋo natne eŋe aposolo don masirakinerop okan one more edane rakoi, “Eŋe wain musele loutne neu paki qelaŋ qe more don yaup qazaŋ ramami.”
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Pakiso Petoroŋo wie more, kimakoune aposolo elewen(11), eŋerop okora togoleka boka ŋei ŋerep magu yewa korop ra qelaŋane edane rake, “Yuda ŋei kimakopne, so Yerusalem gemami, so ŋei lobo, ŋine korop ketŋine motpi na masi iwa wakonmaike ea wane kine ra qelaŋane ŋidanbe detpi.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Ŋine dere ramami, ŋei iwa eŋe doku ne more qelaŋ qemami, Yale midaka. Kepe yekuat 9 kilok sako rokop okanmaike.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ŋo masi iwa yemo propet Yoelŋo don mane mo qeke, ea wane wele wakonmaike.
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 ‘Anutuŋo iwa yale ramaike, gemage kepe wane naso dagoine qoe yakane okangi, na baŋ Asune ŋei ŋerep korop qe watŋun warekale. Ŋinane gipolekopŋine so borasokopŋine, eŋe baŋ naŋane don propet yale ra wakonikei, ŋo ŋei qaluwit kopŋine eŋe baŋ deene lotkeki kine kine kuneŋine kulu kulu yale kaikei, so ŋei sele eŋe baŋ kulu kaikei.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 So, naso yewao Na Asunane zonom motpe ket more qelit ŋeikopne wikile urata ma okanmami, ŋei so ŋerep, ma ewek ongi, eŋe baŋ propet yale don ra qelaŋanikei.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Pakimo na masi kuneŋine so tanik mane qeli kebago mawe wakoniake, so qela kepeo masi natne oŋa qaqaine wakoniake. Yewao weŋem, so gerep, so kopu umatne sayake.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Eso kepe deine eŋe panamaniake, so meso eŋe weŋe weŋem qe more weŋemka okaniake. Pakimo ŋado Waom wane naso maep bomileake. Naso maepine eamo qelaŋane zok manerop kakapa suaine.
20 Veya matan boro nagugum
21 Eso naso yewao ŋei ŋerep eŋe Waom wane eŋetine ora malipka newanka gemami, eŋe borikinane ŋetne ŋetnane kotino ŋine mapik oniake, so baŋ Waom oŋom ebuki, koso eŋine ŋei okane weku mane gekei.’ Yewa yemo propet don Yoelŋo mo ra wakonge
21 Orot yait
22 “Israel ŋei, na don iwa ŋidanbe ŋine ket more detpi, Yesu Nazaret matko ŋine eŋe Anutuŋo nabok okanka more, qesiŋkaki keuŋino ge more, zonomine kakapa yewaŋo masi so tanik manik kine kine de kune ŋine maki paki, Anutu wanoŋine ketke, ea wane kineine ma qelaŋangi ŋine korop kawarekoi.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Eŋe Anutuŋo mokaka detki paki, don mo ra togoleka mange, ea wane rokopko ŋinane met birakaki paki, numa mangi, ŋine mau paki, masi kine kine korop okanka more, borikine mama eŋano birakau edo ma more kibeŋ qabego qeu seukke.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Ŋo Anutu ŋo yemo Yesu seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke paki, seu seu wane wikile qotkokoine eaŋine mainka more makokkake, onoka wane seu seuŋo eŋe maine mi ma qorokkake.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Ea wane Dawitŋo iwa yale Yesu wane ra qelaŋan don rake,
25 David nati orot isan eo,
26 Ea wane na qomne menaŋmaike, so na belakamneŋo bakom kitomaile. Na kepe ŋei, ŋo solaneŋo yale waka kine kine maine ea wane tomaka more pa wie okaniake.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Ge asu oŋa oŋane mi qikka qeliŋkanom ŋei seu seune eŋane kepeo payake, me ge Ŋeiŋone Koboboine Wekumane eŋe mi qeliŋ kanom gotosiake.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Ge wisika gege wane numa yewa na mo sikan nangone, wane ge baŋ narop genom na geŋane kaitŋono oi bakom zok manerop okanikale.’ Dawitŋo yale rake.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Kimakopne, na ŋaboze Dawit, ŋenze ware ware suaine, eŋane kine ra wakone ŋidanbe. Eŋe mo seukki dukkakoi, deŋesereine ŋenze keuzo mere sa gemageki ukude naso iwa ukude okanmaike.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Eŋe propet geke so eŋe Anutuŋo don mane iwa yale ratogole olatke yewa detke, ‘Dawit, na geŋane ŋabokopŋone eŋano ŋine mane baŋ ma birakawe oŋo geŋane tungo ŋei Waom metmet yewa ma more mesiake.’
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Dawit eŋe Anutuŋo kine kine daleo mayake, yewa mo kake, pakiso eŋe Kristo wisikae wie wieinane don iwa yale rake,
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Pakimo Yesu eŋe Anutuŋo ma wirik kaki, wisikae wieki, ŋene korop weneŋ deze weleŋo kauluk kakone. Eso ŋene yewa wane kisi ine ramaine.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Eŋe mo zinge wa more, Anutu wane wonino metmaike. Eŋe Magakŋo Asu Koboboine mo biŋek qeke, yewa sunka mangi, Magak wane meto ŋine Asu Koboboine ma more, qe wat ŋongi, ŋine mo iwa kineine kamami, so detmami.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Onoka wane, Dawit eŋe oŋom qeliwo mi wake, eŋe iwa yaleka yemo rake,
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 Met magenom na ŋabakopŋone baŋ ebu ket biraonbe, geŋane kietabe ŋonane bano gesoke togole togoleŋone okane waket mesikei.” ’
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 “Ea wane Israel ŋei, ŋene korop iwa yale detluk warekene, ŋine Yesu ma more kibeŋ qabego qeu seukke, pakimo Anutuŋo maki paki Waom so Kristo birakaki gemaike.” Petoroŋo yalewa ra edange.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Ŋei ŋerep eŋe don yewa detpi korop qomene kitopokke. Pakiso Petoro so aposolo natne ra qeson okane edane rakoi, “Kimakop, ŋene daleo okanŋem menageake?”
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Rauso, Petoroŋo edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep bonep bonep wetŋine maingeu paki, Yesu Kristo wane biŋek okane more, eŋane eŋetko miti doku tauwi mo, Anutuŋo sotŋine yewa qelige ŋibone more, mataliki siukwareake. Pakimo, Anutu wano ŋine bakom, Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek qeke, ea ŋibongi maikei.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Anutu eŋe mokaka Asu Koboboine, yewa ŋiboniakane mo rake, ŋo ŋine ŋinŋine so ŋosa ŋabokopŋine, so ŋei ŋerep natne suaine korop ŋine abaran eri eri zok ge sarimami, ŋine korop Waomze Anutuŋo ŋidora newan ŋungi eŋino sariu Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek yemo mo qe ŋibonge.”
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Petoro eŋe yale ra more don natne loutne edane qebin mabin okanonge, paki girem don edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep matali qetalienerop eŋane maguo ŋine kakakone zinge sariu ŋibuyake.”
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe Petoro wane miti don dere detluke malipkau paki, kaiwe naso yewaoka ŋei ŋerep 3 tausen miti doku tauonbi, Yesu wane magu eŋano takotkekoi.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Eŋe sorin borin okane aposolo eŋane don detkoi, paki kito qesiŋ okane weteneŋo malip nagu more ruo ŋara nene weku okane gekoi. So wetene qeturage more meŋe meŋen urata ma gekoi.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Pakimo, Anutuŋo aposolo qesuŋongi, eŋe masi kine kine loutne mau ka more oŋaene qaeki, ewe kito kito okane gekoi.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Pakiso, ŋei ŋerep loutneŋo Yesu malipkakoi, paki doku tau tau magu mali malip korop gekoi, eŋe weteneŋo malip nagu more aboŋ kine kineene korop owoeno pa ebongi magekoi.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Eŋe kepeene so yeye kine kineene natne ŋei natne sunka ebonbi, eaŋo wesi kiare ebongi, kine kine wane zuage gemaŋkoi, rokop eŋe wesi yewa damo qe ebonmaŋkoi, paki yewaŋo ŋara doku qole ne okanmaŋkoi.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Eŋe wet weku okane more kaiwe baŋem Bakom Urumgo lewage gekoi, so ruo ŋara yemo enŋene mateno maneo maneo lewage mere ne gekoi, paki solaoken ŋara ea yemo wetene ketkele paki, batneka mapoke bororom rokopko ne gekoi.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Paki naso baŋem eŋe Anutu eŋetine ora mawakakoi, pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe eŋane tanik manikene kau simileonge, eso Waom eŋe kaiwe baŋem ŋei ŋerep mali malipenerop ebu takoton mageki, zaleene kirowone manerop weti weti wake.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.