Atos 20

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ukat suaine ea qoeki so Paulo eŋe mali malip korop ŋei ŋerep magu ea eŋe eŋano sariu lewaŋgei wane edorake, eŋe lewaŋbi, so Paulo eŋe doku tau tau magu wet dereret so mali malipenane don edane more, ŋei ŋerep ma togole onge, so Paulo eŋe takotke rake, “Ŋine mayakakatne bororom gekei.” Yale ra more, kaiwe maine ebone so mat ea qelige more, Masedonia kepeo arike.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Eŋe Masedonia lolike kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep don edane naŋ qe more ma togoleonge. Urata ea qoeki, so baŋ Akaia kepeo ari lotkeke.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Eŋe Akaia kepeo meso karewe metke. Paki koso eŋe seki ma more Siria kepeo ariakane wetkeke, ŋo Yuda ŋei eŋe Paulo qeu seukeakane rakoi, ea wane Paulo eŋe don ea dere more, Siria numa koboine qelige more, seki mi make, Masedonia kepe kitare Siria zinge ariakane wetkeke.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Ŋei mane, eŋetine Sopater, Pirus wane gipole, Berea matko ŋine, eŋe Paulorop arike, so Aristarkus so Sekundus, ere Tesalonaika matko ŋine, Gaius eŋe Derbe matko ŋine, Tikikus so Tropimus, ere Asia kepeo ŋine, so Timoti, eŋe weneŋ korop Paulorop arikoi.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Ŋei tego ea eŋe korop alakane Troas matko ari, na so Paulo tomaŋotkoi.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Ŋere Pilipi ari more, Bret Patpale ea wane soda mere more, seki mane wa more, kaiwe mama mete mane(5), eao Troas matko lotke kimakopse maratonte, ŋene soda weku kaiwe mama 7 Troas metkone.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Soda ruoo, ŋene so mali malip magu ŋei ŋerep ŋene ruo ŋara nekenane lewaŋgone, Paulo eŋe ŋei ŋerep don edange, eŋe kepe qaeki ariakane dere more takotke, ŋei ŋerep don edane gemaŋki, ruo kulu kesatno okange.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Mat yewa, lewa lewaŋ urum mat wane kutno, ea kiwa loutne lawe okorakoi.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ŋei qaluwit mane, eŋetine Yutikus, eŋe mat aŋaone maneo metke, Paulo eŋe takotke don edane okoraki, so ŋei ea eŋe umun turuk mere ari, kulu suaine ŋik ŋototok pa ari more, mat kutno ŋine makake kepo ket qeke. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe ket ari more, solaine ma wie ka more rakoi, “Eŋe mo seukike.”
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Ŋo Paulo eŋe ket ari more, oŋomka pareŋine kutno ket rasu masatka rake, “Ŋine dere mezet misuk desikei, eŋe mo wisikae gemaike!”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Yalewa ra more, mat kutno zinge wa more, ruo ŋara mapoke neke, Paulo so ŋei ŋerep eŋe takotke don au metpi, so kepe qaeki Paulo eŋe ŋei ŋerep qeliŋone more arike.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Ŋei ŋerep eŋe ŋei qaluwit ea matino iwenka arikoi. Ari more, wet pesek suaine detkoi.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ŋene seki ma alakane Troas wa more Asos matko Paulo marat kaikenane arikone, eŋe kieŋo Asos ariakane ŋedange, ea wane ŋene sekiwo wakone.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Paulo eŋe ŋene Asos maratŋone more, seki kutno waki so ŋenzarek Mitilini matko arikone.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Ŋene Mitilini qelige more, qaeki Kios sia osino lotke more, Samosi sia osino qe yuanka more, kaiwe maneo Miletus matko lotkekone.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Yewao Paulo eŋe rake, “Naso midamaike, ŋene Epeso matko so Asia kepe maine qe yuan ore, yewa mi mesikene.” Eŋe Yerusalem ikopka ari more, Asu Koboboine alakan ketke, peada kaiwe eao lotkeakane rake.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Ŋene Miletus matko lotkekone, pakimo Paulo eŋe don motki, Epeso matko arike, eŋe doku tau taune magu eŋane ŋeneŋo eŋano sarikei wane don motke.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Pakimo, ŋei suaine ea eŋe sariu so Paulo eŋe edange, “Na ŋinerop naso korop Asia kepeo gekole, na kine kine makole, ea ŋine kakoi, ŋine naŋane gege masi detlukmami.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Na Waom wane qelit qeqe urata makole, naso natne urata ea wane na arokkole, na masi wawaine mi makole, Yuda ŋei eŋe wikile ninikei wane detkoi, ea wane na dere mezet detkole, paki nae eŋet biŋek maket more, so Waom wane urata koboine makole.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Na matŋine kotino, so mat suaine lewa lewaŋ sobego kito ŋibongole, na kaet midaine didi kebago Waom wane don korop ŋidangole, ea ŋine mo detmami.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Na Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino girem don togole ra edangole, eŋe sotene ŋadekka more Anutu wano zinge ari more, Waomze Yesu malipkaikei wane.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 So iwa detpi, naso iwa na Asu Koboboinane luknangi eŋane don teweke Yerusalem arimaile, na kine kine Yerusalem yewao dalino wakon naniake, ea mi detmaile.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Asu Koboboine eŋe girem don iwa yaleka mat lotkekole rokop nolatke, ŋei ŋerep mat baŋem eŋe wikile nine more mulap urumgo birananikei wane toma nanmami, ea na detmaile.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Ŋo, na gekaleo, me seukkaleo, ea wane dere mezet mi okanikale, midakaka na numa kine kine mo mogare arimaile, yemo Waom Yesu eŋe na miti urata makalane ra ninge, ‘Anutu eŋe ŋei ŋerep mosop oniakane rake, don kisi maine, ge ŋei ŋerep don ea edanikene.’ Na urata ea ma warekalane ramaile.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “So mane rewe detpi, na ŋinane keu ŋino Anutuŋo daleo wareŋonmaike, ea wane don ra qelaŋane more, keu ŋino gewe nangoi, ŋine baŋ koso mi nanikei, ea na detmaile.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Eso na ŋine ukude togoleka ra ŋidanmaile, ŋei mane ŋinane keuo ŋine eŋe gege togon mi maratkayakeo, ea naŋane sot mida,
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 ea wane Anutuŋo kine kine mayakane detke, ea korop na kaet midaine ŋidan warekole.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Ŋine ŋidomka mauluke ware nagu more, magukop ŋine yalewaka mauluke wareonikei, ŋine Asu Koboboineŋo eŋane ware ware biraŋingane, ŋine Waom wane magu weŋemineŋo kiatonge, ea kauluke more wekumaneka gekei.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Na mo detmaile, na baŋ biraŋunbe, zikotne kasi zubaine ŋetnerop sari more lama magu mali malip korop maine mi loloŋone more mi seseonikei, magu matali onikei wane sarikei, ea na detmaile.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Boaŋ naso bomileki, ŋei natne ŋinŋine maguo ŋine eŋe isi don rau paki, miti don matali more, mali malip magu edane isionbi, so eŋe eŋane numa isisine ea mogatkakei.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ea wane ŋine kauluke more diamŋinerop gekei, na korop, koma karewe, ruo kaiwe welaine welaine aroke more girem ŋida ŋidan, eamo mi qeligewe ketke, ŋine ea wane weneŋ dere gekei.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Eso iwa mo anutu wano biraŋunbe paki, wet maep so qom menaŋgo Anutu eŋine donino maguk ŋunmaile. Eŋe zonom welaineŋo nau tomok maine ma ŋiboniake, so baŋ ge mage, wet dereret koboineka mo ebu ebune, yewa eŋerop qeli wane awa aboŋ maine ea qe watke ŋiboniake.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Na ŋei mane wane silwa so gol, wesi aboŋine mane mi maikalane detkole so okanŋungole.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Na meteretkene iwaŋo urata ma more yeye maratkakole, na seli kise urata ma gekole, yale waka na so kimakopne, ŋene ŋara aboŋ makone, ea ŋine detmami.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Na ŋine sikan ŋungole, ŋene urata togole ma more, ŋei ŋerep zonomene midaine mapit onikene, ea wane Waomze Yesu eŋe rake, ‘Ŋei mane eŋe kimaine bakom mane maniakeo, ŋei yewa eŋane bakomineŋo kimainane bakom yuankayake.’ Don ea ŋine detsorokkei.”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Paulo eŋe raki qoeki, so wawetine qe more, ŋetne magu yewa eŋerop meŋen kake.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Meŋenkau qoeki, so Epeso mali malip magu wane ŋei suaine eŋe aroke garika lulu kiki more, oso waek okanka more birakakoi.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Eŋe koso manerop Paulo mi kaikei wane rake, ea wane eŋe qom borik zok suaine detkoi, ea wane eŋe Paulo iwenka sekiwo arikoi.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.