Atos 19
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Apolos eŋe Korinti geke, naso yewao Paulo eŋe Asia kepe bonagaine yuane more, Epeso matko lotkeke, eŋe yewa dokoine natne doku tau taune magu maratonge,
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 paki eŋe qesonone more rake, “Ŋine sogino, Yesu malipkakoi, naso yewao Asu Koboboine mo makoi me mida?”
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Paulo eŋe dere more koso manerop takotke qesononge, “Pakimo ŋine, ŋine doku tau tau wa mo tanikine daleo taukoi?”
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Paulo eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Yohane eŋe ŋei ŋerep sotene ŋadek kaikei wane doku tauone more edange, ‘Ŋine ŋei mane naŋane ŋadeno sarimaike, eŋe malipkaikei,’ Yohane eŋe ŋei ŋerep ŋei ea mogatkaikei wane edange. Ŋei ea eŋe Yesu.”
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Eŋe don ea raki detpi qoeki, so Epeso mat wane mali malip korop ŋei ŋerep magu yewa Pauloŋo Waom Yesu wane eŋetko doku tauonge.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 So Paulo eŋe metine mawa ŋei ŋerep kuteno motki, so Asu Koboboineŋo eŋane kuteno ketke, paki ŋei ŋerep eŋe don kait qetot kuneŋine ra more, Anutu wane don kisi maine ea weneŋ ra qelaŋanbi sua arike,
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 ŋei korop yale okangoi, ea eŋane zaleene wa 12 okangoi.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Naso yewao, Paulo eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo atak loutne meso karewe ea wane rokop waket more, kaet midaine miti don ŋei ŋerep edange. Paulo eŋe eŋerop don au more, wetene qe wirike more Anutu wane qeli ewe zonom, ea wane don kito edange, so qomeene ma ewekke.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Ŋo ŋei natne eŋe Paulo wane don mi detkoi, wet dereretene ma waluke more maine mi malipkakoi, paki, eŋe Waom wane numa ea borikine rau paki, magu eŋane kaiteno qeliŋgoi, ea wane Paulo eŋe ŋei ea Yuda lewa lewaŋ urumgo qeliŋ one more, mali malip ŋei ŋerep eŋe enŋeneka iwenongi, Tiranus wane kibi lewa lewaŋ urumgo kaiwe baŋem eŋerop lewage, Waom wane don auye qeuye okane gekoi.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Eŋe koma etke yale lewage don au gekoi, ea wane ŋei ŋerep korop Asia kepeo gekoi, eŋe Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe korop Waom wane don detwarekoi.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Anutuŋo qesiŋkaki, Paulo eŋe masi mi mamaine, togogole ea korop mawareke.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Paulo eŋe lap lap me takot solaino mageke, ea ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei ŋerep eŋano ma ariu, eaŋo zomaene waetne mida leleke, so zomaene qeliŋonge, paki asu qotkoine eŋe eŋano ŋine saket qeliŋone arikoi.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Yuda ŋei natne eŋe mo sogino urata ŋei edo lolike ari more, asu qotkoine esopongoi, eŋe Yesu wane eŋetne dere more, ari asu qotkoine Yesu wane eŋetko esoponikei wane liwekkakoi, eŋe asu qotkoine iwa yale edangoi, “Na Yesu wane eŋetko, Pauloŋo eŋane kine ra qelaŋanmaike, yale waka na don togoleka ra more esopŋunmaile.”
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Tatiŋon sewen, eŋe ŋei mane eŋetine Skewa eŋane gipolekoune. Skewa eŋe Yuda wane Mosop Ŋei Pris Wawaine Suaine mane. Eŋane gipolekoune eŋe asu qotkoine ea Paulo wane masi okane esopongoi.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ŋo asu qotkoine mane eŋe Skewa gipolokoune eŋane don mange edane rake, “Na Yesu detkamaile, so na Paulo wane kine detmaile, ŋo ŋine ma?”
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Ŋei ea asu qotkoinerop, eŋe Skewa gipolekoune ea korop zok manerop engu more yuanonge, so eŋe ziwem engu so takot laplapene ma barakki, eŋe ŋei ea wane matko ŋine kakakka biririke ket solaeneka arikoi.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋe Epeso matko gekoi, eŋe don kisi ea detpi paki, manerop kaet suaine onge, ea wane ŋei ŋerep koropŋo Waom Yesu wane eŋetine ora ewine manerop kitokoi.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Mali malip ŋei ŋerep loutne eŋe sari more, masi qotkoine makoi, me okangoi, ea korop tingoka didiwo ra qelaŋan warekoi.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Ŋei ŋerep natne eŋe sogino suŋa qare makoi, eŋe ea wane suŋa qare papia, ea ma sari ŋei ŋerep kaiteno, papia ea kiwakeu zewareke. Eŋe papia ea wane lewine takotke dapotpi, so 50 tausen silwa wesi okange.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Waom wane zonom so numa tanik manik yewaŋo yalewa wakone wieke, paki Waom wane donŋo togole more manerop sua ze manerop yuane arike.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Kine kine korop ea wakongi, Asu Koboboineŋo Paulo wiliŋaine ma mangi, ŋadino Paulo eŋe Masedonia kepeo so Akaia kepeo lolike ari more, Yerusalem zinge ariakane ra more rake, “Na Yerusalem ari more, ŋadino Roma matko ea weneŋ ari kaikale.”
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Yale ra more eŋe qelit ŋeitkine etke, Timoti so Erastus, ere Masedonia kepeo biraore more, oŋomka nigatnemde Asia kepeo takotke geke.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Naso yewao, Waom wane numa wane ŋaba qotkoine Epeso matko wakongi, eŋe ukat suaine makoi.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Mat suaine yewa wane anutu isisine lopio mane, eŋetine Artemis wane bakom urum pake, so ŋei mane, eŋetine Demitrius, eŋe silwa maulukmaŋke, mat yewao Demitrius eŋe bakom urumgo lopio nigatne silwaŋo mamage motki metki, ŋei natne eŋe qolekoi. Eŋe yale wa okane more, Demitrius so eŋane silwa mama urata ŋeikoune eŋe wesi suaine maratka maŋkoi.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Demitrius eŋe silwa mama ŋeikoune, ea edoraki lewageu edane rake. “Ŋine detmami, ŋene silwa urata mamaine, ea wane ŋene wesi aboŋze suaine wakone ŋebonmaike,
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 ŋo ŋei iwa Pauloŋo masi kine kine mamaike, ea mo ŋine ŋidom maine kamami so detmami, eŋe ramaike, ‘Lopio ŋei meteŋo mamaine, eamo anutu midakaka,’ eŋe yale ra, ŋei ŋerep korop edangi, eŋe don ea dere malip kamami, iwa Epeso matko ŋei ŋerep so Asia kepeo korop loutne don ea malip kamami, eŋe lolike don ea ra qelaŋanmaike.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Paulo eŋe koso takotke, yale ŋei ŋerep edaniakeo, ŋei ŋerep eŋe ŋenane urata iwa ra wetonikei. Naso kutno ŋei ŋerep eŋe anutu lopio ŋerepze Artemis, so eŋane bakom urum ea eweetne mi kitokei, eweetne siukeake. Ŋei ŋerep Asia kepe so kepe baŋem Artemis ewino kito okanmami, ŋo Paulo wane donŋo yemo ŋerep waom wane eŋet biŋek matali mo maket bira kayakane okanmaike.”
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Ŋei ŋerep eŋe don ea dere more, busu suaine lele more kieke boka more, tako rakot yewaka rakoi, “Artemis, Epeso ŋine eŋe eŋet biŋekine suaine so wawaine!”
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Ukat ea sua mat korop rokopke arike, ŋei etke, eŋetetne Gaius so Aristarkus, ere Masedonia ŋine, Paulorop weneŋ arikoi, ŋei ŋerep magu eŋe ŋei etke yewa epu warage more, lewa lewaŋ sobego ket arikoi.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Paulo eŋe oŋom ŋei ŋerep magu eŋane kaiteno ari edaniakane rake, ŋo ŋei ŋerep mali malip korop magu yewa edo ma walukkakoi.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Paulo wane kimakoune natne eŋe gavaman urata ma gekoi, eŋe weneŋ Paulo wano don more lewa lewaŋ sobego mi ari wakoniakane rawetka more rakoi, “Ge lewa lewaŋ sobego misuk arikene!”
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Pakiso, lewa lewaŋ sobego don ukat suaine wakonge, ŋei ŋerep magu suaine, ea eŋe koropŋo wet dereretene siuki, qelaŋ qelaŋ qekoi, ŋei ŋerep natne eŋe don mane rau paki, bokakoi, ŋei ŋerep magu mane eŋe don mane rau paki, boka rakoi, ŋo ŋei ŋerep wele korop eŋe kine onoka wane sari lewaŋmami, eamo mi detluk kakoi.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Yuda ŋei natne eŋe ŋei mane eŋetine Alekzander, magu lewine alakane don edaniakane birakau okorake, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe Alekzander qebinka rau, so eŋe ŋei ŋerep don edaniakane wetke more metine biraki wake.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Ŋo magu natne eŋe Alekzanda detkau, eŋe Yuda maguo ŋine okange ea wane magu, ea eŋe koropŋo orodoŋ don wekuka boka, weku yewaka boka okorau awa etke ari qoeki rakoi, “Artemis, Epeso ŋine, eŋe wekukuŋo wawaine!”
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Yale rau, so mat ware ware mane eŋe wie more, magu ea ŋei ŋerep korop ma peseone more rake, “Epeso welaine, ŋine detpi! Ŋei ŋerep kepe baŋem yewa me yewa eŋano ŋine maŋo mi detmaike, Epeso mat suaine eamo Artemis suaine eŋane bakom urum metmaike, so wesi kobekine qeliwo ŋine ketke?
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Ŋei maneŋo eŋe kine kine iwa maine mi bisop kamaike, eso ea wane ŋine ma pese nagu ketpi paki, kine kine yaline kukka mi okanbi,
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 ŋine ŋei iwa ere yaup wane epu iwa sarimi, ere bakom urum wane aboŋ mane kobu mi makoik, me ŋerep waom oŋaine lopioze, eŋane don qotkoine mane mi rakoik.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Demitrius eŋine so ŋeikoune, eŋe ŋei mane dongo bira kaikeiwo, eŋe maine don urata kot wane nasoine sari dongo birakaikei. Naso yewao don ware ware wane suaine kepe ware ware mane eŋe maine donene mazakane desiake.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Ŋo ŋine don natne koso payakeo, ea maine lewa lewaŋ wane nasoo lewa lewaŋŋo makoboeyake.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Ŋene umat maine marat kaŋem rap, ŋo onoka wane yem ŋedo ukude kawali kieke kaiwe iwao qine, so kine kine ea wane kineine mane koboboine yemo midakaka. Me Roma wane gavaman eŋe ea wane kineine desikei wane ra qeson ŋonikeiwo, ŋene maine mi ra qelaŋan onikene.”
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Mat ware ware eŋe don yale raki qoeki, biraongi ŋei ŋerep eŋe arikoi.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.