Atos 16
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Paulo eŋe Derbe matko lotke more ea qelige, Listra matko ari lotkeke. Ŋei mane, eŋetine Timoti eŋe Waom mogatka more Listra geke. Timoti nagaine, Yuda ŋerep eŋe weneŋ Waom mogat kake. Ŋo magaine eŋe Grik ŋei.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Listra so Ikonium mali malip magu korop, eŋe Timoti wane detpi menaŋgi, ewine kitokoi,
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 Paulo eŋe Timoti iwen kayakane detke, ea wane eŋe Timoti solaine kitatke, kepe yewao Yuda ŋei eŋe Timoti magaine Grik ŋei geke, ea detkoi, ea wane solaine kitatke.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Eŋe mat suaino arikoi, paki donba aposolo so ŋei ŋetne suaine Yerusalem matko ra togolekoi, don yewa eŋe doku tau tau magu edane more rakoi, ŋine korop don iwa dere more mogatkei.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Ea wane doku tau tau magu eŋe mali malipko togole more, kaiwe baŋem ŋei ŋerep takotke Waom mogat kakoi.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Onoka wane Asu Koboboineŋo eŋe Asia kepeo miti don mi ra qelaŋanikei wane rawetonge, ea wane eŋe Prigia so Galatia kepe kitare arikoi.
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Eŋe Maisia kepe mezeno lotke more, Bitinia kepeo arikei wane arikoi, ŋo Yesu wane Asuŋo rawetonge.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Pakiso eŋe Maisia kepe kitare more Troas matko ket ari lotkekoi.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Ruo yewao Paulo eŋe kulu kulu mane kake, ŋei mane Masedonia kepeo ŋine, eŋe okora Paulo meŋenka rake, “Ge kiwet kitare Masedonia kepeo sari more ŋene qesiŋ ŋonikene!”
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Paulo eŋe kulu kulu ea kaki qoeki, ŋene yemdaka aboŋze mauluke Masedonia kepeo arikenane okangone, ŋene Anutuŋo yewa ari eŋane miti donine ra qelaŋanikenane ŋedorake.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Ea wane ŋene Troas ŋine seki mane maratka wa more, koboboine ari Samotres matko lotkekone, paki ruo mane mere more, qaeki ari Neapolis matko lotkekone.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Ŋene seki qelige more, kieŋo ari Pilipi matko lotkekone, Pilipi mat ea yemo Masedonia kepe wane provins mane wane mat. Sogino Roma ŋei edo sari mat so gavaman wane kepe yewa makoi, ŋene mat yewao kaiwe natne gekone.
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Naso yewao Yuda ŋei ŋerep eŋe meŋen meŋen kepe mat ŋadino lewaŋ okangoi, zonom ma met met naso kaiweo, ŋene mat ŋadino ari doku wazaino lotke more, Yuda ŋei edane meŋen meŋen kepe mane marat kakenane ziaŋkakone. Ŋerep natne eŋe kepe yewao lewage metpi, so ŋene eŋerop mere more don aukone.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Ŋerep mane eŋetine Lidia, Taiataira ŋine, eŋe laplap weŋemka lewine suaine qoleokange, eŋe Anutu wane eŋet ora mawaka okange, so Waomŋo Lidia wane wet dereretine qesiŋkake, eŋe Paulo wane don malip kake.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Eŋine so matine kotine ŋei ŋerep magukoune gekoi, eŋe korop don ea malipka miti doku taukoi, so Lidia eŋe newanŋone rake, “Ŋine na Waomze koboine mogat kamaile, yemo detpi paki, ŋine sari naŋane matko mesikei.” Yale ra more, eŋe sorin ŋongi, ŋene matino ari gekone.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Kaiwe maneo ŋene meŋe meŋen sobeŋino arikenane ari more, qelit ŋerep mane marat kakone. Eŋe Asu qotkoineŋo eŋane kotino ket okora more, maki ŋerep eŋe masi tanik ŋado daleo wakoniake, ea wane don saeŋine edange. Ŋerep eŋe asu qotkoine ea kine kine qesonkaki, asu ea don mainge olatmaŋke, ea wane ŋerep ea wane suainekoune, eŋe wesi suaine eaŋo kiatki mamaŋkoi.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Ŋerep ea eŋe Paulo so ŋene ŋenane ŋadezo mogat ŋone boka rake, “Ŋei yewa eŋe Anutu Wawaine qeliwo eŋane qelit ŋei okanmami. Eŋe Anutuŋo daleo ma menaŋoniake ea wane numaine ŋine rawakone ŋidanmami.”
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Ŋerep eŋe kaiwe loutne yaleka ra okanmaŋki, so Paulo eŋe bauine waki, zinge asu qotkoine olale rake, “Na Yesu Kristo wane eŋetko ramaile, ge ŋerep qeliŋka saketnom!” Yale raki asu qotkoine eŋe naso yewaoka ŋerep qeliŋkake.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Pakiso ŋerep welakoune eŋe kau, ŋerep eŋe don saeŋine raraine, ea mo mida leleke, paki koso mi ramaike, wesi mamaene mo siukike, pakiso eŋe Paulo so Silas epu waraŋore more, dongo bira osikei wane lewa lewaŋ mat sobego arikoi.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Eŋe Paulo so Silas epu, Roma gavaman wano wanok suaine eŋano iwen ore ari more rakoi, “Ŋei etke iwa ere Yuda ŋei, eŋe ŋenane matko wet masiuk okanmamik, ere ŋei ŋerep sorin onbik, eŋe sotene osike,
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 ere masi qotkoine ea ŋenane rara togon don ŋabaka more ŋei ŋerep edanmamik. Roma rara togon donŋo ramaike, ŋene masi ea maine mi maikene.”
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Yale rau, so ŋei ŋerep eŋe sari takot nagu more, Paulo so Silas don ŋaba okanotkoi.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Morapŋo zok togogole etkuwi qoeki, eŋe mulap urumgo biraore more, mulap urum ware ware olatkoi, “Ge ŋei etke iwa togoleka malip osikene!”
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Mulap urum ware ware eŋe don ea dere more, ere urum aŋaone keuo yewao biraore more, kieetno eki etke kutno bano more makatake pise otkoi.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Ruo banino, Paulo so Silas ere Anutu wano meŋenka more Anutu bakom eŋet kito kakoik. Mulap ŋei natne eŋe Paulo so Silas detotkoi.
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 Ikopka memea togogole ma ruzakki, mulap urum wane bosiŋ qise more pelekke, so mulap urum wane madet edomka qoe aŋaŋ wareu, mulap ŋei eŋane mulap sein togole, ea qoe ket warekoi.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Mulap urum ware ware eŋe poradage wie more, madet korop qoe aŋago okorau kake, paki rake ŋei korop mo saket kaet ari waremami, yale detke. Yale dere more eŋe pilaŋ suaine warage more, oŋomka yaku nagu more seukeakane okange.
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 Ŋo, Pauloŋo boka suaineka rake, “Ge misuk matali nagukene! Ŋene korop iwa metmaine!”
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Yale raki, so mulap urum ware ware eŋe qelit ŋei mane oraki, kiwa mane ma sarike, mulap urum ware ware eŋe Paulo so Silas erane urumgo biririke ari, zonomine oreki kaet kaki, Paulo so Silas kieetno ket umi qeke.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Pakiso, eŋe ere urumgo ŋine iwenore more qesonotke “Waometkene, na daleo okane menaŋgale?”
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Ere yale mainge rakoik, “Ge Waomze Yesu Kristo malip kaikeneo, Anutuŋo ge so ŋanom dokoŋone ma menaŋ ŋuniake.”
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Pakiso ere Waom wane don eŋine so matine kotino ŋei ŋerewekoune gekoi, eŋe korop ra qelaŋane edangoik.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Naso yewaka ruoo, mulap urum ware ware eŋe iwenore ari more, kubetetne saukke. Saukkiso, eŋine so ŋanom dokoine so ŋei ŋerewekoune miti doku taukoi.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Paki so eŋe Paulo so Silas eŋine matine koto iwenore ari more, ŋara natne eponbi nekoik. Mulap urum ware ware eŋine so maguine korop eŋe wet peseŋo kotoeno korop watke rokop onge, ea wane eŋe Anutu malip kakoi.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Kepe qaeki, Roman gavaman wanok wanok ŋei eŋe tebe ŋei biraone edangoi, “Ŋine ŋei etke yewa biraotpi ariuk.”
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Mulap urum ware ware eŋe don ea dere more, Paulo olatke, “Gavaman ŋei suaine eŋe don motpi sarimaike, ge so Silas ŋire maine qeliŋ ŋusikenane. Ŋire maine arikeik. Ŋire donŋitne midaine arikeik.”
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Ŋo, Paulo eŋe tebe ŋei suaine olale rake, “Ŋere Roma kepe welaineka ŋerane biŋek okange, ŋere masi qotkoine mane mi okante, paki ŋerane sot mane mi maratkakoi, ŋo siluŋ eŋe lewa lewago ŋere ŋei ŋerep kaiteno morapŋo ŋetkumi, paki mulap urumgo biraotpi waketite, pakimo iwamo sanka bira ŋotpi ariketane okanmami? Eamo korop midakaka! Roman gavaman wano wanok ŋei suaine eŋe edom iwa sari more, biraŋotpi sakesikete.”
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Tebe ŋei suaine don iwa dere more, Roma gavaman wano wanok ŋei suaine eŋano ari edangoi, paki eŋe Paulo so Silas eŋe Roma kepe welatkine, yale dere more, ea wane kaetonge.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Ea wane eŋe mulap urumgo ari more etane rakoi, “Ŋene masi borikine okan ŋurine, ea maine qeliŋkauk nigetŋusiake.” Yale rau paki mulap urumgo ŋine iwenore saket more mat ea qelige arikeik wane etangoi, “Ŋire mat suaine iwa maine qeliŋ kaikeik?”
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Paulo so Silas ere don ea dere more, mulap urum qeliŋka more Lidia wane matko arikoik, mat yewao ere mali malip magu kimakopetne maratone more, don togole edane ma togole one, mat suaine ea qeliŋka arikoik.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.