Atos 15

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naso maneo ŋei natne Yuda kepeo ŋine eŋe Antiok matko sari mali malip ŋei ŋerep kieke kito edane rakoi, “Ŋine Mose wane ra rokop don ramaike, yale solaŋine kitasikei, ŋine mi kitasikeiwo, Anutuŋo ŋine mi ma menaŋ ŋuniake.”
1 Orot afa Judea’ane hire hina Antioch hitit baitumatumayah nati’imaim hima’am hi’obaibiyih hio, “Kwa i Moses ana ofafar eo na’atube a’ar mo’oh hina’afuw kwa boro yawas kwanab.”
2 Paulo so Barnabas eŋe Yuda ŋei eŋerop don ea wane zok sorin nagu togoleka aukoi. Antiok magu eŋe korop lewage more rau togoleke, Paulo so Barnabas so Antiok magu eŋane ŋei suaine natne eŋe Yerusalem ari more, aposolo so mali malip magu ŋei suaine eŋerop don auye makoboekei wane ari lewaŋgoi.
2 Paul, Barnabas hairi iti bai’obaiyen isan nati orot bairi higam tur manin maiyow hio, basit Paul Barnabas hairi naatu Antioch orot afa na Jerusalem tur abarayah naatu regaregah ai’in bairi iti tur yamutufurin isan hirubinih.
3 Antiok mali malip magu eŋe ŋei ea biraongoi, eŋe Ponisia kepe so Samaria kepe kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep edangoi, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe Anutu mogat kakoi, ea wane eŋe mali malip ŋei ŋerep edangoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe don ea dere more bakomene suaine kitokoi.
3 Ekaleisia ana kou’ay wanawananamaim iti sabuw hiyafarih hin. Naatu hiremor hina Fonisia naatu Samaria’amaim hi’afuwabon hirabon. Ufun Sabuw mi’itube God hibai hibitumatum isan hai tur hi’owen, naatu baitumatumayah nati’imaim hima’am iti tur hinowar yasisir dogoroh awan karatan.
4 Antiok magu eŋe Yerusalem lotkeu, so Yerusalem doku tau tau magu suaine so aposolo, so ŋei sele suaine eŋe Antiok magu ea mateno newan ongoi. Antiok magu eŋe mateno waket mere more, Anutuŋo yeye kine kine okan onge, ea korop Yerusalem magu edangoi.
4 Hina Jerusalem hititit ana veya’amaim, God ana ekaleisia, Tur Abarayah, naatu regaregah ai’in etei nati’imaim hima’am hai merar hiyi. Naatu Paul Barnabas hairi hibinanawan ana veya God isah mi’itube sisinaf hai tur hio’owen.
5 Ŋo mali malip ŋei natne eŋe Parisi magu eŋane tego gekoi, eŋe wie okora rakoi, “Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe solaene kitatpi, so Mose wane ra rokop don ea dere tewekei!”
5 Baise baitumatumayah afa Pharisee hai kou’ayane himisir hio, “Nati sabuw i boro hai ar kanabih hina’afuw naatu tana’uwih Moses ana ofafar hini’ufunun.”
6 Ea wane aposolo so ŋei suaine eŋe lewage more, Mose wane ra rokop don ea dere metkoi.
6 Tur Abarayah regaregah bairi hina hiku’ay iti baibat nutitiyin isan
7 Naso kiroine ŋei korop eŋe don auye kitat okan mageu, so Petoroŋo wie okora lewa lewago edange, ”Kimakopne, mo sogino Anutuŋo na qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe don maine edanikalane biranange. Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe maine don kisi maine dere malipka more mogatkakei, ea wane Anutuŋo na biranange.
7 Manin maiyow hibas inan ufunamaim Peter misir eo, “Taitu baitumatumayah kwa kwaso’ob marasika God ayu kwa wanawanamaim rubinu iti Tur Gewasin Ufun Sabuw isah binan isan, saise i auman iti tur hitanowar naatu hititumatum.”
8 Anutuŋo ŋei ŋerep wet dereretene korop detluk waremaike, eŋe ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino gemami, eŋe Asu Koboboine ebonge, ea wane eŋe ŋei ŋerep ea eŋe siminongi, ŋene sikan ongone. Eŋe sogino ŋene Asu Koboboine ŋebonge, yale waka eŋe ŋei ŋerep ea, Asu Koboboine ebonge.
8 God orot etei dogoroh i so’ob, imih Anun Kakafiyin it bitit na’atube Ufun Sabuw auman itih, nati’imaim ebi’obaiyit God nati sabuw auman ibasit ebowabow.
9 Anutuŋo ŋene so ŋei ŋerep ea numa etke mi sikan onge, numa weku, ŋei ŋerep ea, eŋe Waom don malip kakoi, ea wane Anutuŋo eŋe sauk ongi libeka lelekoi.
9 God it isat esisinaf na’atube i auman isah ef ta’imon esisinaf, anayabin i hai baitumatumamaim dogoroh eyayafur.
10 Pakimo, ŋine Anutu onoka wane liwe liweko birakamami, paki ŋine misuk umat suaine ea doku tau tau magu eŋane wokeo motkei, sogino ŋabokopze gekoi, so ŋene iwa ukude gemaine, ŋedo ŋosa ŋabo wane ra rokop don wane umat ea maine mi tewekene.
10 Naatu boun aisim bit gagamin it uwatanah naatu it men karam tata’abar i kwabai bai’ufununayah tuwabuh kwayara’ah God routobon kwabitin.
11 Welekatne, Yesu wane wet maep, ea waneka Anutuŋo ŋene ma menaŋ ŋoniake, yale waka Anutuŋo ŋei ŋerep ea ma menaŋoniake.”
11 En! Baise, manaw kabeber ata Regah Jesu’umaim nan it ta’ita’imon taitumatum tabai biyawasit na’atube ibo hitumatum hibai yawas itih.”
12 Yale raki qoeki, so magu korop eŋe don midaine mere more, Paulo so Barnabas erane don detkoi, ere Anutuŋo masi kine kine togole qesiŋotki, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋano makoik, ea wane korop ere magu edangoik.
12 Kou’ay nati etei awah fot hima Paul Barnabas hairi God ina’inan fokarih naatu baifofofor mi’itube i wanawanahimaim Ufun Sabuw isah sisinaf i hai tur hiowen hima hinowar.
13 Ere rauk qoeki, so Yakopŋo wie rake, “Kimakopne, naŋane don detpi!
13 Hio in sasawar ufunamaim, James misir eo, “Taitu naatu tuwai’inah anao kwananowar!
14 Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, wareoniakane sikan ŋonmaike. Eŋe ŋei ŋerep ea Anutu eŋine biŋek ebuke, ea Simon eŋe mo ra qelaŋan ŋonmaike.
14 Simon iti boun mi’itube God ana naniyan wantoro’ot Ufun Sabuw wanawanahimaim bow i ana sabuw nowan himatar kakaifih isan iti kubuna tanowar.
15 Propet eŋane don yemo earop orodoŋ okanmaike, eŋe iwa yale ra more papiao qekoi,
15 Dinab oro’orot hai tur etei iti tur isan i tibasit. Bukamaim iti na’atube eo.
16 ‘Waomŋo rake, naso yewa qoeki, na baŋ zingekale, paki baŋ Dawit wane mat ket rasu pake, ea ma wiekale, weŋem sotakine mawe togoleake. Eŋane kine kine matalione pamaike, ea na baŋ mawe wie musele okora togoleake.
16 ‘Iti ufunamaim ayu boro ana matabir, Regah eo,
17 Eso ŋei ŋerep natne korop eŋe baŋ Waom kaikei, ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem eŋe naŋano sarikei. Na ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino mo edorakole, ea korop naŋane biŋek okanikei.
17 Saise sabuw afa boro ayu hinanuwuhu hinan,
18 Eso Waomŋo ramaike, oŋo kine kine iwa mokaka ra qelaŋan ŋonge, eŋe iwa koso ramaike’ .
18 Imih Regah eo, iti i marasika eo hinowaraka.’
19 Propet eŋe yale rake, na iwa yale wetkemaile, ŋei ŋerep qelaŋine ea, eŋe wetene mainge more, zinge Anutu mogat kamami, ŋene eŋe umat misuk ebonŋem tewekkei.
19 “Iti i ayu au not,” James ikofan eo maiye, “Ufun Sabuw God isan temamatabir men tana’otanih.
20 Ea wane tungo yemo, ŋene kibi mane qe more edanikene, eŋe anutu isisine eŋane aboŋ korop qeliŋ warekei. Eŋe wenip yau yaup mamami, ea maine qeliŋgei. Eŋe osom ebine mapokeu seukki, ea eŋe misuk nekei. So eŋe weŋem misuk nekei.
20 Baise nati efanin fef tanakirum hai tur tana’owen, bay sibor hiya’ay biyah eregubagub auman men hinaa, men hina’in tabitabir hiniwa’an kwanekwan, masanuw sikah birabir naatu wanawanah rara auman men hinaa.
21 Ŋene detmaine, zonom ma met met nasoo kaiwe baŋem ŋei edo Mose wane ra rokop don, ea Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo naso kiroroine dapore more, mat baŋem mat baŋem don ea ra qelaŋane edan warekoi.”
21 Anayabin Moses ana ofafar i kwamur moumurin maiyow Kou’ay Baremaim Baiyarir Ana Veya mar etei hibiyab hibinan hinonowar.”
22 Yakop eŋe don raki qoeki, so aposolo so ŋei suaine so mali malip magu korop eŋe rau togoleke, eŋe ŋei natne wanokone more, ŋei ea Paulo so Barnabas ererop Antiok biraonikei wane rakoi. Ra more eŋe ŋei etke ma wakon otkoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe ŋei etke yewa eweetne kitokoi, ŋei mane eŋetine Yudas, eŋet mane Barsabas. Ŋei mane eŋetine Silas.
22 Imaibo tur abarayah, Regaregah ai’in naatu kirisiyan sabuw bairi hita’imon hai not hibogaigiwas orot afa kou’ayomaim roubinih Paul Barnabas bairi au Antioch baiyafarih isan hio. Basit Judas wabin ta Barsabas, Silas hairi hirubinih, iti orot rou’ab i baitumatumayah hai bonawiyenayah orot gagamih.
23 Aposolo eŋe kibi qe more, Paulo, Barnabas, so Barsabas so Silas ebone Antiok biraongoi, kibi eaŋo iwa yale ramaike.
23 Naatu fef i iti na’atube hikirum hitih hibai hin.
24 so ŋene mo detlukmaine, ŋei natne ŋenane keuzo ŋine sari more, umat ra ŋibongoi, so wet dereret ŋine mau qelaŋ qeke. Ŋene ŋei ea mi biraongone.
24 “Aki tur anowar orot afa aki ai kou’ayane hitit hina hai turamaim abisa hio i kwa anot hikwaris. Naatu nati orot i men kafai aki biyai’ine fair aitih nati tur hibai hinamih.
25 Ŋene ŋei ea eŋane donkisi dere more, lewage ra togole more, ŋei etke ma wakone more, ŋinano bira osikenane, wet weku okangone. Ere kimatkeze Paulo so Barnabas eretnarek sarikeik wane.
25 Isan imih aki aru’ay ao aibasit tur abarayah afa arubinih kwa isa abiyafarih. Iti orot i boro ata ofonah Barnabas Paul bairi hinan.
26 Paulo so Barnabas, ere Waomze Yesu Kristo wane ŋabakoune eŋane kaitko don ra qelaŋangoik.
26 Iti orot rou’ab ata Regah Jesu Keriso wabin isan hai yawas etei hikwahir tebowabow.
27 Ŋene Yudas so Silas eretnarek weneŋ bira otmaine, ŋene kine kine qemaine, ere don ea korop ŋidanikeik.
27 Imih Judas Silas hairi kwa isa abiyafarih, i boro hinao kwanowar sawar ta’imon iti fefemaim akikirum na’atube.
28 Asu Koboboine so ŋene dereret okanmaine, ŋene umat suaine ea maine mi ŋibonikene, rara togon don iwaka ŋine tewekkei.
28 Aki Anun Kakafiyin bairi aibasit men bit gagamin atit kwatab, ofafar iti bai’ufnunin isan aibasit abit sisibinamaim.
29 Ŋine anutu isisine eŋane aboŋ korop qeliŋwarekei. Ŋine weŋem misuk nekei. Ŋei eŋe osom ebine mapokeu seuki, ea ŋine misuk nekei. Ŋine ra rokop don mogat kaikeiwo, ŋine koboboine gekei, ŋine wenip yau yaup misuk maikei, ŋine maine gekei.”
29 Bay wagaburisah hisisibor men kwanaa, for rara auman men kwanaaf for sikah hibir himomorob men kwanaa, naatu in baisesebar kwanekwan i kwanahaiw. Sawar iti ao na’atube kwanasisinaf kwa a ef etei boro namutufor. Gewasinamaim aotuturi, kwanama.”
30 Kibi yale qe more ŋei etke Antiok matko biraotkoi, eŋe korop ari Antiok lotke more, mali malip magu qeturaŋ one kibi ebongoi.
30 Orot hiyafarih tur hibai hin Antioch hitit, nati’imaim ekaleisia tutufin etei hi’af ayuwih rou’ay gagamin hibai naatu fef hitih.
31 Ŋei ŋerep eŋe kibi ea dapore dere more, bakom kito togolekoi.
31 Fef hibai hibiyab ana maramaim dogor wanawanan yasisir awan karatan koufair tur hinonowar isan.
32 Yudas so Silas eretne ere propet, ere naso kiroroine doku tau tau kimakopetne edane urata ra qelaŋanone more, ŋei ŋerep ma togole one so zonom ebongoik.
32 Judas Silas hairi i God ana dinab oro’orot, imih i tur manih maiyow hima hidudur, baitumatumayah koufair hitih naatu tafah fair hiyai.
33 Soda natne ere yewa geuk so mali malip magu eŋe ere biraore rakoi. “Ŋirano kutko peam pakep.” Yale rau paki, so ere aposolo eŋano koso Yerusalem zinge arikeik wane rakoi.
33 Fur bai’ab na’atube hima’am ufunamaim himisir taih tuwah tufuwamaim hio tuturih naatu sabuw iyab hibiyafarih isah himatabir maiye hin.
34 Ŋo Silas eŋe ea mesiakane raso, ea Antiok metke.
34 Baise Silas nati’imaim ana not bogaigiwas iban ma maiye.
35 Paulo so Barnabas ere naso natne ea Antiok gekoik, ere so ŋei natne korop eŋe ŋei ŋerep Waom wane don ea kito ebongoi.
35 Naatu Paul Barnabas hairi Antioch imaim mar kafai hima, naatu baitumatumayah afa nati’imaim bairi sabuw afa hi’obaibiyih naatu Regah ana tur gewasin hibinan hiremor.
36 Kaiwe mama natne qoe ariki, Paulo eŋe Barnabas olale rake, “Ŋere Waom wane don mo mat korop sogino ra qelaŋane edangote, ŋere koso maine zinge ari, kimakopse mat baŋem qeare onte, eŋe maine gemami, me mida.”
36 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Barnabas isan eo, “It boro tanamatabir maiye bar merar etei taituwat tema’ama’amaim tanarun tanatit taninanawanih, Regah ana tur nati’imaim tabibinan tana’itin sabuw basit tema’am.
37 Barnabas eŋe okki paki, eŋe Yohane Mareko weneŋ mauk arikei wane rake,
37 Nati ana veya Barnabas i kok John Mark tab bairi hitan.
38 ŋo Paulo eŋe rake, “Sogino eŋe urata mi maŋem qoeki, Yohane Mareko eŋe ŋere Pampilia kepeo ŋine biraŋore Yerusalem zinge arike, ea wane eŋe ŋererop mi ariake.” Yale ra more, Paulo eŋe bauine wake.
38 Baise Paul i men kok boro John Mark hitab bairi hitan, anayabin i men bairi hima hai bowabow hibow in yomanin hisawarimih, baise i Pamfilia imaim ihamiyih matabir maiye.
39 Paulo so Barnabas ere ea wane don togole gereunerop au sorin nagu more, mapok nagukoik, Barnabas eŋe Mareko iwenkaki, sekiwo wa more, Saiprus siao arikoik.
39 Nati’imaim Barnabas Paul hairi higam tur fokarih hio, naatu hairi hikusib Barnabas Mark bai hairi wa hibai au Cyprus hin.
40 Ŋo Paulo eŋe Silas maratkaki, ere arikoik, mali malip magu eŋe Waom wane uratao biraotkoi, eŋe Waomŋo ere wareore more mosoposiakane meŋen kakoi.
40 Paul Silas rubin bai naatu tafaram bihamiy ana veya, baitumatumayah orot rou’ab hibuwih higegewasinih Regah ana manaw ana kabeber wanawanan hiyari’iyih takaifih isan.
41 Eŋe Siria kepe so Silisia kepeo ari more mali malip magu ma togole one biraongoi.
41 Basit Paul misir Syria naatu Silisia wanawanahimaim run remor ekaleisia koufair itih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.