Atos 11

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Petoro eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino Anutu wane don edange, aposolo natne so mali malip magu Yuda kepe korop Anutu wane don kisi ea detkakoi.
1 Tur Abarayah naatu baitumatumayah Judea wanawanan Ufun Sabuw God ana tur hibaib isan tur hinowar.
2 Naso yewao mali malip magu keueno ŋine ŋei natne edo iwa yale rakoi, “Ŋei qelaŋ natne Yuda ŋadino eŋe Yesu mogat kakei wane, yaene solaine kitasikei.” Pakimo, Petoro eŋe Yopa ŋine zinge Yerusalem ari lotkeki paki, Yuda ŋei edo Petoro ra wetkakoi,
2 Imih Peter yena Jerusalem titit ana veya baitumatumayah hai ar afu’afuw himisir higam hio,
3 Eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei ea eŋe yaene solaine mi kitatkoi, ge eŋane matko arikone, ari ŋei yewa eŋe yaene solaene mi kitatkoi, ge eŋerop mere ŋara nekone!”.
3 “O in Ufun Sabuw hai ar mo’oh tutufih bairi kwama kwa’aa kwatomatom iti ina.”
4 Yale rau so Petoro eŋe kine kine wakonge, ea korop ra qelaŋane edange.
4 Naatu Peter busuruf aneika abisa mamatar i kubuna hai tur eowen eo.
5 “Kaiwe mane na Yapa matko meŋenka more kulu kulu mane kakole, laplap suaine wakonge, kine kine natne eŋe laplap ea nat parom etke so etke piseke so yale waka laplap qeliwo ŋine qeredege ket more, naŋane osono lotkeke,
5 “Veya ta Joppa ama ayoyoyoban ana maramaim matau hibora’ah sawar ta rar gagamin na’atube tainin kwafe’en marane hikuhamihamiy rena sisibu’umaim nutanub.
6 na mat osomine, osom zubaine, koma, logum, parewa so naŋi zubaine laplap kotino ongole.
6 Ayu anunuwariy for yumatah ta ta a’itan, uma’ar, kok, uway naatu mamu aitah,
7 Pakiso, ŋei maneŋo nolatke, ‘Petoro, ge wie more engu nenom!’
7 basit orot ta fanan anowar iuwu eo, ‘Peter kumisir sawar iti kurouw ku’aa.’
8 Ŋo, na mainge rakole, ‘Waom, na mi okanikale midakaka! Mose eŋe osom kine kine mi nenine rake, sogino na osom ea mi nekole’ .
8 Baise ayu ao, ‘Regah men karam, anayabin bay kakafih naatu gubagub auman men kafa’imo awau’umaim narunamih.’
9 Ŋei ea qeliwo ŋineŋo koso nolatke, ‘Anutuŋo kine kine ea mo raki libeka okange, ge maine misuk raikene, ‘mi nenine.’
9 Baise orot fanan iban maiye marane eafare eo, ‘Sawar abisa God kurereb gewasin eo, o men kakafin inarouw inao’omih.’
10 Atak karewe laplap ket wakongi kawe, so koso qeliwo wake.
10 Sawar iti i mar tounu matar, basit yomaninamaim sawar tutufin etei matabir maiye in mar wanawanan run.
11 Naso yewao Kornilius wane ŋei karewe Sisaria ŋine Simon wane matko lotkekoi.
11 Nati ana veya’amaim orot tounu Caesarea’ane ayu isou hiyafarih hina bar ama’ama imaim hitit.
12 Asu Koboboineŋo naŋano wakonnane rake, ‘Ge eŋerop ikop arinom.’ Ŋei 6 ŋenze mali malip magu, Yopa ŋine eŋe narop weneŋ Siraria arikoi, paki ŋene koropŋo Kornilius matko wa ketkone.
12 Anun Kakafiyin iuwu bairi kwanan men inakwahir, naatu Joppa’ane taitu nah six hituru bairi an Caesarea atit naatu orot wabin Cornelius ana bar arun.
13 Eŋe eŋine donkisi ŋedange, eŋe aŋelo maneŋo matine koto wakonkaki paki olatke, ‘Ge ŋei mane Yopa birakanom, eŋe ari Saimon Petoro maratka more, iwa iwenka sariake.
13 Cornelius ana bar wanawanan Tounamatar mi’itube irerereb i’itin i ai tur eowen naatu tounamatar iu, ‘Orot afa iniyunih hinan Joppa orot wabin Simon Peter biyan hinatit.
14 Petoroŋo don welerop ŋidaniake, ea wane Anutuŋo ge so dokoŋone baŋ korop ma menaŋ ŋuniake’
14 Naatu i boro ayawas ana tur nab nan nao kwananowar, naatu nati turamaim o a nibur bairi naatu taituwa afa bairi kwama’am boro yawas kwanab.’
15 Pakiso, na eŋe don kieke edanbe, so Asu Koboboineŋo eŋane kuteno ketke, Asuŋo sogino ŋenane kutzo ketke, masi yaleka okane ketke.
15 “Naatu ayu abusuruf ao anan ana maramaim Anun Kakafiyin re targabuwih, anamaim it tatar gabuwit na’atube.
16 Ketki, so na don mane detsorokkole, Waomzeŋo rake, ‘Yohane eŋe ŋei ŋerep doku tauonge, ŋo, noŋo ŋine Asu Koboboine ŋibonikale.’
16 Imaibo ayu Regah abisa eo i anot, ‘John i harewamaim bapataito it, baise kwa boro Anun Kakafiyinamaim bapataito kwanitih.’
17 Sogino ŋene Waomze Yesu Kristo mogatkaŋem so Anutuŋo ŋene Asu Koboboine ŋebonge, naso iwa na kaulukmaile, yalewaka, Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino, Asu Koboboine ebonge, na Anutu maine mi rawetkakole!”
17 Imih iti i bebeyan, God siwar ta’imon Ufun Sabuw itih, it Regah Jesu Keriso tabitumitum ana maramaim bitit na’atube. Imih ayu yait God abisa sisinaf boro ata’otan?”
18 Petoro eŋe raki qoeki, mali malip magu eŋe dere more, Petoro mi rawetka more, Anutu wane eŋetine mau waki rakoi, “Anutuŋo rake, ‘Ŋei ŋerep qelaŋ, Yuda ŋadino, eŋe sotene ŋadek kaikeiwo, na eŋe ebuwe gege togongo wakesikei.’”
18 Iti tur hinonowar ana veya hai gamin sawar, God hibora’ara’ah hio, “Turobe. God Ufun Sabuw auman kakafih baihamiyen yawas bain isan hai ef botawiy itih.”
19 Naso sogino Kaunsol eŋe Stiwen qeu seukki, so mali malip ŋei ŋerep wikile suaine detkoi, ea wane kakak nagu arikoi, eŋe Yerusalem ŋine Ponisia kepe, Saiprus sia so Antiok matko arikoi. Eŋe Yuda ŋei ŋerep eŋanoka don kisi maine ra qelaŋane edangoi.
19 Biyababan bai’akir kakafin Stephen hirab momorob ana maramaim matar, baitumatumayah tarbounih hitit nanabin hin. Afa hin Fonisia, Cyprus, naatu Antioch imaim hitit Jew akisihimo isah tur gewasin hifaram.
20 Ŋo mali malip ŋei natne, Saiprus sia so Sairin matko ŋine eŋe qelaŋ ŋei ŋerep, Yuda ŋadino gekoi, eŋano yaleka ra qelaŋane edangoi, eŋe Waomze Yesu wane don kisi maine Antiok matko ra qelaŋane edangoi.
20 Baise baitumatumayah afa Cyprus naatu Sairini hima’am hin Antioch hitit Ufun Sabuw auman isah hibinan tur gewasin Jesu Keriso isan hai tur hi’owen.
21 Waomzeŋo ŋei ea zonom ebonge, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom malipka more, Waom wano wetene maingekoi.
21 Regah ana fair tafah mara’at hibinan sabuw moumurih na’in hitumatum Regah isan hitatabir.
22 Mali malip magu Yerusalem kotino gekoi, eŋe donkisi ea dere more Barnabas, Antiok matko birakau arike.
22 Abisa hisisinaf ana tur in Jerusalem ekaleisia hinowar, basit Barnabas hiyafar na Antioch tit.
23 Barnabas eŋe Antiok ari lotke more, so Anutuŋo dalino ŋei ŋerep mosop onge, eŋe ea ka more bakomine kitoke. Eŋe ŋei ŋerep qebinone rake, “Ŋine Waomze wetŋineŋo naso baŋem malip kaikei.”
23 Natitit ana maramaim God sabuw mi’itube bigegewasinih itih, basit yan sisir naatu koufair itih eo, dogor tutufin etei kwaniturobe Regah sisibinika kwanama.
24 Barnabas eŋe ŋei wele, mali malip so Asu Koboboineŋo eŋano watke rokop kake, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom mogat kakoi.
24 Barnabas i orot gewasin, Anun Kakafiyin biyan karatan naatu ana baitumatum fairin, imih sabuw moumurih na’in bow hina Regah biyan hitit.
25 Urata ea qoeki so Barnabas eŋe Tarsus matko ari Saul ziaŋkake.
25 Imaibo Barnabas Saul nuwihinamih in Tarsus tit.
26 Barnabas eŋe maratka more, Saul iwenkaki ere Antiok arikoik. Koma weku Saul so Barnabas mali malip magu eŋerop lewaŋgoi, ere ŋei ŋerep magu suaine kito ebongoik. Antiok mat welaine eŋe malip malip magu eŋane masi ka more, eŋetene “Kristen” edorakoi. Eŋet iwa sogino mi wakonge.
26 Nuwih inanan baib ana maramaim nawiy hairi hina Antioch hitit, imaim kwamur ta’imon tutufin ekaleisia nati’imaim bairi hima. Naatu sabuw bai’ufununayah boubuh kou’ay gagamin na’in hi’obaibiyih. Imih bai’ufununayah tafaram Antioch imaim wab iti Kirisiyan teo imaim matar.
27 Naso yewao propet ŋei natne eŋe Yerusalem ŋine Antiok arikoi.
27 Nati ana veya’amaim dinab orot afa Jerusalemane hina Antioch hitit.
28 Ŋei mane, eŋetine Agabus, eŋe mali malip magu keueno wie okora more, Asu Koboboine eŋane zonomineŋo olatki rake, “Ŋara wane bodi suaine kepe baŋem kepe baŋem wakoniake”. Naso Klaudius, Roma kepe ware ware geke, naso ea ŋara wane bodi wakonge.
28 Naatu dinab orot ta wabin Agabus Anun Kakafiyin ana fairamaim misir eo, “Baimar kakafin boro’omo tafaram wanawanan namatar.” Iti baimar i Claudius i’aiwob ma’ama ana veya’amaim matar.
29 Mali malip magu, eŋe lewage rau togoleke, “Ŋene bonep bonep wesi aboŋze wane kop qeturage more, mali malip kimaze Yuda kepeo birakakene.”
29 Bai’ufununayah hai not hibogaigiwas i hai mour ana fofonin na’atube tuwahinah Judea hima’am baibaisih isan hio,
30 Yale ra more wesi aboŋ qeturage more, Barnabas so Saul eponbi, so Barnabas so Saul ere Yerusalem ma ari more, mali malip magu ŋei suaine ebongoik.
30 naatu hisinaf. Imaibo Barnabas, Saul hairi umahimaim hiyafar hibai hin ai’in Jerusalem hima’am hitih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.