1 Coríntios 1
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Paulo, na Kristo Yesu wane aposolo, Anutuŋo noraki paki biranange, na so kimaze Sostenes,
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 ŋeto kibi iwa Anutu wane doku tau tau magu Korinti gemami, ŋinane qemaite, ŋine korop Anutu wane ŋei ŋerep koboboine ŋidorake, ŋine eŋane biŋek okane Kristo Yesurop weneŋ gemami, ŋine so ŋei ŋerep korop yeo yeo ge arimami, eŋe bakomine kito okanmami, Waomze Yesu Kristo, eŋane waom so ŋenane weneŋ.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Anutu ŋenane Magaze, so Waomze Yesu Kristo eŋano ŋine wet pesek so peamŋo ŋinano pa wareake.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Na, naso baŋem ŋinane rawe paki Anutu ewine kito okanmaile, onoka wane Anutu eŋe Yesu Kristo wane raki paki wet pesek ŋibonge eawane.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Ŋine Kristo Yesurop weneŋ qeturaŋ nagukoi, yewao ŋine yeye kine kine korop ea wane morianine maratka warekoi. Eamo don kine kine raikei wane numaine so dereret kine kine marat kaikei wane numaine korop.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Eso Kristo wane don ŋidangone, ea yaleka ŋinane koto ŋino ketki togogole malip kakoi.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ea wane ŋine Waomze Yesu Kristo sari didiwo lotkeake ea wane tomaka geu paki koto ŋinane morian wane mane mi ŋaŋaekei, midakaka.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Yesu Kristo oŋom baŋ ma togole ŋungi ŋine togogole ge mageu naso ŋine qoeki, sot midaine okorakei, Waomze Yesu Kristo wane naso yewao, so
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Anutu wet peseinane detluk kaikene, oŋo ŋidora newan ŋunge, yemo eŋine Gipole Yesu Kristo, ŋenane Waom, eŋerop wet weku qeturage gekei wane.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Kimakopne, na Waomze Yesu Kristo wane eŋetko wet qelot don ŋidanmaile, eawane ŋine korop wet weku okane don raikei, yale okanbi keu ŋino wiri wiri mi wakoniake. Ŋine korop qeturageu dereret ŋine wekuka payake, so wet weku okanikei.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Kimakopne, Koloe wane tego eŋano ŋine ŋei natne edo didiwo nolale rakoi, ŋinane keu ŋino ŋaba ŋaba pamaike.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Na ramaile yemo iwa yale wane: Ŋinano ŋine ŋei weku weku eŋe don mane mane ramami. Mane eŋe ramaike, “Na Paulo wane.” me mane eŋe ramaike, “Na Apolos wane.” me mane eŋe ramaike, “Na Sipas wane.” me mane eŋe ramaike, “Na Kristo wane.”
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Kristo kito pokeu magu loutne okange me? Pauloŋo ŋinane ra more kibego qeu seukke me? Me ŋine Paulo wane eŋetko doku taukoi me?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Na detpe menaŋmaike, yemo iwa yale wane, na ŋinano ŋine ŋei natne doku mi tau ongole, na weku Krispas so Gaius ka doku tau otkole.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Maneŋo iwa yale maine mi rayake, eŋe naŋane eŋetko doku tauke.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Na Stefanos wane tego eŋe welekatne doku tau ongole, ŋo ea wane ŋadino natne doku tau ongole eamo mi detmaile.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Doku tau onikalane Kristoŋo mi bira nange, midakaka! Kisi Mayakatne ea ra wakone edanikalane, so kepe ŋei dereretko ŋine don yewa mi edanikalane, yale okangole ra, Kristo kibego seukke eaŋo zonomine midaine okangirap.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Kristo kibego seukke, ea wane don kisi yemo ŋeiwa Kristo mi malipka suike gemami, edo detpi qelaŋine okan okanmaike. Ŋo Anutuŋo ŋebu menaŋ ŋonge ŋene yemo detmaine, ea mo Anutu wane zonom.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Eawane Mitiŋo iwa yale ramaike,
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Ŋo ŋei dereretene suaine eŋe diao arikei? Ŋei kepe wane dereretene suaine gemami, wetene lolotne, so Anutu wane kine detlukmami, eŋe diao arikei? Me kepe iwa wane ŋei sorin borin gorop gemami, eŋe diao arikei? Anutuŋo sikan ŋonmaike yemo kepe iwa wane ŋei eŋane dereret qelaŋine, ea mo wele midaine.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Anutu eŋe eŋine dereret inane masi yale maki kepe ŋei eŋe qelaŋ qe more enŋene wet bonep enane Anutu mi detkakoi, ea wane, Anutu eŋe mo rake, ŋene kisi mayakatne ŋidanmaine ea “qelaŋ don ramami,” det lukkamami ŋei yewa korop Anutuŋo ebu okan maike.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Yuda ŋei eŋe masi togole maki kau qelaŋaniakane sorin gemami, eso Grik ŋei eŋe dereret marat kaikei wane zuaŋmami.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Eso ŋedo yemo ramaine, Kristo eŋe kibego seukke ea welerop, ŋo don yewaŋo qeki Yuda ŋei eŋane dereret borike, ŋo Grik ŋei edo detpi qelaŋ don, wele midaine.okange.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ŋo ŋei Anutuŋo ŋedora newan ŋonge, Yuda ŋei so Grik ŋei, ŋene yemo detmaine, Kristo wekuku eŋe Anutu wane zonom so dereret.wele.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Welekatne, Anutu wane qelaŋ rau, qelaŋine eaŋo qeinge more ŋei dereretene yuan kamaike. So Anutu wane set pelek rau, set pelekine eaŋo qeinge zonomine togogole okane ŋei eŋane zonom yuan kamaike.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Kimakopne, ŋine iwa desikei, ŋine daleo geu Anutuŋo ŋidora newan ŋunge? Ŋinane keu ŋino ŋine ŋei loutneŋo kepe iwa wane kine mane mi detkakoi, me ŋei loutneŋo zonomene kakapa mi gekoi, me ŋei loutneŋo eŋet enerop mi gekoi, midakaka!
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Anutuŋo ma wakonge iwa yemo kepe ŋei eŋe “qelaŋine” rau mo don yewaŋo ŋei dereret korop, eŋe gamu oniake ea wane, so Anutuŋo ŋei ŋerep set pelek so gamuenerop ma wakon onge, iwa yemo kepe ŋei eŋe “set pelek” rau mo don yewaŋo ŋei zonomene kakapa eŋe zonomene ma ketki gamu oniake.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Ŋei ŋerep diawa Anutuŋo eŋane biŋek ma wakon onge? Yemo iwa yale, kepe ŋei rau yauine so ketkele, ŋei ŋerep eaka, Anutuŋo biraongi eŋane biŋek wele okanmami, masi yewaoka kepe ŋei wane dereret qe ket mida lele siukeake.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Okange, yemo iwa yale wane, ŋei maneŋo Anutu wane kaitko mi mawa naguyake.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Ŋo Anutuŋo yemo ŋebu teba ŋongi Kristo Yesurop qeturaŋgone, pakiso Anutuŋo Kristo ŋenane dereret zane kine birakake, eŋane ra more ŋene Anutu wano bira ŋongi ŋene Anutu wane ŋei ŋerep magu koboboine okangone, sogine ŋene sot korop gekone, ŋo naso iwao siwot ŋone more biraŋongi, sot midaine gekene.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Eso, ea wane Kisi Mayakatneŋo iwa yale ramaike, “Mane eŋe mawa naguwe ra Anutuŋo daleo okankake ea wane ma wakayake.”
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.