1 Coríntios 15
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Eso kima kopne, iwa yemo Sigi Maep Don Maine ŋidanbe detkoi, ea waneka koso ra ŋidanbe detpi! Ŋine sigi maep mo ma gemami pakimo yewao gesoke malipka togole okoramami.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Sigi Maep Don yewa ŋine ŋidangole, ea wane ŋine Anutuŋo ŋibuyake, ŋine Sigi Maep Don Maine ŋidangole, yewa malipka ma gekeiwo, me malipke mageu siuke ŋibongeo, yemo mali malip wele midaine.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Na sigi maep Don lewine weku ningi makole, yewaka ŋine ŋibongole, don wele iwa yale, Kristo eŋe miti don sogino mo qekoi, ea wane rokopko borikine zane turuŋine seukke.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Paki eŋe deŋesereo birakau kaiwe karewe pa more wisikae wieke. miti don sogine mo qekoi, ea wane rokopko.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Wie more mikepka Petoro wakonkake, yewa ŋo Aposolo magukoune 12 wakononge.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Pakimo ŋado magukoune 500 eŋano wakongi naso wekuoka kakoi. Eŋano ŋine koropŋo wisika gemami, so natneŋo mo seukkoi.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Pakimo ŋado koso Yakop wakonkake, ea ŋine koso aposolo magukoune korop wakononge.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Paulo na dokoine eŋane magu kotino mi gekole, ŋado na qoi qoine wakon nange, naso yewao aposolo magukoune eŋano takotnange.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 O, na aposolo korop eŋane ketkele meene, ea wane na ŋeiŋo aposolo maine mi norakei wane, na Anutu wane doku tau tau magu engu matali qetali okanongole.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Ŋo na aposolo okangole, yemo Anutu wet maepinane ra more okangole. So wet maepine ninge, yewaŋo naŋano wele midaine mi okange. Midaka. Na urata gerereune makole, eaŋo aposolo natne korop eŋane rokop yuanmaike. So na noŋomka onokaneŋo mawerap, Anutu wet maepine naŋano pakane makole.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Eso ea wane mo noŋo makole, me edo makoi, ea wane don mida. Ŋene koropŋo miti iwaka ŋidan okanmaine, pakimo ŋine kisi maep yewa dere malip kakoi.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Iwa Kristo eŋe Anutuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wiekeo, ŋene miti don sigi maep yalewa ra ŋidan okanmaine. Pakimo ŋinane keuo ŋine natneŋo onoka wane seu seuoŋine wisikae wie wie mi pamaike ra okanmami me?
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Seu seuoŋine wisikae wie wie welekatne mi pamaike, yale ra bisop kekeneo, yemo ŋene Anutuŋo Kristo seu seuoŋine mi ma wirikkaki wieke yewa ra bisop kaikene.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 So Kristo eŋe Anutuŋo seu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, yemo sigi maep raraze wele midaine okaniake, so mali malipŋine yaleka wele midaine okaniake.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 So yewaka mida, ŋene Anutu eŋe Kristo seu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, ŋene aŋazeŋo ra takot okanka more iwa yale raikene, eŋe Kristo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke. Yale ra more Anutu wane isi ŋeikoune okanikene. Onoka wane ŋene Anutu eŋe Kristo seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke, yale ra wakongone. Ŋo Anutuŋo ŋei seu seune welekatne mi ma wirikongi wisikae wiekoiwo, yemo eŋe Kristo yaleka mi ma wirikkaki wisikae wiekirap.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Onoka wane ŋei seu seune Anutuŋo mi ma wirikongi wisikae wiekei yale raikeneo, yemo Anutuŋo Kristo yaleka seu seuoŋine mi ma wirikkaki wisikae wieke raikene.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 So Anutuŋo Kristo seu seuoŋine welekatne mi ma wirikkaki wisikae wiekeo, yemo mali malipŋine wele midaine okane mi qesiŋ ŋuniake. Pakimo ŋine borikine ŋinerop ge more midakei.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 So Kristo detlukkau paki seukkoi, eŋe yaleka mo siuke mida lelekoi.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Ŋene Kristo wane dereret ge more, kepe iwa wane gege mage ea waneka weku toma gekeneo, yemo ŋei natne qom borik okan okanmami, eŋe korop yuan one more ŋedo qom borik zok manerop okangene. Baŋ Kristoŋo ŋene mi ŋebuyake.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Ŋo yale mida, Kristo eŋe welekatne Anutuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki, wisikae wieke, ea mo euo kine kine mo lewine kieke wele wakon okanmaike, yalewa ŋei seu seune pamami, eŋe alakane ebongi paki wieke, ea wane ŋei seu seune eŋe baŋ wisikae wiekei.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Ŋei maneŋo seu seu kieke ŋebonge, yaleka ŋei maneŋo seu seuoŋine wisikae wie wie kieke ŋebonge.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Adam wane ra more seuk okanmaine, yale waka Kristo wane ra more seu seuoŋine baŋ korop wisikae wie warekene.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 So weku weku wiekenane rake, rokop wisikae wie warekene, lewine Kristoŋo alakane wieke, ea wane, ŋadino Kristo sariake, naso yewao magukoune korop wie warekene.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Wie wareŋem mo naso qoe wareake, pakimo Kristo eŋe wawaine, ŋei waom urata, ware ware zonom gorop, so sorin borin gorop, korop ebu ket biraon wareake. Pakimo ŋei waom urataine ea mo mainge Anutu Magak maniake.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Onoka wane, iwa yemo Kristo eŋe Ŋei waom urataine ma arimage qoeki, Anutuŋo ŋaba koune korop ebu ket kinane bano biraone more lapelek onwareake.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Eŋe ŋabakoune natne ma ket biraon ware mo ŋaba suaine eŋe ŋado qe matali kayake yemo seu seu.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Onoka wane Miti sogine Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, “Yeye kine kine korop Anutuŋo eŋane kinane bango biraon wareke.” Don iwa yemo Anutuŋo eŋine Kristo wane bango weneŋ mi ramaike, eŋe yeye kine kine korop ebu ket more Kristo wane bango biraongane ramaike. Ea wane ŋene don iwa mo didiwo detmainane ŋene koso maine detŋem “Yeye kine kine korop,” yewaŋo Anutu wane weneŋ mi okaniake, midakaka!
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Kristo eŋe Magakŋo qesiŋkaki yeye kine kine korop ebu ket more eŋine bango biraon warekane, Medepine eŋine yalewaka ket more Anutu wane bango geake, pakimo Anutuŋo baŋ yeye kine kine korop qopotke ware mo ea wane lewet okan wareake.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Don iwaŋo welekatne mi okanmaikeo, yemo ŋinane keuo ŋine onoka wane ŋei natneŋo seu seune eŋane tungo, miti doku tauon okanmami? Ŋo welekatne, ŋei seu seune maneŋo mi wisikae wieakeo, yemo eŋe onoka wane seu seune eŋane tungo miti doku tauon okanmami?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Eso ŋenzane yaleka, ŋene don isisine ea wane ra more ŋetne ŋetne kutno wikile gekoneŋo gemaine? Midakaka.
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Kimakopne, na Kristo Yesu ŋenane Waomze, eŋane ra more uratanane wele ŋine okangoi ea wane wetne menaŋmaike. Don iwa welekatne. Na kaiwe baŋem ŋinane ra more seu seu maratka okanmaile.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Na Epeso matko gekole, eao naŋane ŋaba ŋei korop osom zubaine yale eŋerop kawali qekole. Ea sola mawa mawa wane okangoleo, yemo onoka maine mane maikale? Mane mida! Seu seuoŋine wisikae wie wie mi pamaikeo, yemo yeine. So ŋei qelaŋ natne ra okanmami, iwa yale, “Ŋene ŋara so doku ne bat okanŋem. Ŋene qaeki maine seukkene. Seukŋem oŋa oŋaze siukeake. Waomze mane mi gemaike, yemo sot turuŋze mi maratkaikene!” Na don ea ramaile, wele midadaine!
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Ŋo ŋei natneŋo misuk isiŋunikei, “Ŋei borikine yau yaup gegine eŋerop geu, matali ŋunbi miti qeliŋgei.”
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Ŋine qelaŋ masi yeine qeliŋgei, pakimo wetŋine wisikaeki, koboboine ge more, borikine koso mi maikei. Ŋinano ŋine natneŋo Anutu ŋaŋae kamami. Na don iwa rawe dere gamu ŋuniake.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Ŋei natneŋo iwa yale mane qesonikei. Ŋei seu seune eŋe daleo okane wisikae wiekei? Eŋe sola tanikene dalino ma more wiekei?
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Ŋine qelaŋ ŋei! Ŋine kine kine ebot okanmami yewa yaup mi sa okanmaike, eseune gototki komine sa okanmaike.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 So ŋine kine kine kepeo ebot okanmami, yemo kaweunerop mi ebot okanmami. Ŋine segoŋ me wit me kine kine natne ea woune ka ebot okanmami, pakimo komine so metine ŋado sa okanmaike.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Pakimo, Anutu eŋe detluke more tanikine ra mange, ea wane kopka sa more wakon okanmaike, wounane kop tanikine kine mane kine mane wakon okanmaike.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Sola korop, ea wane kine yale waka wekuka mi pamaike, ŋei solaze eŋe wekuka, osom eŋane solaene eŋe mane, naŋi eŋane solaene eŋe mane, zawon eŋane sola eŋe mane.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 So qeliwane kine kine pamaike, so kepe wane kine kine. Ŋo qeli wane kine kine eŋane kibiene weku, kepe wane kine kine eŋane kibiene mane.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Kepe deinane kibiine weku, meso wane kibiine kine mane, so serekin eŋe kineene kine mane kine mane.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Seu seuoŋine wisikae wie wie, ea wane kine yewaka pamaike. Sola kepeo dukonmaine, eaŋo mida midaine. Sola wisikae wiemaikeŋo yemo mi midayake.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Kepeo ebotmaineŋo ewine midaine, wisikae wie wieŋo qelaŋanerop. Kepeo ebotmaineŋo zonomine midaine, wisikae wie wieŋo zonomine gege togon gorop.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Sola kepeo motmaineŋo kepeo solarop, sola wisikae wie wieŋo qeli solarop. Kepe sola pamaike yalewaka qeli sola qelaŋan zonominerop pamaike.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Ea wane Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, “Adam alakan wakonge, eŋe oŋa oŋarop okane wisikae wieke.” Ŋado Adam mane eŋe Asurop okane gege ma wakone ebo ebon ea wane welaine okange.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Asu wane kine kine yewaŋo alakan mi wakonge, kepe wane kine kine yewaŋo alakan wakonge, ŋo Asu wane kine kine yewaŋo ŋado wakonge.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Alakan Adam eŋe kepeo ŋine, Anutuŋo kepeŋo make. Ŋado Adam mane eŋe qeliwo ŋine.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Kepeo ŋine ŋei geke, rokop yewaka kepeo ŋine ŋeikoune gemaine. Qeliwo ŋine ŋei geke, rokop yalewaka qeliwo ŋine ŋeikoune gekene.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Eso ŋene kepeŋo ŋei Adam make, eŋane oŋa oŋaine gemaine rokop, yale waka qeliwo ŋine ŋei Yesu ketke eŋane oŋa oŋaine gekene.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Kimakopne don mane iwa rawe detpi. Solaze kepeŋo mamaine yewaŋo Anutu wane qeli mat gege togon mi maratkayake. So kine kine mida midaineŋo geuluke, gege togon maine mi maratkayake.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Na don sane mane ŋidanbe detpi. Ŋene korop mi seuk warekene, ŋene baŋ koropŋo kepe solaze kito qokkene.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Naso qoi qoino romon ŋado arokki ikopka deze ilikitneŋo kilitikmaike, yale tureŋongi yale okangene. Romon arokki, ŋei seu seune eŋe gege togon wane wisikae wiekei, pakimo ŋene wisikaune gemaineŋo solaze korop kito qokkene.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Yemo iwa yale, solaze mida midaine iwa kito qoke more ma gege togon wane yewa biraŋem kesiake, solaze seu seu wane biŋek, iwa kito qoke more gege togon wane biŋek yewa qorot nagukene.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Eso solaze mida midainane biŋek iwa kito qoke more, ma gege togon wane, yewa qorot nagukene, so seu seu wane biŋek iwa kito qoke more solaze ma gege togon wane biŋek yewa qorot nagukene. Naso yewao Miti dongo iwa yale qeqine, yewa wele okaniake, “Gege togonŋo seu seu zonom korop qe ma ket biraka more qotkake.”
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 “O seu seu, geŋane zonom diawa? O seu seu, geŋane wikile wakileŋone diawa?”
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Borikineŋo seu seu wane wakele so ŋetne ŋetne okan okanmaike, so Rara Togon Donŋo borikinane nabok pa more zonom man okanmaike.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Ŋo ŋene Anutu ewine kito magekene! Oŋo Waomze Yesu Kristo talekaki gege wane zonom ma wakone ŋebongi, kawali qe more, ŋei borikine so eŋane urata korop yuanka okanmaine.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Eso ea wane kima maepkopne, ŋine gesoke togole luke okorakei. Pakiso Waom wane urata naso baŋem togole more makei. Waom wane ra more urata mau wele midaine mi okaniake, ea dere so makei.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.