Atos 20
Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI
1 Wem moingi fei pe pailolo pepe pa, Pol linape mete piti pulpowo Jisas pau peifonemple le le lirpepe il piti pile singe, leye lo le lusape pratei le le le Masedonia.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Fei le le leinei linge tef piti Masedonia, le le lirpei lalpope mete piti pulpowo wuso pratei tef fei pepei lire il wurutei. Leye lo le lau falepe mete piti Gris, lepe le ratei anongou winges niliye.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Fei le laltetei wem piti ma le Siria wem fei lepe le lingitepe mete piti Israel pirpei piti pe ma palpo la. Leye le lirpolo ma nou lingio tisi elpesi le Masedonia le.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Le le mete fei pepei so pire Pol pepi pe lepe nange pelpe men so pepei, Sopater ninge liti Pirus liti Peria le Aristarkas lire Sekundus piti Tesalonaika le Gaius liti Derbe re Timoti, Tikikus re Trofimus te titi tef Esia.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Pe mete fei pepei pe pinu pe pratouku Troas.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Le ku monglo nimpe teingo musa Filipai wem pe rautuwo wem piti luom le lankei kolo, mifei wem winges niliyeye te winges me fale merengape Troas le ku mepi ratei wem winges niliyeye winges niliye le niliye (7).
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Wem piti Sande fale ningli lire malfem ma mulpou ku mau meifo nemple piti maplei oweli piti onposio Apa. Leye lo Pol leifale lirpepe mete, le le lirpepe le le fale wem tangu wusoli le ma lusa uf nolowi.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Le mulpou fei lepe pe pepletei weli wuru olpe paptei pultetei winem yuwei wuso ku mifei mirpei lepe.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Le metine nele wala leilo lalolo yawi nange lele Yutikus longlo le lifei wingi kumpu piti peilape poli pontotoli. Le wem Pol lirpepei Yutikus letei yepe kumpu kumpu le le letei luronom le le kere luwalo winem yuweitei liye lau luwalo tef. Pe naro pitipi pau peila puluwo wolo le laye.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Wolo Pol le litipi lau kete lotei le luwo montuwo le le kanowo piti le ma nou leilo. Le lirpeiye “Ise ma enke olpe pato. Le kuna la kolo.”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Leye lo le nou lunwei le yuwei kali luom kareri leye lo pe palei. Fei le liripe pirpepei mulpou ulel lepe pe pe ifili kerere le epli fale loutalo lau. Wem fei lepe Pol le lusape.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Leye lo pe kesi metine fei luwalo la lepe wolo Pol le nou leila, pe uf, leye lo enke pelpe nou fale malyeye pratei.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Fei le ku meifale karowo nimpe teingo me monglo me Asos meye, lepe ku ma kesi Pol re mepi monglo. Le lirpouku piti ku ma molpepei wusoli le linge tef le lepe.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Wem le le fale lerengauku ratei Asos le lirouku monglo nimpe teingo le ku mepi me Mitilini.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Fei ku monglo fei lepe me me fale raltei Kios nolowi nenpe. Nolowi nenpe ku me fale Samos. Leye lo nolowi nenpe ku me fale Miletus.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Wuso oli Pol lirpei pe ma pe raltei Efesus soma le lusa wem ile lele lato tef liti Esia kolo. Le lirpolo ma frou frou le fale Jerusalem soma wem fei pinawo polpepei Pentikos, wem piti Juda lelpe, le ma le fale.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Pol laptei il wem le ratei Miletus pe Efesus lirpepe mete piti pinuwepe mete piti pulpowo Jisas ma pau puluwo.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Wem pe pau fale le lirpepeye, “Ise retai wem wuso ki kireise ratei le ki kireise ratei mesio towa wem ulel lepe, wem ki kau fale tef liti Esia.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Le ki wem oli rautu kutei kolo. Le wem ki kesio towa watafei metine liti lesio towa liti Ma Ili, onom peiki one le ki kouti. Wuso mete piti Israel pe oli pirpe nemple ma peipoiki. Moingi fei lepe so faleiki wem oli ki so kouti.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Le ise ma retai yolpepei ki kesiepe men nange kapiri piti ma kaneise kolo, wusoli ki keptalo le kirpeise fale alepe nimin le wem ki ke winangou peise re kirpeise.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Ise mete piti Israel le mete nemple re ki waise koporo piti ise ma kani onom yantowo Ma Ili le ise ma yusape il olpe peise pato le ise ma yulpowo Ma Ili louku Jisas Krais.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Le fei ise yuliki ki kila moingi liti Riri Teingi leiki. Fei ki ma ke Jerusalem, kire wouye ye ke, kretai menele ma faleiki lo olo le.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Fei pepei so ki retape wusoli Riri Teingi lirpeiki uf lipi wuru pepe wem ki ke fale mete ma waiki moingi olpe pire winem oli piti pesiki peireiki peiteiki kifei.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Wolo ki onom teingine piti ki ka, lo ki ratei. Le ki onom peiki piti ma kesio towa piti Ma Ili Jisas wuso le waiki piti kirpei nomnaipe il teingipe wusoli Ma Ili lotei le onom manepe mete pele piti pulpowo lepe ke kaltu.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Le ise mete wuru pepe ki kulise ke kaltu le ki keptalo il piti Ma Ili ma lontoluwepe mete pele piti pulpowo le fei ki retai kolpepei ise ma nou yuliki yasi koloye.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Le wem fei lepei, ki kirkilau kirpei nomnaipe pe iseye, wuso ilepe peise pingiteiki le pe pe pire Ma Ili malfem kolo, pe potei ma pila moingi fei lepe, le ki ma olo.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Wuso oli ki kesiepe kapiri men nange fei Ma Ili lirpei ki ma kaptei fale pepe kolo. Oli kirpeise yalipeye.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Le ise ma wem oli yontoli isotei yire mete piti pulpowo wuso Riri Teingi laptei pe eti peise pepe. Le ise ma fale mete piti yontoluwepe mete piti Ma Ili pele wuso le lotei kesipe watafei eple pele lotei wem ninge lele la.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Fei wem ki kusaise ki retai mete olpe piti pemteteise ma faleise le pe ma pirpei pempeteise le ise mete piti yulpowo Ma Ili ma yuwalo yire il pelpe.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Wem wala lato miso mete ilepe piti alpe peise isotei pirpei il piti pempesipe mete le pe ma pinuwepe mete piti pulpowo Jisas le pe weitei polsipe peye.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Fei ise ma retai yoporo yire mete fei polpepei, le ise ma onposiepe yirkilautei. Wem oli ise miso onposiki, wem ki ratei lepei taurungu winges niliye, ki kirpei il fei pepei kasi lus orungu peiki wusoli mulpou epli ki kirpowo metine niliye niliye piti ise.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Le fei ki keiteise ise ye eti piti Ma Ili lire singe pele piti onom manepe mete pele le le miso lontoluwepe lailelepe. Le le lotei miso menpeise yile singe, le le ma waise men nange pele wuso le lesiepe piti mete pele piti pulpowo Jisas pepe.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Le ki kirpolo ki ma kapi mole yini piti metine nele kolo, olo.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Ise isotei retai ki kutei kesio towa fale esi peiki, ki so kapi men men nange peiki kire mete piti kaneiki pouku.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Le fei ki oli kosaise men nange piti yesi towa kari tef ye ye, le ku fei molpepei soma ku kaniepe mete piti peila esi kolo. Le ise ma retape il fei pepei wuso Ma Ili Jisas lotei lirpei lolpepei ‘Wuso metine nele waiye oweli ye ma onom teingine wolo ye watowo metine nele oweli ye ma onom teinginetei’.”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Wem Pol lirpei il pele pe yalipe, leye lo le liripe mete piti pinuwepe mete piti pulpowo pe puwalo yaruwepe yamkelem pratei peletei Ma Ili.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Fei pe paungi pepi pouti le pe penesesi mi, leye lo pe paltei leye.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Wem le le, pe enke olpe pasi il wuso le lirpei lolpepei “Pe ma nou puluwo pasi koloye.” Leye lo pe pepi pe paltei longlo nimpe teingo leye.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.