1 Coríntios 7
Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI
1 Fei, piti ma kirpeise kire il wuso yaptei yirpeiki yiripe pepe. Metine miso laile lotei wuso le ma laisene moto kolo.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Wolo il olpe piti yuntoluwepe nimoure ausi pepe, ise yingiepe yirkilautei yolpepeyo ma metine niliye niliye le ma laisene moto pele le moto nenpeiye nenpeiye, ne ma naise munge lene.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Munge ma leire lotei kolo wem moto onom falowo, le moto re ma neire notei kolo wem munge onom falene. Me roum ma maptei neme mingim.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Moto ma nitipi notei kolo olo, ne niti munge lene le munge re le ma litipi lotei kolo olo, le liti moto pele.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Me roum ma weli kere motei kolo olo le wuso me roum minu mulpo piti ma roum maplei fai flangou kolo olo, ma roum mato yaume piti ma onposio re roum meletei Ma Ili, me soma roum molpepe. Wolo wem fei lepe kere, me ma roum nou maplei fai flangou soma me roum onom kere neme, olo ma towa leilame enke piti munge ma onom falene moto nenpe le moto re ma onom falowo metine nele wusoli me roum singe piti meire motei kolo olo.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Ki kire il singe kirpeise kolo olo, wolo ki il polise.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Ki kaisene moto kolo olo, le ki kirpolo ise re ma watafei ki, wolo metine niliye niliye Ma Ili watowo singe piti pingowo tisi lele. Metine nele Ma Ili ma watowo singe piti ratei watafei ki, le nele olo ma kali singe piti laisene moto, Ma Ili wauku singe pele fi fi.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Fei, ki kirpei il pepei pe ise nimoure mete wala yifei yaupe pepe le towa nimoure. Pe ma pato poporo piti ise ma ratei yaupe yolpepe watafei ki.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Le wuso ise ma yeire isotei kolo olo le ise onom fale piti ma yaite nemple, is ise ma yaite nemple. Ise ma onom fale yaupe kolo olo, ise ma yaite nemple punkom le fei pepe ma poporo.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Nimoure mete wuso paitenemple pepe, ki kire il singe kirpepe (il pepei ki peiki kolo olo, il piti Ma Ili pele); moto ma nusa munge lene kolo olo.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Wuso ne nolpepe ne ma naise munge nele kolo olo, ratei yaune yo ma nou ne nire munge lene roum ratei le munge nele re ma laisine moto pele ne tanio kolo olo.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Nimoure re mete nemple pepe ki kirpei kolo, (il pepei ki peiki le Ma Ili olo,) ki kirpei kolo, wuso metine nele le lulpope il piti Ma Ili le moto pele ne wala nulpope il piti Ma Ili pele kolo olo le ne nulpo piti ma nire munge lene lepe roum ratei, munge fei lepe le ma laisine ne tanio kolo olo.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Le wuso moto nenpe ne munge lene wala lulpope il piti Ma Ili kolo olo, le le lulpo piti ma lirine roum ratei, moto fei nepe ne ma naisi le taniene kolo olo.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Munge wuso lulpope il piti Ma Ili kolo olo lepe wolo le lulpo piti ma lirine moto pele roum ratei, munge fei lepe Ma Ili ma lulpowo le metine teingi. Le moto wuso nulpope il piti Ma Ili kolo olo nepe wolo ne nulpo piti ma nire munge lene wuso lulpope il piti Ma Ili fei, ne nulpo piti ma niri roum ratei, moto fei nepe Ma Ili lulpone ne moto teingine. Wuso ise yingiepe kolo olo, eple piti munge re moto fei meme Ma Ili ma lulpope pe eple teingipe kolo olo, wolo fei ise olo liso Ma Ili ma lulpope eple peise pe teingipe.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Le wuso munge lulpope il piti Ma Ili kolo olo le moto, ne nulpope il piti Ma Ili wolo munge lepe le onposi lirpolo ma laisine ne tanio, ise ma yusa le lolpepe. Moto re wuso ne nulpope il piti Ma Ili kolo olo le munge lene le lulpope wolo moto nepe ne onposi nirpolo ma nusa munge lene lepe, ise ma yusane nolpepe. Wuso munge lulpope il piti Ma Ili, le moto olo, le ne onposi nirpolo ma nusa, ne miso nolpepe wolo munge lene le olo yaruwepe il kolo olo. Le wuso moto ne nulpope il piti Ma Ili le munge olo, le le onposi lirpolo ma laisine moto pele nepe ne tanio, le miso lolpepe wolo moto pele nepe ne olo yaruwepe il men re kolo olo. Wolo Ma Ili linaise piti ma ratei yire enke malye.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Ye moto wuso ulpope il piti Ma Ili pepe, wuso ye ire munge ratei ye retai ye miso kanowo munge leiye, ye miso kanowo lulpope il piti Ma Ili, lo olo? Lo ye munge wuso ulpope il piti Ma Ili pepe, ye retai ye miso kaniene moto peiye nulpope il pite Ma Ili lo olo?
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Metine niliye niliye le ma ratei lingowo tisi wuso Ma Ili kosawo piti le ma lingowo lepe le le ma ratei watafei wem linu liso Ma Ili linawo kesi laltei lotei lepe. Mete yeflipiye wuso pulpope il piti Ma Ili pepe, ki keptalo kire il fei pepei le ise ma yingiepe.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Wuso metine nele linu lalowi topo lele fei, le Ma Ili linawo lingi, metine fei lepe le ma laplingi pape yipalwongou wuso leilu lotei lepe kolo olo. Le wuso metine nele le wala lalowi topo lele kolo olo, le Ma Ili linawo, metine fei lepe le ma lalowi topo lele kolo olo.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Wusoli metine wuso lalowi topo lele lo le lalowi topo lele kolo olo, fei pepe olo poli men re kolo. Men punkomtei pepe, ku ma mingiepe il lipi piti Ma Ili.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Metine niliye niliye le ma lato watafei wem linu lepe wem Ma Ili wala linawo kolo olo.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Wem Ma Ili wala linaiye kolo le ye ato watafei ye metine piti esio towa liti metine nele yawi lom? Ye ma onom one kolo olo, le wuso ye erengawo tisi liti usa towa wuso esio yawi lepe le ye ma e yawi, ye ma ingowo tisi fei lepe.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Wusoli metine wuso lesio towa liti metine nele yawi le miso lile ire pele lotei kolo olo, le ma lingiepe il piti metine ili lele. Wolo wem Ma Ili linawo le kanowo liti le miso lingiepe il piti Ma Ili pele. Le metine nele wuso lile ire pele wem Ma Ili linawo lepe, le lirpolo le ma lile ire pele lotei kolo olo. Le ma laptowo Ma Ili mingim le le lingiepe il pele.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Ma Ili lire teluwi piti ninge lele lire laiteise so ise ma yesio towa liti mete nemple yawi kolo olo.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Ilim winkem peiki, ise niliye niliye ise ma yingowo Ma Ili, wolo towa men wuso peise yinu yesiepe wem Ma Ili wala linaise kolo olo lepe, towa fei pepe ise wala ma peise yesiepe.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Fei, il wuso yaptei yirpeiki yire mete lainiyongou re nimoure raine pepe. Il singe pepei pe piti Ma Ili pele kolo olo, wolo ki onposiepe le ki kirpeise watafei Ma Ili le onom maneise le ise ma yulpope il pepei.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Moingi wuru fei faleise pepe, ki onposi kolpepei, pe ma pato poporo wuso metine wala laisene moto kolo, lifei yawi lepe le ma lifei yawiye, laisene moto pato.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Ye aisene moto lo olo? Wuso ye aisene moto fei, ye ma aisine ne taniye kolo olo. Ye wala aisene moto kolo, ifei yawi lom? Wuso ye wala aisene moto kolo, ifei yawi, ifei yawiye, intane moto piti ma aisene pato.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Le wuso ye aisene moto, ye olo ingiepe il olpe kolo olo, le wuso moto lainou ne naise munge, ne re ningiepe il olpe kolo olo. Wolo mete re nimoure wuso paite nemple pepe pe wem oli oli ma pilape moingi le ki so onposi piti ma kaneise yeinei nautepe.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Ilim winkem peiki, il pal pato polpepei, wem olo lau kurauye. Wem fei lepei le le le, mete wuso paisepe nimoure fei pepe pe ma pratei wata pirpolo pe olo paisepe nimoure kolo pe ma onposio Ma Ili.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Ise ma yingiepe wai liti tef lepei kolo. Mete wuso pouti, pe ma pratei wata pirpolo pe enke olpe kolo olo, mete wuso penyalili pepe pe ma pratei wata pirpolo pe enke teingipe kolo olo, mete wuso paisesipe oweli pepe pe ma pratei wata pirpolo pe paisepe oweli paptei potei kolo olo,
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Mete wuso onom falepe oweli men nange piti tef fei lepei, pe ma pratei wata pirpolo pe enke kerepe kolo olo wusoli tef fei lepei lepe le ma lato lolpepe kolo olo, men nange pepe Ma Ili ma kapi tanuku.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Ki onposi piti ise ma ratei yoporo, enke olpe kolo olo. Metine wala laisene moto kolo olo, le ma onom nato piti ma lesio towa liti Ma Ili wusoli metine fei lepe le onposi piti ma lailelene onom piti Ma Ili.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Wolo metine wuso laisene moto fei, le ma onom natope men nange piti tef wusoli le onposi piti ma lailelene onom piti moto pele.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Metine fei lepe le onom nenpe nenpe, le ma lailelene onom piti Ma Ili lo le ma lailelene onom piti moto pele. Moto wala naise munge kolo lo ne moto lainou, ne onposi piti ma nesio towa liti Ma Ili wusoli onom pene le topo tale lene, ne ma naptei watowo Ma Ili. Wolo moto wuso naise munge fei nepe ne onom natope men nange piti tef wusoli ne onposi piti ma nailelene onom piti munge lene.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Ki kirpei il pepei wusoli ki onposi piti ma kaneise. Ki il kareise kolo olo wolo ki onom puwoise piti ma yingowo tisi teingi loporo le ise ma onom kerowo towa liti Ma Ili piti ma yesio le ise ma onom natope menemple kolo olo.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Il piti metine lainouwo lire moto lainou roum keini neme piti ma maiteneme wolo me roum onposi piti ma maiteneme kolo oloye. Le wuso metine lepe le lunwei fale lotei le wuso le onom kerenetei lire moto wuso pele keiniene nepe, le le onposi piti ma laisene, me roum ma maitenemeye. Pepe kuna pato onom pele. Fei pepei olo il olpe kolo olo.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Le wuso metine le reitu lotei kolo olo le le onposi piti ma laisene moto nepe kolo olo. Le leire lotei, lunwei fale lotei kolo olo, fei pepe olo pato poporo le le ma laisene moto fei nepe kolo oloye.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Metine wuso laisene moto fei roum keini neme meme, le lingiepe loporo, wolo metine wuso laisene moto fei roum keini neme meme, le laisene kolo olo, metine fei lepe le lingiepe loporotei.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Moto wuso munge lene wala namin ratei, ne ma yaruwepe il le ne kere nonglo munge nele kolo olo. Wolo wem munge lene la fei, ne soma naise munge nele wolo munge fei lepe le ma metine piti lulpope il piti Ma Ili.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Moto wuso munge lene la fei, ne ma onom teinginetei wuso ne ratei yaune. Il pepei kuna peiki kutei onposiepe ki so kirpei le ki onposi kolpepei, Riri liti Ma Ili le lireiki ratei.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.