Lucas 5

God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eto Iesu umo ireremba javo Gennesaret hora ai ta heteto mitinu embomeni isapamane na God ta ke ingesi ue asuso pasuso ue puvuto Iesu eneteo
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 o parari embo na e nga heriso umo ahone ta iketo moga egitie mitio Iesu na avo kito
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Simon ta e nga ta bitito isapa tihin aja ke enu iarako eto hetenu arumbeto embomeni ate poekena.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Eto ke enu irae enu Simon ta degi ke einge ena, “Umo ukomo ta pambuto moga gosukejo o ombai,” ainge enu,
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Simon na ke einge ena, “Bada, nango mumete ere ore iho bujetija amo o timbae rate no uje ere oa avo aisora.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 ainge eto umo ugorota pambuto moga ikeo benu umo o isapamane be torenu umbuto bivitio moga perara unu
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 namei kamei e nga nei ta ere ua amina puvuto hondate ara ingeni na uvari uvari eo puvuto hondate eo umo o isapamane avoeto e nga heriso pevitito e nga huhurumbeto beasi enu,
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 — ausente —
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 — ausente —
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Iesu na Simon ta degi ke einge ena, “Umo joru aojo. Umo eha itiketo embo timbasoa.” ainge enu,
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 ombo ta pambuto e nga te tapa toto Iesu ambo ambo ea.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Eto Iesu da vahai ta pambuto mitinu embo vahai kini na hamo ahurekari amina Iesu kito amita utu ta beto gombuto penunu einge ena, “Bada, umo asi eto kito hamo nau ejo javotoho ai,” ainge enu,
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 ingeni jujuruketo tame ue, “Na aisona, javotoho e,” ainge ijinu kini irae enu javotoho enu.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Iesu na ke einge ena, “Eto nau ari erevi mane hande aisoa rate pambuto no hamo avo priest ta degi ejo kioi eto embomeni kito ke be ara Moses ta ke pepeni agi ue no hamo javotoho etija amita hande pene gaga ta tembejo,” ke ainge Iesu na ena,
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Rate ari amita ke avo embomeni na embu eo peni enu ingito embo isapa mane na amita ke ingito au kokondekasi puvua.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Eto Iesu na iji nei nei ainge embomeni toto ojagatambu ta pambuto pari ere uaetija.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Eto iji vahai Pharisee ari embomeni te Judea ta ke pepeni ate poekari embopo te da Jerusalem te enda Galilee ta da tapa te enda Judea ta da tapa te vahai ta puvuto Iesu ta ke ingihe mitio, Iesu na Bada God ta sovera na ambure embomeni enu kondea.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Eto embomeni na popora embo vahai amo ingeni te utu te meni amburari avoeto gaga ta umbuto puvuto bande jo ta toraro Iesu kioja uje ea.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Rate embo na bande jo enetea avoeto torari pe jombure eto bande ene i ta bitito otoho pauketo gaga ga tapa ikeo bena.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Eto Iesu na enana ta tumota ari kito popora embo ta degi, “Nau meni no ari sasapura avo hotembeto ere toturutona,” ainge ijinu,
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 enana Pharisee ari embomeni ta ke pepeni atepoekari embopo te na ingito ungo eonga ke mine ara ijie eto einge ea, “Embo emo do eto ke ainge emo erei? God vahai amina embo ta ari sasapura hotembeto touja te embo emina God ta javo ere urumbitia,”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 ainge ijio Iesu na ingito ke einge ena, “Ungo do eto ke ainge amo ereve?”
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Eto na popora embo ta degi, “‘No ari sasapura hotembeto ere toturutona’ ainge aisona ano ‘ereto pambu’ ainge asona ke amo davo ejeha re davo ngaiha re?
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Eto Embo ta Meni na sovera ari umbuto enda ta mitie embo ta ari sasapura hotembeto toasuja avo ungo ke be ava ari erevi aisona,” ainge eto popora embo ta degi, “Nane erena, umo ereto no evari gaga umbuto no da ta pambujo,” ainge enu
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Embo ta titi ta ereto amita evari gaga umbuto God jakeka ijie tohota da ta pambuna.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Eto embomeni na kito mani mini ue God jakeka ijie ke einge ea, “Ari emo matu einge kiae pekota ere kogora,” ainge ea.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Eto amita ambota Iesu na tambuta pambuto ‘tax’ koro umbari embo vahai javo Levi amita pure ari bande jo ai arumbeto mitinu Iesu na kito, “Na ambo ambo e,” enu
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 ke agi eto amita donda tapa toto ereto Iesu ta ambota pambuna.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Eto embo Levi na Iesu ta pondo peni vahai amita bande ta unu ‘tax’ umbari embopo isapamane te embo nei uhoho te ainge arumbeto indie mitio
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 enana Pharisee ari embopo te enana ta ke pepeni ate poekari embopo te na tini kambari eto Iesu ta ambotani ta degi ke einge ea, “Ungo do eto ‘tax’ umbari embopo te ari sasapura embomeni te ga vahaita ere indeve?” ainge eo,
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Iesu na enana ta degi ke mine einge ena, “Embo javotoho amo sivo ikari embo ta degi mane pambuora te ambure embopo na sivo ikari embo ta degi pambuora,
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 avoeto na embo jajavotoho avoembo puvurae rate ari sasapura embopo ta degi ke ijirono tunga haperekara puvena,” ainge enu,
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Enana ke einge ea, “Eto John ta ambotani te Pharisee ari embomeni te na donda matuainge ajireketo pari eora te ambotani no amo donda ajirekae sio indiora,” ainge eo
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Iesu einge ena, “Jimbari ta pondo avo ajirekari irae
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 rate iji puvuresuja amo jimbari embo jigito goruketo umbuto pambasora iji amikote ajirekasora,” ainge eto
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 timu hatirari ke nei einge ena, “Eto embo na bo matu perarari avo bo eha na tiuketo ihirasuja amo bo eha sapura ururou bo matu ai ta ihirari amo kiari sapura kesora. Avoeto ari ainge amo mane eora.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Eto embo na o hoga umo tigi itoko ari matu ai ta ‘wine’ eha overekasora amo ‘wine’ na horo vivitie pajito o hoga amo perarasuja eto ‘wine’ te o hoga te tapa irae aisuja
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 te o hoga eha ta ‘wine’ eha overekasora amo mane perarasuja.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Eto embo ‘wine’ matu avo indito gamo kito javotoho ke ijie ‘wine’ eha amo uje ae aisuja.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.