Lucas 9

Nyoongar Bible (NYS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jesus dandjo-mira baalang maar-djen-koodjal ngooldjara-kambarna kidji yanga baalapany mardayin wer moorditj bandak-yekano mandang djenaka-wara kidji barra-barro minditj moorta.
1 Jesus reuniu os Doze e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar enfermidades.
2 Karro Jesus waangki-koorl baalapany warrango moorta Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, kidji moorta minditj barra-barro.
2 Depois, enviou-os para anunciar o reino de Deus e curar os enfermos.
3 Yalga koryat, Jesus waangki baalapany, “Yoowart kanga keny noolong noonookal djoorootal noonooka boorda-marridja: yoowart boorn-yaniny, yoowart kooda koort-koortiny, yoowart boya kidji yoowart warma bwoka.
3 Ele os instruiu, dizendo: “Não levem coisa alguma em sua jornada. Não levem cajado, nem bolsa de viagem, nem comida, nem dinheiro, nem mesmo uma muda de roupa extra.
4 Bayinya moorta ngakaka noonookany, naan-yaaka alidja maya-maya-bwora kedalak noonooka wort-koorl karlamaya.
4 Aonde quer que forem, hospedem-se na mesma casa até partirem da cidade.
5 Bayiny moorta yoowart koordook noonooka, wort-koorl alidja karlamaya kidji yoorang-yoorang dalba noonookang djena-yen, ngambing-mokiny baalapak.”
5 E, se uma cidade se recusar a recebê-los, sacudam a poeira dos pés ao saírem, em sinal de reprovação”.
6 Jesus-ang ngooldjara koorl mandang karlamayara, Warda-Kwabba warranginy kidji moorta minditj barra-barriny kooramba.
6 Então começaram a percorrer os povoados, anunciando as boas-novas e curando os enfermos.
7 Nginda Herod nyiny Djelyib Galilee-kang, baal dwangka mandang noolonga natja kwadja-edjena.|src="CN01635b.tif" size="col" ref="9.7" Baal yowir-djil-biny narla moorta kwadja-waangkiny, ‘John Kakaloorniny kwadja korl-koorl ngandabatak’.
7 Quando Herodes Antipas ouviu falar de tudo que Jesus fazia, ficou perplexo, pois alguns diziam que João Batista havia ressuscitado dos mortos.
8 Warma moorta waangki baalap Elijah kwadja-djinang, kidji yalga warma moorta waangki Warda-Marridjiny koorakang kwadja-korl-koorl ngandabatak.
8 Outros acreditavam que Jesus era Elias, ou um dos antigos profetas que tinha voltado à vida.
9 Herod waangki, “Ngany kardjat John-ang kaat. Yalga ngiyan nidja mammarap ngany dwangka nidja-nidja noolongang?” Ngarl baal koordook Jesus-any djinango.
9 “Eu decapitei João”, dizia Herodes. “Então quem é o homem sobre quem ouço essas histórias?” E procurava ver Jesus.
10 Jesus-ang ngooldjara korl-koorl kidji baalap warranga Jesus-any moodlooka baalap kwadja-don. Jesus dandjo-barrang baalapany baalyel. Baalap wandja warma moortaman kidji baalap koorl karlamaya kol Bethsaida.
10 Quando os apóstolos voltaram, contaram a Jesus tudo que tinham feito. Em seguida, Jesus se retirou para a cidade de Betsaida, a fim de estar a sós com eles.
11 Boola moorta dwangka alidja, ngarl baalap yoowal-koorl Jesus koorl-djinanginy. Baal baalapany yanganan, baalapany warranganiny Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, kidji minditj moorta barra-barriny.
11 As multidões descobriram seu paradeiro e o seguiram. Ele as recebeu, ensinou-lhes a respeito do reino de Deus e curou os que estavam enfermos.
12 Nginda ngangk ngardakiny, Jesus-ang maar-djen-koodjal ngooldjara, baalap yoowal-koorl kidji waangki, “Waangki-wort-koorl moortany ngarl baalap kayar-koorl karlamayara wer maya-mayara boodjeral kidji korl-djinang djaatja ka mereny kidji korl-djinang maya-mayara ngwoorndo narla nidja woodjang boodjer.”
12 No fim da tarde, os Doze se aproximaram e lhe disseram: “Mande as multidões aos povoados e campos vizinhos, para que encontrem comida e abrigo para passar a noite, pois estamos num lugar isolado”.
13 Yalga Jesus waangki baalapany, “Noonooka, noonookaal yanga baalapany noolong ngarno.”
13 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Temos apenas cinco pães e dois peixes”, responderam. “Ou o senhor espera que compremos comida para todo esse povo?”
14 5,000 mammarapa alidja. Jesus waangki baalang ngooldjarany, “Warranga moortaman nyinyo, 50 moorta dandjo-nyinyiny.”
14 Havia ali cerca de cinco mil homens. Jesus respondeu: “Digam a eles que se sentem em grupos de cinquenta”.
15 Ngolonga ngooldjara don nidja,
15 Os discípulos seguiram sua instrução, e todos se sentaram.
16 Jesus maar-barrang maar-keny mooloora merenyang wer koodjal djildjita. Baal yira-djinang, yanganan Boolanga-Yira, djakan baalapany, kidji baal yanga ngooldjarany mereny ka djildjita ngarl baalap kayar yanga moodlooka moortakak.
16 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, partiu-os em pedaços e os entregou aos discípulos para que distribuíssem ao povo.
17 Moortaman ngarn kidji moorart-abiny, kidji ngooldjara djabban maar-djen-koodjal koodaka merenyang wer djildjitang natj moorta yoowart ngarn.
17 Todos comeram à vontade, e os discípulos encheram ainda doze cestos com as sobras.
18 Keny kedela, Jesus kwadja-doombart, Boolanga-Yirakany waangkiny, kidji baalang ngooldjara koorl baalak. Jesus waangki-djinang baalapany, “Ngatj moortaman waangkiny? Ngiyan ngany?”
18 Certo dia, Jesus orava em particular, acompanhado apenas dos discípulos. Ele lhes perguntou: “Quem as multidões dizem que eu sou?”.
19 Baalap yalman-waangki, “Mo moorta waangki ‘John Kakaloorni’. Warma moorta waangki, ‘Elijah’ kidji yalga warma moorta waangki, ‘Keny Warda-Marradjiny koorakang kwadja korl-koorl ngandabakak’.”
19 Os discípulos responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros ainda, que é um dos profetas antigos que ressuscitou”.
20 “Yalga noonooka,” Jesus waangki. “Ngiyan noonooka waangki ngany nyiny?”
20 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo enviado por Deus!”.
21 Karro Jesus waangki baalapany baalap yoowart djarnyak warranga warma moorta.
21 Jesus advertiu severamente seus discípulos de que não dissessem a ninguém quem ele era.
22 Jesus kardjir warranga baalapany, “Mammarapang Nop djarnyak bakkan. Moorta warda-kadak wer birdiyara Maya-maya-Kooranyikang wer Mammarapa-Warrinyang, mandang baalapang boorda wort-korang baalany. Baalap boorda dargang baalany. Yalga ngolonga mo kedela, baal boorda-yiraba-yan ngandabatak.”
22 “É necessário que o Filho do Homem sofra muitas coisas”, disse. “Ele será rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Será morto, mas no terceiro dia ressuscitará.”
23 Kidji Jesus warranga baalapany mandang, “Bayinya keny moort koordook kambarno nganyany, baal djarnyak dwangka-anbangbat baalaal, baal djarnyak yira-bilang baalang boorn-yambo yennar kedela kidji kambarn nganyany.
23 Disse ele à multidão: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome diariamente sua cruz e siga-me.
24 Bayinya moort koordook barrango baalang ngandabat, baal boorda anbangbat baalang ngandabat, yalga moort ngiyan anbangbat baalang ngandabat narla nganyang, baal boorda barrang baalang ngandabat.
24 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a salvará.
25 Bayinya moort barrang moodlooka Boodjeral yalga anbangbat baalang ngandabat, baal yoowart barrang keny noolong, wa? Yoowart!
25 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder ou destruir a própria vida?
26 Bayinya moort karnya nganyang kidji nganyang warrinya, karro Mammarapang Nop boorda karnya baalang nginda baal korl-koorl, moorditj wer bandjatiny; bandjatiny Maamanang birrikon-mokiny wer djin-djina kooranyi.
26 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier em sua glória e na glória do Pai e dos santos anjos.
27 Ngany warranga noonookany, keny-keny moorta noonooka-kardakor, baalap yoowart boorda wanni koridjat baalap djinang kedela Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
27 Eu lhes digo a verdade: alguns que aqui estão não morrerão antes de ver o reino de Deus!”.
28 Maar-koodjal kedela ngolonga Jesus kwadja-waangki nidja-nidja noolonga, Jesus barrang Peter, John wer James baalyel kidji yira-koorl kard waangko Boolanga-Yirayel.|src="LK9V32.jpg" size="col" ref="9.28"
28 Cerca de oito dias depois, Jesus levou consigo Pedro, João e Tiago a um monte para orar.
29 Winidjinbar Jesus waangkiny, baalang moolyimarri warlak-yidja, kidji baalang bwoka dalbada-biny wer bandjatiny-biny.
29 Enquanto ele orava, a aparência de seu rosto foi transformada, e suas roupas se tornaram brancas e resplandecentes.
30 Yilak-yilak, koodjal mammarapa koorl kidji waangki Jesus - Moses wer Elijah.
30 De repente, Moisés e Elias apareceram e começaram a falar com Jesus.
31 Koodjal koorl bandjatiny Boolanga-Yirakang dalbada-djil kidji koodjal waangki Jesus warang baal kayida boorda nganitj moodlooka Boolanga-Yira koordook nginda Jesus boorda dargang-yan Jerusalem-al.
31 Tinham um aspecto glorioso e falavam sobre a partida de Jesus, que estava para se cumprir em Jerusalém.
32 Peter wer warma ngooldjara kwadji bidjara ngwoorndiny; yalga baalap yikkan kidji baalap djinang Jesus, bandjatiny dalbada-djil, kidji koodjal mammarapa yaakiny baalyel.
32 Pedro e os outros lutavam contra o sono, mas acabaram despertando e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Koodjal mammarapa malyak wort-koorliny Jesus. Peter waangki, “Birdiyar, kwabba-djil ngalang yaakiny nidja! Ngala boorda warn mo maya-mayara, noonookang, Moses-ang kidji Elijah-ang.” Peter yoowart bando kaaditj noolonga baal kwadja-waangkiny.
33 Quando Moisés e Elias iam se retirando, Pedro, sem saber o que dizia, falou: “Mestre, é maravilhoso estarmos aqui! Vamos fazer três tendas: uma será sua, uma de Moisés e outra de Elias”.
34 Alimarn baal kwadja-waangkiny, koondart yoowal-koorl kidji balaritj baalapany, kidji ngooldjara wayarn-biny narla koondart yira-koorl baalapany.
34 Enquanto ele ainda falava, uma nuvem surgiu e os envolveu, enchendo-os de medo.
35 Maay waangki yoowal-koorl koondartal, “Nidja nganyang Nop, keny nganya waangki-koorl. Dwangka baalany!”
35 Então uma voz que vinha da nuvem disse: “Este é meu Filho, meu Escolhido. Ouçam-no!”.
36 Nginda waangkiny nganitj, Jesus doombart yaaka. Ngooldjara yoowart kayar-waangki narla moodlooka edjeniny. Ngolanga, baalap yoowart warranga moortany noolongang baalap kwadja-djinang.
36 Quando a voz silenciou, só Jesus estava ali. Naquela ocasião, os discípulos não contaram a ninguém o que tinham visto.
37 Warning kedela, Jesus wer mo ngooldjara ngarda-koorl kard kidji boola moorta yoowal-koorl Jesus.
37 No dia seguinte, quando desceram do monte, uma grande multidão veio ao encontro de Jesus.
38 Boola moorta kardakor, keny mammarap mira, “Birdiyar! Ngany koort-koort noonany, miyalitj nidja nganyang nop, nganyang keny nop!
38 Um homem na multidão gritou: “Mestre, suplico-lhe que veja meu filho, o único que tenho!
39 Djenak-wara yilak baladjan baalany kidji waangki-djan kidji ngarda-kwarditj baalany nanyariny, ngarl baal djaa-narridja. Djenak-wara kalyakool bakkan baalany kidji yoowart wort-koorl baalany.
39 Um espírito impuro se apodera dele e o faz gritar. Lança-o em convulsões e o faz espumar pela boca. Sacode-o violentamente e quase nunca o deixa em paz.
40 Ngany koort-koort noonang ngooldjara waangki-koorlo djenak-wara wort-koorlo yalga baalap yoowart kayar-don alidja. Baal yoowart boorda wort-koorl.”
40 Supliquei a seus discípulos que o expulsassem, mas eles não conseguiram”.
41 Jesus waangki, “Noonooka moortaman nyiny mingitj wer koort-karni-birt! Yarn kwodjang ngany djarnyak naan-yaaka noonooka-yel? Yarn kwodjang ngany djarnyak djinang noonookang war?” Karro Jesus waangki mammarap, “Barrang noonang nop nganyak.”|src="CN01730B.TIF" size="col" ref="9.41"
41 Jesus disse: “Geração incrédula e corrompida! Até quando estarei com vocês e terei de suportá-los?”. Então disse ao homem: “Traga-me seu filho”.
42 Alimarn koorlang yoowal-koorl, djenak-wara ngarda-kwarda baalany boodjeral, nanyariny. Jesus waangki-mardayin djenak-wara wandjo. Jesus barra-barra koorlang kidji korl-yanga baalany baalang maamanak.
42 Quando o menino se aproximou, o demônio o derrubou no chão, numa convulsão violenta. Jesus, porém, repreendeu o espírito impuro, curou o menino e o devolveu ao pai.
43 Moortaman kwadja-kardi nginda baalap djinang Boolanga-Yirakang moorditj mardayin. Alimarn moorta kwadja-wandaniny moodlookang Jesus kwadja-doniny, Jesus waangki baalang ngooldjara,
43 Todos se espantaram com a grandiosidade do poder de Deus. Enquanto todos se maravilhavam com seus feitos, Jesus disse aos discípulos:
44 “Yoowart dwangka-anbangbat noolonga ngany boorda-waangki noonookany! Mammarapang Nop boorda-yanga-yan mammarapakang maara-bwora wer balapang mardayin.”
44 “Ouçam-me e lembrem-se do que lhes digo: o Filho do Homem será traído e entregue em mãos humanas”.
45 Yalga ngooldjara yoowart kaaditj natj Jesus waangki.
45 Eles, porém, não entendiam essas coisas. O significado estava escondido deles, de modo que não eram capazes de compreender e tinham medo de perguntar.
46 Ngooldjara malyak waangki-waangki baalapaal kardakor. “Natj keny ngalang nyiny moorditj-ngatti?”|src="CN01733B.TIF" size="col" ref="9.46"
46 Os discípulos começaram a discutir sobre qual deles seria o maior.
47 Jesus kaaditj baalapang kaaditjiny, ngarl baal barrang koorlang kidji baal warranga koorlangany yaako baalap-booram,
47 Jesus, conhecendo seus pensamentos, trouxe para junto de si uma criança pequena
48 kidji waangki baalapany, “Moort yanganan nidja koorlangany nganyang kolal, kardjir yanganan nganyany; kidji moort yanganan nganyany, kardjir yanganan keny ngiyan waangki-koorl nganyany. Ngarl nyit-ngatti moort noonookany kardakor, baal moordit-ngatti nadjang noonooka mandang.”
48 e disse: “Quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou. Portanto, o menor entre vocês será o maior”.
49 John waangki, “Birdiyar, ngala djinang mammarap wort-waangki-koorl djenaka-wara noonang kolal, kidji ngala warranga baalany nganitjo, narla baal yoowart keny ngalang.”
49 João disse a Jesus: “Mestre, vimos alguém usar seu nome para expulsar demônios; nós o proibimos, pois ele não era do nosso grupo”.
50 “Yoowart warranga baalany nganitjo!” Jesus waangki John wer warma ngooldjara, “Bayinya baal yoowart bakadjiny noonookany, baal yaaka noonooka-yel.”
50 “Não o proíbam!”, disse Jesus. “Quem não é contra vocês é a favor de vocês.”
51 Kedala kwadja yoowal-koorliny nginda Jesus boorda yira-barrang-yan Boolanga-Yirakang Boodjerak. Jesus kaatidj noolonga baal djarnyak don kidji baal malyak koorliny baalang djoorootal Jerusalem-ak.
51 Como se aproximava o tempo de ser elevado ao céu, Jesus partiu com determinação para Jerusalém.
52 Jesus waangki-koorl moorta baal kwadjat, baalang moorta yana-waangki, karlamayal Samaria-kang kakataro moodlooka.
52 Enviou mensageiros adiante até um povoado samaritano, a fim de fazerem os preparativos para sua chegada.
53 Yalga moorta karlamayang, baalap yoowart koordook baalany naan-yaakiny narla baalap kayar-djinang Jesus kwadja-koorliny baalang djoorootal Jerusalem-ak.
53 Contudo, os habitantes do povoado não receberam Jesus, porque parecia evidente que ele estava a caminho de Jerusalém.
54 Nginda ngooldjara, James wer John, djinang nidja noolong, baalap waangki, “Birdiyar, noonook koordook ngalany ngarda-miro karla Boolanga-Yirakang Boodjeral kidji dargang baalapany?”
54 Percebendo isso, Tiago e João disseram a Jesus: “Senhor, quer que mandemos cair fogo do céu para consumi-los?”.
55 Jesus korang kidji djaat baalapany.
55 Jesus, porém, se voltou para eles e os repreendeu.
56 Karro Jesus wer baalang ngooldjara, baalap koorl warmap.
56 E seguiram para outro povoado.
57 Alimarn baalap koorl baalapang djoorootal, keny mammarap waangki Jesus, “Ngany boorda-kambarn noonany kooramba noonook koorl.”
57 Quando andavam pelo caminho, alguém disse a Jesus: “Eu o seguirei aonde quer que vá”.
58 Jesus waangki baalany, “Mokinya kadak karrab, kidji djerta kadak djertamaya, yalga Mammarapang Nop yoowart kadak kenyap ngwoorndo kidji bidjar.”|src="WA03821b.tif" size="col" ref="9.58"
58 Jesus respondeu: “As raposas têm tocas onde morar e as aves têm ninhos, mas o Filho do Homem não tem sequer um lugar para recostar a cabeça”.
59 Jesus waangki warma mammarapany, “Kambarn nganyany!” Yalga mammarap waangki, “Birdiyar, koryat korl-koorl-oola nganyany kidji dambarritj nganyang maaman.”
59 E a outra pessoa ele disse: “Siga-me”. O homem, porém, respondeu: “Senhor, deixe-me primeiro sepultar meu pai”.
60 Jesus waangki, “Noyitja moorta kayar-dambarritj baalapang noyitj moorta. Noonook yoowal-koorl kidji warranga Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
60 Jesus respondeu: “Deixe que os mortos sepultem seus próprios mortos. Você, porém, deve ir e anunciar o reino de Deus”.
61 Warma mammarap waangki, “Birdiyar, ngany boorda kambarn noonany; yalga koryat koorl-oola nganyany kidji waangki nganyang ngoongoolong.”
61 Outro, ainda, disse: “Senhor, eu o seguirei, mas deixe que antes me despeça de minha família”.
62 Jesus waangki baalany, “Mammarap malyakiny biyano boodjer yalga karro baal korl-miyalitj, baal yoowart kwabba kinyak Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
62 Mas Jesus lhe disse: “Quem põe a mão no arado e olha para trás não está apto para o reino de Deus”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.