Lucas 9

Nyoongar Bible (NYS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jesus dandjo-mira baalang maar-djen-koodjal ngooldjara-kambarna kidji yanga baalapany mardayin wer moorditj bandak-yekano mandang djenaka-wara kidji barra-barro minditj moorta.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Karro Jesus waangki-koorl baalapany warrango moorta Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, kidji moorta minditj barra-barro.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Yalga koryat, Jesus waangki baalapany, “Yoowart kanga keny noolong noonookal djoorootal noonooka boorda-marridja: yoowart boorn-yaniny, yoowart kooda koort-koortiny, yoowart boya kidji yoowart warma bwoka.
3 Ele disse:
4 Bayinya moorta ngakaka noonookany, naan-yaaka alidja maya-maya-bwora kedalak noonooka wort-koorl karlamaya.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Bayiny moorta yoowart koordook noonooka, wort-koorl alidja karlamaya kidji yoorang-yoorang dalba noonookang djena-yen, ngambing-mokiny baalapak.”
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Jesus-ang ngooldjara koorl mandang karlamayara, Warda-Kwabba warranginy kidji moorta minditj barra-barriny kooramba.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Nginda Herod nyiny Djelyib Galilee-kang, baal dwangka mandang noolonga natja kwadja-edjena.|src="CN01635b.tif" size="col" ref="9.7" Baal yowir-djil-biny narla moorta kwadja-waangkiny, ‘John Kakaloorniny kwadja korl-koorl ngandabatak’.
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Warma moorta waangki baalap Elijah kwadja-djinang, kidji yalga warma moorta waangki Warda-Marridjiny koorakang kwadja-korl-koorl ngandabatak.
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Herod waangki, “Ngany kardjat John-ang kaat. Yalga ngiyan nidja mammarap ngany dwangka nidja-nidja noolongang?” Ngarl baal koordook Jesus-any djinango.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Jesus-ang ngooldjara korl-koorl kidji baalap warranga Jesus-any moodlooka baalap kwadja-don. Jesus dandjo-barrang baalapany baalyel. Baalap wandja warma moortaman kidji baalap koorl karlamaya kol Bethsaida.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Boola moorta dwangka alidja, ngarl baalap yoowal-koorl Jesus koorl-djinanginy. Baal baalapany yanganan, baalapany warranganiny Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, kidji minditj moorta barra-barriny.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Nginda ngangk ngardakiny, Jesus-ang maar-djen-koodjal ngooldjara, baalap yoowal-koorl kidji waangki, “Waangki-wort-koorl moortany ngarl baalap kayar-koorl karlamayara wer maya-mayara boodjeral kidji korl-djinang djaatja ka mereny kidji korl-djinang maya-mayara ngwoorndo narla nidja woodjang boodjer.”
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Yalga Jesus waangki baalapany, “Noonooka, noonookaal yanga baalapany noolong ngarno.”
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 5,000 mammarapa alidja. Jesus waangki baalang ngooldjarany, “Warranga moortaman nyinyo, 50 moorta dandjo-nyinyiny.”
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Ngolonga ngooldjara don nidja,
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Jesus maar-barrang maar-keny mooloora merenyang wer koodjal djildjita. Baal yira-djinang, yanganan Boolanga-Yira, djakan baalapany, kidji baal yanga ngooldjarany mereny ka djildjita ngarl baalap kayar yanga moodlooka moortakak.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Moortaman ngarn kidji moorart-abiny, kidji ngooldjara djabban maar-djen-koodjal koodaka merenyang wer djildjitang natj moorta yoowart ngarn.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Keny kedela, Jesus kwadja-doombart, Boolanga-Yirakany waangkiny, kidji baalang ngooldjara koorl baalak. Jesus waangki-djinang baalapany, “Ngatj moortaman waangkiny? Ngiyan ngany?”
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Baalap yalman-waangki, “Mo moorta waangki ‘John Kakaloorni’. Warma moorta waangki, ‘Elijah’ kidji yalga warma moorta waangki, ‘Keny Warda-Marradjiny koorakang kwadja korl-koorl ngandabakak’.”
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 “Yalga noonooka,” Jesus waangki. “Ngiyan noonooka waangki ngany nyiny?”
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Karro Jesus waangki baalapany baalap yoowart djarnyak warranga warma moorta.
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 Jesus kardjir warranga baalapany, “Mammarapang Nop djarnyak bakkan. Moorta warda-kadak wer birdiyara Maya-maya-Kooranyikang wer Mammarapa-Warrinyang, mandang baalapang boorda wort-korang baalany. Baalap boorda dargang baalany. Yalga ngolonga mo kedela, baal boorda-yiraba-yan ngandabatak.”
22 E continuou:
23 Kidji Jesus warranga baalapany mandang, “Bayinya keny moort koordook kambarno nganyany, baal djarnyak dwangka-anbangbat baalaal, baal djarnyak yira-bilang baalang boorn-yambo yennar kedela kidji kambarn nganyany.
23 Depois disse a todos:
24 Bayinya moort koordook barrango baalang ngandabat, baal boorda anbangbat baalang ngandabat, yalga moort ngiyan anbangbat baalang ngandabat narla nganyang, baal boorda barrang baalang ngandabat.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Bayinya moort barrang moodlooka Boodjeral yalga anbangbat baalang ngandabat, baal yoowart barrang keny noolong, wa? Yoowart!
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Bayinya moort karnya nganyang kidji nganyang warrinya, karro Mammarapang Nop boorda karnya baalang nginda baal korl-koorl, moorditj wer bandjatiny; bandjatiny Maamanang birrikon-mokiny wer djin-djina kooranyi.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Ngany warranga noonookany, keny-keny moorta noonooka-kardakor, baalap yoowart boorda wanni koridjat baalap djinang kedela Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Maar-koodjal kedela ngolonga Jesus kwadja-waangki nidja-nidja noolonga, Jesus barrang Peter, John wer James baalyel kidji yira-koorl kard waangko Boolanga-Yirayel.|src="LK9V32.jpg" size="col" ref="9.28"
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Winidjinbar Jesus waangkiny, baalang moolyimarri warlak-yidja, kidji baalang bwoka dalbada-biny wer bandjatiny-biny.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Yilak-yilak, koodjal mammarapa koorl kidji waangki Jesus - Moses wer Elijah.
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 Koodjal koorl bandjatiny Boolanga-Yirakang dalbada-djil kidji koodjal waangki Jesus warang baal kayida boorda nganitj moodlooka Boolanga-Yira koordook nginda Jesus boorda dargang-yan Jerusalem-al.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 Peter wer warma ngooldjara kwadji bidjara ngwoorndiny; yalga baalap yikkan kidji baalap djinang Jesus, bandjatiny dalbada-djil, kidji koodjal mammarapa yaakiny baalyel.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Koodjal mammarapa malyak wort-koorliny Jesus. Peter waangki, “Birdiyar, kwabba-djil ngalang yaakiny nidja! Ngala boorda warn mo maya-mayara, noonookang, Moses-ang kidji Elijah-ang.” Peter yoowart bando kaaditj noolonga baal kwadja-waangkiny.
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Alimarn baal kwadja-waangkiny, koondart yoowal-koorl kidji balaritj baalapany, kidji ngooldjara wayarn-biny narla koondart yira-koorl baalapany.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Maay waangki yoowal-koorl koondartal, “Nidja nganyang Nop, keny nganya waangki-koorl. Dwangka baalany!”
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Nginda waangkiny nganitj, Jesus doombart yaaka. Ngooldjara yoowart kayar-waangki narla moodlooka edjeniny. Ngolanga, baalap yoowart warranga moortany noolongang baalap kwadja-djinang.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Warning kedela, Jesus wer mo ngooldjara ngarda-koorl kard kidji boola moorta yoowal-koorl Jesus.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Boola moorta kardakor, keny mammarap mira, “Birdiyar! Ngany koort-koort noonany, miyalitj nidja nganyang nop, nganyang keny nop!
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Djenak-wara yilak baladjan baalany kidji waangki-djan kidji ngarda-kwarditj baalany nanyariny, ngarl baal djaa-narridja. Djenak-wara kalyakool bakkan baalany kidji yoowart wort-koorl baalany.
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Ngany koort-koort noonang ngooldjara waangki-koorlo djenak-wara wort-koorlo yalga baalap yoowart kayar-don alidja. Baal yoowart boorda wort-koorl.”
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 Jesus waangki, “Noonooka moortaman nyiny mingitj wer koort-karni-birt! Yarn kwodjang ngany djarnyak naan-yaaka noonooka-yel? Yarn kwodjang ngany djarnyak djinang noonookang war?” Karro Jesus waangki mammarap, “Barrang noonang nop nganyak.”|src="CN01730B.TIF" size="col" ref="9.41"
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Alimarn koorlang yoowal-koorl, djenak-wara ngarda-kwarda baalany boodjeral, nanyariny. Jesus waangki-mardayin djenak-wara wandjo. Jesus barra-barra koorlang kidji korl-yanga baalany baalang maamanak.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Moortaman kwadja-kardi nginda baalap djinang Boolanga-Yirakang moorditj mardayin. Alimarn moorta kwadja-wandaniny moodlookang Jesus kwadja-doniny, Jesus waangki baalang ngooldjara,
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 “Yoowart dwangka-anbangbat noolonga ngany boorda-waangki noonookany! Mammarapang Nop boorda-yanga-yan mammarapakang maara-bwora wer balapang mardayin.”
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Yalga ngooldjara yoowart kaaditj natj Jesus waangki.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Ngooldjara malyak waangki-waangki baalapaal kardakor. “Natj keny ngalang nyiny moorditj-ngatti?”|src="CN01733B.TIF" size="col" ref="9.46"
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 Jesus kaaditj baalapang kaaditjiny, ngarl baal barrang koorlang kidji baal warranga koorlangany yaako baalap-booram,
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 kidji waangki baalapany, “Moort yanganan nidja koorlangany nganyang kolal, kardjir yanganan nganyany; kidji moort yanganan nganyany, kardjir yanganan keny ngiyan waangki-koorl nganyany. Ngarl nyit-ngatti moort noonookany kardakor, baal moordit-ngatti nadjang noonooka mandang.”
48 Aí disse:
49 John waangki, “Birdiyar, ngala djinang mammarap wort-waangki-koorl djenaka-wara noonang kolal, kidji ngala warranga baalany nganitjo, narla baal yoowart keny ngalang.”
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 “Yoowart warranga baalany nganitjo!” Jesus waangki John wer warma ngooldjara, “Bayinya baal yoowart bakadjiny noonookany, baal yaaka noonooka-yel.”
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Kedala kwadja yoowal-koorliny nginda Jesus boorda yira-barrang-yan Boolanga-Yirakang Boodjerak. Jesus kaatidj noolonga baal djarnyak don kidji baal malyak koorliny baalang djoorootal Jerusalem-ak.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Jesus waangki-koorl moorta baal kwadjat, baalang moorta yana-waangki, karlamayal Samaria-kang kakataro moodlooka.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Yalga moorta karlamayang, baalap yoowart koordook baalany naan-yaakiny narla baalap kayar-djinang Jesus kwadja-koorliny baalang djoorootal Jerusalem-ak.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Nginda ngooldjara, James wer John, djinang nidja noolong, baalap waangki, “Birdiyar, noonook koordook ngalany ngarda-miro karla Boolanga-Yirakang Boodjeral kidji dargang baalapany?”
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Jesus korang kidji djaat baalapany.
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 Karro Jesus wer baalang ngooldjara, baalap koorl warmap.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Alimarn baalap koorl baalapang djoorootal, keny mammarap waangki Jesus, “Ngany boorda-kambarn noonany kooramba noonook koorl.”
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 Jesus waangki baalany, “Mokinya kadak karrab, kidji djerta kadak djertamaya, yalga Mammarapang Nop yoowart kadak kenyap ngwoorndo kidji bidjar.”|src="WA03821b.tif" size="col" ref="9.58"
58 Então Jesus disse:
59 Jesus waangki warma mammarapany, “Kambarn nganyany!” Yalga mammarap waangki, “Birdiyar, koryat korl-koorl-oola nganyany kidji dambarritj nganyang maaman.”
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Jesus waangki, “Noyitja moorta kayar-dambarritj baalapang noyitj moorta. Noonook yoowal-koorl kidji warranga Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
60 Jesus disse:
61 Warma mammarap waangki, “Birdiyar, ngany boorda kambarn noonany; yalga koryat koorl-oola nganyany kidji waangki nganyang ngoongoolong.”
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 Jesus waangki baalany, “Mammarap malyakiny biyano boodjer yalga karro baal korl-miyalitj, baal yoowart kwabba kinyak Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
62 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.