Lucas 5
Nyoongar Bible (NYS) vs NTLH
1 Kedela koorl kidji Jesus yaaka walbaril Malar Gennesaret-ang. Moorta bilang warma moorta. Baalap yoowal-koorl ngarl baalap kayar dwangka Boolanga-Yirang warrinya.|src="LK5V03.jpg" size="col" ref="5.1"
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Jesus djinang koodjal wandaberira wabaril; mammarapa-djildjitiny kwadja-wandja wandaberika kidji baalapang kooda-djildjitiny kwadja kakaloorniny.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Jesus kana Simon-ang wandaberi-bwora kidji baal waangki Simon, “Wort-koorn walbar-boordak.” Jesus nyiny wandaberi-bwora kidji karni-waangki moortaman.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Nginda Jesus nganitj waangkiny, baal waangki Simon, “Koorl mordak kepak. Noonook wer noonang babina, ngardakwir noonookang koodaka kidji noonooka boorda barrang djildjita.”
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 “Birdiyar,” Simon waangki. “Ngala ngwidam-djil yaka mandang kadik kidji yoowart barrang djildjita. Yalga, bayinya noonook waangki, ngany boorda-ngardakwir koodaka.”
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Baal ngardakwir koodaka kidji barrang boola-boola djildjita ngarl koodaka boordak djakan.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Ngarl baalap mira baalapang babina warma wandaberiyal. Baalap yoowal-koorl kidji maar-yanga baalapany. Baalap moorartitj koodjal wandaberira djildjitakal ngarl koodjal wandaberira boordak ngardal.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Nginda Simon Peter djinang natj edjena, baal boni-nanookawin Jesus-booram kidji baal waangki, “Wort-koorl nganyany, Birdiyar! Ngany wara-wara mammarap!”
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Simon wer warma moorta kai-kai narla baalap kwadja barrang boola-boola djildjita.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Kardjir, Simon-ang babina, James wer John, Zebedee-kang nopa, baalap kai-kai.|src="LK5V11.jpg" size="col" ref="5.10"
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Baalap djookoorn baalapang wandaberika walbaral, kidji wandja moodlooka, kidji kambarn Jesus.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Ngolonga, Jesus koorl warma karlamaya. Keny mammarap wining karlamayal, baal kadak wara-wara morba-minditj. Nginda baal djinang Jesus, baal djabalar kidji koort-koort Jesus, “Birdiyar, bayinya noonook koordook, noonook kayar-barra-barra nganyany!”
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Jesus baka baalany. “Kaya, ngany koordook!” Jesus waangki, “Noonook barnan!” Winidjinbar, mammarapang minditj wandja baalany.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Jesus waangki baal, “Yoowart warranga moorta, yalga noonook koorl yakin-kooranyi kidji baal djinang-oola noonany. Nidja marlanga moortakak alidja noonook barra-barra-yan. Karro noonook koorl kidji yanga-narra, waral Moses-ang Warriny waangki.”
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Yalga warda Jesus-ang yambo-koorl mandang boodjer. Boola moorta yoowal-koorl, dwangko Jesus. Minditj moorta yoowal-koorl kidji Jesus barra-barra baalapany.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Yalga Jesus doombart wort-koorl kwangkanak, waangkak Boolanga-Yira.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Warma kedela, Jesus kwadja karni-waangkiny. Pharisees wer Mammarapa-Warrinyang, baalap kwadja nyininy bokadja. Baalap yoowal-koorl koorambayen Galilee-yal wer Judea wer Jerusalem. Boolanga-Yirakang mardayin nyiny Jesus-bwora kidji baal barra-barra minditj moorta.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Keny-keny mammarapa yoowal-koorl. Baal kanga minditj mammarap maya-ngwoorndinyal. Baal yoowart kayar-yana. Baalap koordook kango baalany maya-maya-bwora kidji yidja baalany Jesus-booram.|src="WA03824b.tif" size="col" ref="5.18"
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Yalga narla boola moorta, baalap yoowart kayar-djinang war kango baalany maya-maya-bwora. Ngarl baalap yira-kanga baalany boornookak. Baalap warn banan boornookal kidji baalang ngaraka maya-ngwoorndiny didara-bwora moortang Jesus-booram.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Nginda Jesus djinang baalapang moorditj koort-karni, baal waangki mammarap, “Nganyang babin, noonang wara-doniny nyinya-nyinya-yan.”
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Mammarapa-Warrinyang wer Pharisee-ya, baalap kwadjin danjo-waangkiny, “Ngiyan nidja mammarap? Baal yidjan Boolanga-Yira! Boolanga-Yira arda kayar-nyinya-nyinya wara-doniny!”
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Jesus kaaditj moodlooka baalap kaaditjiny kidji baal waangki-djinang baalapany, “Nadjil noonooka nidja-nidja noolonga kaaditjiny?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Natj kwabba warrinya ngany kayar-waangki? ‘Noonang wara-doniny nyinya-nyinak-yan?’ ka ‘Yiraba kidji yana?’
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ngarl ngany boorda-marlanga noonookany, nidja Boodjeral, Mammarapang Nop kadak mardayin wara doniny nyinya-nyinyiny.” Ngarl Jesus waangki minditj mammarapany, “Ngany warranga noonany, yiraba, djabban noonang maya-ngwoorndiny, kidji koorl noonang karlap!”
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Yeyi mammarap yiraba moortaman booram, baal djabban baalang maya-ngwoorndiny kidji koorl baalang karlap, Boolanga-Yirany yanganiny.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Moortaman dandjo-dandjo kai-kai kidji wayarn-djil. Baalap yanganan Boolanga-Yira, waangkiny, “Natj kardiny noolonga ngala djinang nidja kedela!”
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Ngolanga nidja, Jesus bandak-koorl kidji baal djinang mammarap boya-barranginy. Baalang kol Levi. Jesus waangki baalany, “Kambarn nganyany!”|src="CN01691B.TIF" size="col" ref="5.27"
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Levi yiraba, wandja moodlooka, kidji baal kambarn Jesus.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Karro Levi kakatar boola mereny wer djora baalang karlapal ngarl moorta kayar-ngarn Jesus-al. Boola moorta boya-barranginy wer warma moorta, baalap Levi-yang babina.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Levi kardjir ngakaka Pharisee-ya wer Mammarapa-Warrinyang ngarl baalap kardjir yoowal-koorlak. Baalap kaarang-biny Jesus-ang ngooldjara-kambarnang, waangki-djinanginy, “Nadjil noonooka ngarniny wer djoriny moorta-yel boya-barranginy kidji warma wara moorta?”
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Jesus waangki baalapany, “Koortamayara-kwabba moorta, baalap yoowart ngarnala malgar, yalga arda minditj moorta.
31 Jesus respondeu:
32 Ngany yoowart yoowal-koorl miro kwabba moorta narla baalap kayar wort-korang wara-doniny, arda wara moorta.”
32 Eu não vim para
33 Moorta waangki Jesus, “Boola kedelara, John-ang ngooldjara-kambarn yoowart ngarn ka djora, yalga waangki Boolanga-Yira, kidji kardjir Pharisee-yang ngooldjara-kambarn. Arda noonang ngooldjara-kambarna ngarn mandang kedelaka.”
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Jesus waangki, “Natj noonooka kaaditj? Kedela koorta-barrangang, koort-maatang babina nyiny baalal. Baal kayar nganitj ngarniny, wa? Yoowart!
34 Jesus respondeu:
35 Yalga kedela boorda yoowal-koorl nginda moorta boorda wort-barrang koort-maat, kidji karro baalap yoowart boorda ngarn mereny.”
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Jesus kardjir warranga baalapany nidja bardip, “Yoowart moort mingal karda milgar bwokang, kwabba warniny windang bwoka. Bayinya baalap don nidja, baalap boorda warn-wara milgar bwoka kidji karda milgar bwokang yoowart boorda windang bwoka-mokiny.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Yoowart! Kidji moorta yoowart yidja milgar kepa-mardayin windang bwokooda bwora, narla milgar kepa-mardayin boorda torotawa bwokooda. Karro kepa boorda-darang kidji bwokooda boorda-takan.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Yoowart! Noonooka djarnyak yidja milgar kepa-mardayin milgar bwokooda bwora!
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Kidji moorta yoowart koordook milgar kepa-mardayin, ngolanga baalap djora windang kepa-mardayin. Baalap waangki, ‘Windang kepa kwabba-ngatti!’”
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.