Lucas 22
Nyoongar Bible (NYS) vs VC
1 Yeyi ‘Mandjar Merenyang-Bargar’ kayida edjeniny. Moorta kardjir kol nidja mandjar ‘Yira-Djendjeriny’.
1 Aproximava-se a festa dos pães sem fermento, chamada Páscoa.
2 Birdiyara Yakina-Kooranyi wer Mammarapa-Warrinyang wayarn moortany, ngarl baalap koordook war dargango Jesus ballar.
2 Os príncipes dos sacerdotes e os escribas buscavam um meio de matar Jesus, mas temiam o povo.
3 Karro Satan bwora-koorl Judas. Moorta kardjir kol baalany ‘Iscariot’, keny Jesus-ang maar-djen-koodjal ngooldjara.
3 Entretanto, Satanás entrou em Judas, que tinha por sobrenome Iscariotes, um dos Doze.
4 Ngarl Judas wort-koorl Birdiyara Yakina-Kooranyi, wer manatja Maya-maya-Kooranyiyang, kidji baal warranga baalapany war baal kayar-kobatan Jesus.
4 Judas foi procurar os príncipes dos sacerdotes e os oficiais para se entender com eles sobre o modo de lho entregar.
5 Baalap koorta-keny kidji baalap waangki Judas baalap boorda-yanga baalany boya.
5 Eles se alegraram com isso, e concordaram em lhe dar dinheiro.
6 Judas waangki, “Kaya,” kidji malyak korl-djinanginy kwabba dji kobatano Jesus nginda moorta yoowart miyalitjiny.
6 Também ele se obrigou. E buscava ocasião oportuna para o trair, sem que a multidão o soubesse.
7 Mandjar Merenyang-Bargar yoowal-koorl kidji kedela nginda moorta dargang yinang kookendjeri ngarno kedelal Yira-Djenjerinyang.
7 Raiou o dia dos pães sem fermento, em que se devia imolar a Páscoa.
8 Jesus waangki-koorl Peter wer John, waangkiny, “Koorl kidji kakatar mereny Yira-Djenjerinyang ngalang ngarn.”
8 Jesus enviou Pedro e João, dizendo: Ide e preparai-nos a ceia da Páscoa.
9 “Windji noonook koordook ngalany kakataro mereny?” baalap waangki-djinang.|src="LK22V10.jpg" size="col" ref="22.9"
9 Perguntaram-lhe eles: Onde queres que a preparemos?
10 Jesus waangki, “Bwora-koorl ngomon karlamaya. Keny mammarap dinanginy bwokooda kepang, baal boorda yoowal-koorl noonookak. Nginda baal bwora-koorl maya-maya, kambarn baalany,
10 Ele respondeu: Ao entrardes na cidade, encontrareis um homem carregando uma bilha de água; segui-o até a casa em que ele entrar,
11 kidji noonooka warranga mammarapany kadak maya-maya: ‘Birdiyar ngakaka noonook, “Natj bangka maya-mayang kakatar-yan ngarl ngany wer nganyang ngooldjara kayar ngarn mereny Yira-Djenjeriny?” ’
11 e direis ao dono da casa: O Mestre pergunta-te: Onde está a sala em que comerei a Páscoa com os meus discípulos?
12 Baal boorda yira-barrang noonookany djinango bangka maya-mayang windji moodlooka nyiny alidja ngalang. Kakatar mereny bokadja.”
12 Ele vos mostrará no andar superior uma grande sala mobiliada, e ali fazei os preparativos.
13 Baalap koorl kidji baalap djinang moodlooka waral Jesus warranga baalapany.
13 Foram, pois, e acharam tudo como Jesus lhes dissera; e prepararam a Páscoa.
14 Nginda dji koorl, Jesus wer baalang ngooldjara koorl ngarnyapal kidji nyiny.
14 Chegada que foi a hora, Jesus pôs-se à mesa, e com ele os apóstolos.
15 Jesus warranga baalapany, “Karnayal, ngany koordook ngalany ngarno-dandjo nidja mereny Yira-Djenjerinyang kwadjat ngany wara bakkan!|src="LK22V19.jpg" size="col" ref="22.15"
15 Disse-lhes: Tenho desejado ardentemente comer convosco esta Páscoa, antes de sofrer.
16 Ngarl ngany warranga noonookany, ngany yoowart boorda ngarn karro noonooka-dandjo, arda nginda karnarny mandang nidja-nidja noolongakang kaaditj-biny Boodjeral Boolanga-Yirang Djelyibiny.”
16 Pois vos digo: não tornarei a comê-la, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Karro Jesus barrang keny yoodjil, yanganan Boolanga-Yirany, kidji waangki “Kanga nidja yoodjil kidji walak-yanga baalany noonookaal kardakor.
17 Pegando o cálice, deu graças e disse: Tomai este cálice e distribuí-o entre vós.
18 Ngany warranga noonookany, yeyi ngany yoowart karro boorda djora nidja kepa-mardayin kwadjat Boodjer Boolanga-Yira Djeyibiny yoowal-koorl.”
18 Pois vos digo: já não tornarei a beber do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Karro Jesus barrang mooloor merenyang, yanganan Boolanga-Yirany, djakarn mereny, kidji baal yanga mereny baalapany, waangkiny, “Nidja nganyang yarlin. Baal yanga-yan noonookang. Don nidja barrang-dwangkak nganyany.”
19 Tomou em seguida o pão e depois de ter dado graças, partiu-o e deu-lho, dizendo: Isto é o meu corpo, que é dado por vós; fazei isto em memória de mim.
20 War-djin, ngolonga mereny, Jesus yanga baalapany yoodjil kepakang, waangkiny, “Nidja yoodjil milgar koorta-kenyiny, boordak-yan nganyang ngopal. Baal darang-yan noonookang.
20 Do mesmo modo tomou também o cálice, depois de cear, dizendo: Este cálice é a Nova Aliança em meu sangue, que é derramado por vós...
21 Yalga djinang! Keny ngiyan kobatan nganyany, baal nyiny ngarniny ngalany kardakor!
21 Entretanto, eis que a mão de quem me trai está à mesa comigo.
22 Mammarapang Nop boorda-wanni, waral Boolanga-Yira kwadja-waangki, yalga darnayan-djil mammarapang kobataniny baalany.”|src="LK22V23.jpg" size="col" ref="22.22"
22 O Filho do Homem vai, segundo o que está determinado, mas ai daquele homem por quem ele é traído!
23 Karro baalap kwadjin waangki-djinanginy baalapaal kardakor, “Natj keny ngalang kayar-don nidja noolong?”
23 Perguntavam então os discípulos entre si quem deles seria o que tal haveria de fazer.
24 Mandang ngooldjara kwadjin waangki-waangkiny, natj keny baalapang moorditj-ngatti nyiny baalapany mandang kardakor.
24 Surgiu também entre eles uma discussão: qual deles seria o maior.
25 Jesus waangki baalapany, “Djelyiba moortakang ngiyan yoowart kaaditj Boolanga-Yira, baalap kadak boola mardayin, warranginy moortany dono moodlooka baalap koordook. Nidja-nidja djelyiba kol baalapaal ‘Moortang Babina.’
25 E Jesus disse-lhes: Os reis dos pagãos dominam como senhores, e os que exercem sobre eles autoridade chamam-se benfeitores.
26 Yalga noonooka yoowart djarnyak karra war-djin. Yoowart! Moort moorditj-ngatti noonookany kardakor, baal djarnyak ngarda-bini, ngarda-ngatti moort-mokiny, kidji birdiyar djarnyak yakin-bini.
26 Que não seja assim entre vós; mas o que entre vós é o maior, torne-se como o último; e o que governa seja como o servo.
27 Ngiyan moorditj-ngatti? Moort nyininy ngarniny? Ka moort baalany yanginy baalang mereny? Karnayal, keny nyininy. Yalga ngany nyiny noonookany kardakor moorta-mokiny yakiny noonookang.”
27 Pois qual é o maior: o que está sentado à mesa ou o que serve? Não é aquele que está sentado à mesa? Todavia, eu estou no meio de vós, como aquele que serve.
28 “Noonooka kwadja-yaaka nganyang boongalak mandang wara noolongakal edjeniny nganyak.
28 E vós tendes permanecido comigo nas minhas provações;
29 Kidji yeyi, nganyang Maaman yanga nganyany mardayin Djelyib-biny, ngarl ngany yanga noonookany mardayin-djin.
29 eu, pois, disponho do Reino a vosso favor, assim como meu Pai o dispôs a meu favor,
30 Noonooka boorda-ngarn wer djora ngany-boongal Boodjeral nginda ngany nyiny Djelyib kidji noonooka boorda-nyiny djelyibang nyinapal kidji noonooka boorda birdiyaritj maar-djen-koodjal ngoongoolonga Israel-ang.”
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu Reino e vos senteis em tronos, para julgar as doze tribos de Israel.
31 “Simon, Simon! Ni! Boolanga-Yira kaaditj Satan-ang, baal boorda-djonany-kariny mandang noonookany, walak-walakiny kwabba wer wara, yakina-mokiny boodjerang walak-walakiny kwolaka wer dalba.|src="cn01880B.tif" size="col" ref="22.31"
31 Simão, Simão, eis que Satanás vos reclamou para vos peneirar como o trigo;
32 Yalga ngany ngakaka Boolanga-Yirany maar-yango noonany, Simon, ngarl noonang koort-karni yoowart boorda-wanni. Kidji nginda noonook korl-koorl nganyany, noonook djarnyak yanga mardayin noonookang ngooniyak.”
32 mas eu roguei por ti, para que a tua confiança não desfaleça; e tu, por tua vez, confirma os teus irmãos.
33 Peter waangki, “Birdiyar, ngany kakatar yardjango-yan noonook-boongal kidji wanni noonook-boongal!” Jesus waangki,
33 Pedro disse-lhe: Senhor, estou pronto a ir contigo tanto para a prisão como para a morte.
34 “Ngany warranga noonook, Peter, nidja kadik, kwadjat djert mira, noonook boorda warranga mo koolyooma, waangkiny noonook yoowart kaaditj nganyany.”
34 Jesus respondeu-lhe: Digo-te, Pedro, não cantará hoje o galo, até que três vezes hajas negado que me conheces.
35 Karro Jesus waangki-djinang baalang ngooldjarany, “Alidja kedela, nginda ngany waangki-koorl noonookany bandak-koorlo, kooda-boya-birt, bwokooda-birt wer djena-bwoka-birt, noonooka nganala noolong, wa?” “Yoowart keny noolong,” baalap waangki.
35 Depois ajuntou: Quando vos mandei sem bolsa, sem mochila e sem calçado, faltou-vos porventura alguma coisa? Eles responderam: Nada.
36 “Yalga yeyi,” Jesus waangki, “moorta kadak kooda-boya ka bwokooda, baal djarnyak barrang baalany; kidji moorta yoowart kadak kitji, baal djarnyak bangal-yanga baalang bwoka kidji bangal-barrang kitj.
36 Mas agora, disse-lhes ele, aquele que tem uma bolsa, tome-a; aquele que tem uma mochila, tome-a igualmente; e aquele que não tiver uma espada, venda sua capa para comprar uma.
37 Narla ngany warranga noonookany, Boordakiny-Kooranyi waangki, ‘Baal boorda-djin-baminy-yan wara-wara moort-mokiny’! Nidja djarnyak edjena nganyak narla moodlooka boordak-yan nganyang, yeyi djarnyak mandang edjena.”
37 Pois vos digo: é necessário que se cumpra em mim ainda este oráculo: E foi contado entre os malfeitores {Is 53,12}. Com efeito, aquilo que me diz respeito está próximo de se cumprir.
38 Ngooldjara waangki, “Djinang! Nidja koodjal kitj, Birdiyar!” “Alidja kinyak!” Jesus waangki.
38 Eles replicaram: Senhor, eis aqui duas espadas. Basta, respondeu ele.
39 Jesus wort-koorl ngomon karlamaya kidji baal yira-koorl Kard-Koorayinang, alidjap baal kalyakool koorl. Baalang ngooldjara kambarn baalany.
39 Conforme o seu costume, Jesus saiu dali e dirigiu-se para o monte das Oliveiras, seguido dos seus discípulos.
40 Nginda Jesus yoowal-koorl alidjap, baal waangki baalapany, “Noonookany djarnyak ngakaka Boolanga-Yirany natj noonooka yoowart djabalar djooroot-bwora doniny-karrinyang.”
40 Ao chegar àquele lugar, disse-lhes: Orai para que não caiais em tentação.
41 Karro Jesus wort-koorl baalapany, yoowart kadjali, boya-kwardiny-mokiny. Jesus boni-nanookawin kidji baal waangki Boolanga-Yirany.
41 Depois se afastou deles à distância de um tiro de pedra e, ajoelhando-se, orava:
42 “Maaman,” baal waangki, “Bayinya noonook koordook, noonook kayar wort-kanga nidja yoodjil, nidja yoodjil wara bakkanang. Yalga noonook yoowart djarnyak don natj ngany koordook: noonook djarnyak don natj noonook koordook dono.”
42 Pai, se é de teu agrado, afasta de mim este cálice! Não se faça, todavia, a minha vontade, mas sim a tua.
43 Djin-djin-kwabba yoowal-koorl Boolanga Yirakang Boodjer-yen kidji maar-yanga Jesus mardayin-ngatti-biny.|src="WA03913b.tif" size="col" ref="22.43"
43 Apareceu-lhe então um anjo do céu para confortá-lo.
44 Jesus malyak bakkano wara-ngatti kidji baal waangki Boolanga-Yirany ngwidam-ngatti. Nganyang banya djabalar, yirribininy boodjerak ngop-mokiny.
44 Ele entrou em agonia e orava ainda com mais instância, e seu suor tornou-se como gotas de sangue a escorrer pela terra.
45 Ngolonga Jesus nganitj waangkiny Boolanga-Yirany, baal yiraba kidji baal korl-koorl baalang ngooldjarany. Baal djinang baalapany ngwoordiny bidjar, mordibang-yan narla baalapang koort-wara-wara.
45 Depois de ter rezado, levantou-se, foi ter com os discípulos e achou-os adormecidos de tristeza.
46 Baal waangki baalapany, “Nadjil noonooka ngwoorndiny bidjar? Yiraba kidji ngakaka Boolanga-Yirany natj noonooka yoowart djabalar djooroot-bwora doniny-karrinyang.”
46 Disse-lhes: Por que dormis? Levantai-vos, orai, para não cairdes em tentação.
47 Jesus yoowart nganitj waangkiny nginda Judas, keny maar-djen-koodjal ngooldjarang, baal yoowal-koorl yalbarranginy boola moorta. Judas koorl nindjano Jesus.
47 Ele ainda falava, quando apareceu uma multidão de gente; e à testa deles vinha um dos Doze, que se chamava Judas. Achegou-se de Jesus para o beijar.
48 Yalga Jesus waangki, “Judas, noonook kobatan Mammarapang Nop nindjanyel, wa?”
48 Jesus perguntou-lhe: Judas, com um beijo trais o Filho do Homem!
49 Nginda ngooldjara Jesus-any kambarniny baalap djinang nidja edjeniny, baalap ngakaka, “Birdiyar, ngala boorda-banitja ngalang kitja, wa?”|src="WA03915b.tif" size="col" ref="22.49"
49 Os que estavam ao redor dele, vendo o que ia acontecer, perguntaram: Senhor, devemos atacá-los à espada?
50 Kidji keny baalapang bama keny mammarapany, Birdiyar-Yira Yakina-Kooranyiyang yakin, kidji kadjat baalang dwangka ngoornmoorn.
50 E um deles feriu o servo do príncipe dos sacerdotes, decepando-lhe a orelha direita.
51 Yalga Jesus waangki, “Kaa alidjang!” Baal baka mammarapang dwangka kidji barra-barra baalany.
51 Mas Jesus interveio: Deixai, basta. E, tocando na orelha daquele homem, curou-o.
52 Karro Jesus waangki mandang baalapany, Birdiyara Yakina-Kooranyiyang wer manatja Maya-Maya-Kooranyiyang wer bworana, alidja-alidja moorta yoowal-koorliny yardjangak baalany, “Noonooka yoowal-koorl kitjo wer koondiya, war-djin noonooka yardjang ngakalyang, wa?
52 Voltando-se para os príncipes dos sacerdotes, para os oficiais do templo e para os anciãos que tinham vindo contra ele, disse-lhes: Saístes armados de espadas e cacetes, como se viésseis contra um ladrão.
53 Ngany kwadja-nyinyiny noonooka-boongal Maya-Maya-Kooranyi-bwora yennar kedela. Noonooka yoowart kayar-barrang nganyany bokadja, wa? Yalga nidja noonookang dji, yoowal-koorliny nginda mardayin mayartang birdiyariny.”
53 Entretanto, eu estava todos os dias convosco no templo, e não estendestes as mãos contra mim; mas esta é a vossa hora e do poder das trevas.
54 Baalap yardjang Jesus kidji wort-barrang baalany Birdiyar-Yira Yakina Kooranyikang maya-maya-bwora, kidji Peter kambarn baalapany.
54 Prenderam-no então e conduziram-no à casa do príncipe dos sacerdotes. Pedro seguia-o de longe.
55 Moorta kwadja bowan karla didarakal, maya-maya bandak, kidji Peter boordak-koorl moortakak nyinyiny karla boordak.
55 Acenderam um fogo no meio do pátio, e sentaram-se em redor. Pedro veio sentar-se com eles.
56 Keny yok yakin djinang Peter nyinyiny karla boordak, ngarl baal miyalitj darkal baalak kidji baal waangki, “Nidja mammarap kardjir kambarn Jesus!”
56 Uma criada percebeu-o sentado junto ao fogo, encarou-o de perto e disse: Também este homem estava com ele.
57 Yalga Peter koolyoomitj, “Yok, ngany yoowart kaaditj Jesus!”
57 Mas ele negou-o: Mulher, não o conheço.
58 Kayida keny, mammarap djinang Peter kidji baal waangki, “Noonook kardjir keny baalapang!” Yalga Peter waangki, “Mammarap, ngany yoowart!”
58 Pouco depois, viu-o outro e disse-lhe: Também tu és um deles. Pedro respondeu: Não, eu não o sou.
59 Ngolonga, warma mammarap waangki ngatti-ngatti “Ngany karnayal kaaditj. Mammarap nidja Jesus-any kambarn, narla baal kardjir Galilee-karlap!”
59 Passada quase uma hora, afirmava um outro: Certamente também este homem estava com ele, pois também é galileu.
60 Yalga Peter waangki, “Mammarap, ngany yoowart kaaditj naatj noonook waangkiny!” Winidjinbar, nginda Peter kwadja-waangkiny, keny djert mira.
60 Mas Pedro disse: Meu amigo, não sei o que queres dizer. E no mesmo instante, quando ainda falava, cantou o galo.
61 Jesus korang kidji miyalitj darkal Peter-ak, kidji Peter barrang-dwangka natj Jesus kwadja-waangki baalany, “Nidja kadik, kwadjat djert mira, noonook boorda warranga mo koolyooma, waangkiny noonook yoowart kaaditj nganyany.”
61 Voltando-se o Senhor, olhou para Pedro. Então Pedro se lembrou da palavra do Senhor: Hoje, antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes.
62 Peter wort-koorl, koort-wara waliny.
62 Saiu dali e chorou amargamente.
63 Mammarapa ngiyan kwadja-yardjang Jesus, baalap yidjan Jesus-any kidji bama-bama baalany.
63 Entretanto, os homens que guardavam Jesus escarneciam dele e davam-lhe bofetadas.
64 Baalang dengkoor Jesus-ang miyala kidji waangki-djinang, “Ngiyan bama noonany? Kambarng!”
64 Cobriam-lhe o rosto e diziam: Adivinha quem te bateu!
65 Kidji baalap wara-waangki Jesus ngatti-ngatti.|src="cn01827B.tif" size="col" ref="22.65"
65 E injuriavam-no ainda de outros modos.
66 Nginda ngank yira, bworana wer Birdiyara Yakina-Kooranyiyang wer Mammarapa-Warrinyang, baalap yoowal-koorl dandjo-dandjo, kidji baalap yalbarrang Jesus Yoolina-booram.
66 Ao amanhecer, reuniram-se os anciãos do povo, os príncipes dos sacerdotes e os escribas, e mandaram trazer Jesus ao seu conselho.
67 “Warranga ngalany,” baalap waangki, “Noonook nyiny Keny Boolanga Yira Waangki-Koorl, wa?” Jesus yalman-waangki, “Bayinya ngany warranga noonany, noonooka yoowart djinang-karni.
67 Perguntaram-lhe: Dize-nos se és o Cristo! Respondeu-lhes ele: Se eu vo-lo disser, não me acreditareis;
68 Kidji bayinya ngany waangki-djinang noonany noolong, noonooka yoowart boorda-yalman-waangki nganyany.
68 e se vos fizer qualquer pergunta, não me respondereis.
69 Yalga yeyi, Mammarapang Nop boorda-nyiny Boolanga-Yirang ngoornmoornal, moorditj wer mardayin.”
69 Mas, doravante, o Filho do Homem estará sentado à direita do poder de Deus.
70 Baalap bandang waangki, “Karro noonook Boolanga-Yirang Nop, wa?” Jesus baalapany waangki, “Noonooka waangki nidja nganyang.”
70 Então perguntaram todos: Logo, tu és o Filho de Deus? Respondeu: Sim, eu sou.
71 Kidji baalap waangki, “Ngala yoowart marlangaka ngarnala! Ngalaal dwangka baalang warranga!”
71 Eles então exclamaram: Temos nós ainda necessidade de testemunho? Nós mesmos o ouvimos da sua boca.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.