Lucas 19
Nyoongar Bible (NYS) vs NAA
1 Jesus koorl Jericho, karlamaya-wokart djendjeriny. Birdiyar mammarapang boya-barranginy wining Jericho-kal.
1 Entrando em Jericó, Jesus atravessava a cidade.
2 Baalang kol Zacchaeus, kidji baal boola boya-kadak.
2 Eis que um homem rico, chamado Zaqueu, chefe dos publicanos,
3 Baal koordook djinango Jesus, yalga baal korad mammarap kidji baal yoowart djinang Jesus narla moortaman.
3 procurava ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, por ser ele de pequena estatura.
4 Jesus kwadja-koorliny djoorootal ngarl baal yakoorl moorta-yinadjat kidji balingar boorn djinango Jesus.
4 Então, correndo adiante, subiu num sicômoro a fim de ver Jesus, porque ele havia de passar por ali.
5 Nginda Jesus yoowal-koorl, baal yira-djinang kidji waangki Zacchaeus, “Kakoodjen ngarda, Zacchaeus, narla ngany djarnyak naan-yaaka noonang maya-maya-bwora nidja kedela.”|src="LK19V05.jpg" size="col" ref="19.5"
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhando para cima, disse:
6 Zacchaeus kakoodjen ngarda kidji baal koort-kwabba yanganan Jesus.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu com alegria.
7 Moortaman miyalitjiny, baalap malyak kaaranga-waangkiny, “Nidja baal Jesus koorliny nyinyo wer djoro wara mammarapang maya-mayal!”
7 Todos os que viram isto murmuravam, dizendo que Jesus tinha se hospedado com um homem pecador.
8 Zacchaeus yiraba kidji waangki Jesus, “Birdiyar! Ni! Ngany boorda-yanga bangka nganyang banaraka moortakak winyan, kidji bayinya ngany kwadja-yardjang keny moort, ngany boorda-yanga baalany koodjal-koodjal boola-ngatti.”
8 Zaqueu, por sua vez, se levantou e disse ao Senhor: — Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguma coisa de alguém, vou restituir quatro vezes mais.
9 Jesus waangki Zacchaeus, “Nidja kedela, nidja karlap wer nidja-nidja moorta barrang-ngandabat-yan, narla nidja mammarap, baal kardjir nyiny Abraham-ang djoowak.
9 Então Jesus lhe disse:
10 Mammarapang Nop yoowal-koorl moorta koorl-djinango moorta anbangbat-yan, kidji barrang-ngandabat baalapany.”
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar o perdido.
11 Moorta dwangka Jesus, ngarl Jesus karro waangki, waangkiny baalapany warma bardip. Yeyi Jesus yoowal-koorliny Jerusalem-boordak, moorta waangki kabin Boodjer Boolanga-Yira Djelyibiny kayida yoowal-koorlpa.
11 Ouvindo eles estas coisas, Jesus contou uma parábola, visto estar perto de Jerusalém e lhes parecer que o Reino de Deus havia de manifestar-se imediatamente.
12 Ngarl Jesus waangki, “Keny kedela, keny mammarap warda-kadak kwadja-koorliny boyang boodjerak. Bokadja, moorta boorda-yidja baalany Djelyib-biny, kidji ngolanga, baal koordook koort-koorlo karlap.
12 Por isso, Jesus disse:
13 Kwadjat wort-koorliny, baal mira baalang maar-djen yakina kidji baal yanga yennar moorta keny yando boya. Baal waangki baalapany, ‘Djinang natj noonooka kayar-don boyal korram ngany wort-koorliny.’
13 Chamou dez dos seus servos, confiou-lhes dez minas e disse-lhes: “Negociem até que eu volte.”
14 Yeyi, mammarapa baalang boodjerang, baalap yoowart woonya baalany, ngarl baalap waangki-koorl ngakaka-marridjinya kambarniny baalany, waangkiny, ‘Ngala yoowart koordook nidja baal ngalang Djelyib-biny.’
14 Mas os seus concidadãos o odiavam e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: “Não queremos que este reine sobre nós.”
15 Yalga moorta boyang boodjerang, baalap yidja nidja mammarap djelyib-biny. Baal koort-koorl. Yilak-yilak, baal mira baalang yakina yaako baal-booram djinango ngalan boya baalap kwadja-warn.
15 — Quando ele voltou, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar os servos a quem tinha dado o dinheiro, a fim de saber quanto tinham conseguido ganhar em seus negócios.
16 Koryat yakin yoowal-koorl kidji waangki, ‘Nganyang Djelyib, noonook yanga nganyany keny yando boya, kidji yeyi, ngany kadak maar-djen boyara.’ Djelyib waangki,
16 — O primeiro se apresentou e disse: “Senhor, a sua mina rendeu dez.”
17 ‘Kwabba! Noonook kwabba yakin! Noonook kwadja-koort-karni nyit noolongal, ngarl ngany boorda-yidja noonany birdiyar-biny maar-djen ngomon karlamaya.’
17 O senhor lhe disse: “Muito bem, servo bom! E porque você foi fiel no pouco, terá autoridade sobre dez cidades.”
18 Warning yakin yoowal-koorl kidji waangki, ‘Nganyang Djelyib, noonook yanga nganyany keny yando boya, kidji yeyi, ngany kadak maar boyara.’
18 — O segundo servo veio e disse: “Senhor, a sua mina rendeu cinco.”
19 Djelyib waangki, ‘Ngany boorda-yidja noonany birdiyar-biny maar ngomon karlamaya.’
19 A este o senhor disse: “Você terá autoridade sobre cinco cidades.”
20 Warma yakin yoowal-koorl kidji waangk, ‘Nganyang Djelyib, nidja, noonang keny yando boya, kanga baalany. Ngany kanya noonang boya kidji ballaridja boya bwoka-bwora.
20 — Então veio outro servo, dizendo: “Senhor, aqui está a sua mina, que eu guardei embrulhada num lenço.
21 Ngany wayarn noonany. Noonook djadam mammarap. Noonook kanga natj noonook yoowart kadak kidji noonook wedjang natj noonook yoowart niran.’
21 Porque tive medo do senhor, que é homem rigoroso. O senhor retira o que não depositou e colhe o que não semeou.”
22 Djelyib waangki, ‘Noonook wara yakin! Noonook kaaditj ngany djadam mammarap. Ngany boorda-banidja noonroo warrinya djin-bamo noonany! Ngany kanga natj ngany yoowart kadak kidji ngany wedjang natj ngany yoowart niran.
22 Mas o senhor respondeu: “Servo mau, eu o julgarei usando as suas próprias palavras. Você sabia que eu sou homem rigoroso, que retiro o que não depositei e colho o que não semeei.
23 Ngarl karro, nadjil noonook yoowart yidja nganyang yando boya maya-maya-bwora boyang? Karro ngany boorda-barrang boya-ngatti ngolonga ngany kort-koorl karlap.’
23 Por que você não pôs o meu dinheiro no banco? E, então, na minha vinda, eu o receberia com juros.”
24 Karro Djelyib warranga baalapany yaakiny bokadja, ‘Kanga baalang boya kidji yanga yakinak kadak maar-djen boyara.’
24 — E disse aos que estavam ali: “Tirem dele a mina e deem ao que tem as dez.”
25 Yalga baalap waangki, ‘Ngalang Djelyib, baal kadak maar-djen boya yeyi, wa?’
25 Eles ponderaram: “Senhor, ele já tem dez.”
26 Djelyib waangki, ‘Moort kadak noolong, baal boorda-barrang boola-ngatti. Yalga moort kayan-kadak, baalang nyit-djil noolong boorda wort-kanga-yan.
26 Ao que o senhor respondeu: “Pois eu declaro a vocês que a todo o que tem será dado ainda mais; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
27 Yeyi, alidja-alidja wara moorta, baalap yoowart koordook nganyany baalapang Djelyib-biny, barrang baalapany kidji dargang baalapany ngany-booram.’”
27 Mas quanto a esses meus inimigos, que não quiseram que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e os matem na minha presença.”
28 Ngolonga Jesus waangki nidja, baal Jerusalem koorl baal-yinadjat.
28 E, depois de dizer isto, Jesus prosseguia a sua viagem para Jerusalém.
29 Jesus boordak-koorl Bethphage wer Bethany, Kard-Koorayinangal. Baal waangki-koorl koodjal ngooldjara yinadjat-koorlo.
29 E aconteceu que, ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos,
30 Baal warranga koodjalany, “Koorl karlamaya nyootjoowal-yinadjat. Nginda nyootjoowal bwora-koorl, nyootjoowal boorda-djinang yinang dongki yadarn-yan natj yoowart moort kwadja-dendang. Yalkaranan dongki kidji barrang baalany nganyak.
30 dizendo-lhes:
31 Bayinya moorta waangki-djinang nadjil nyootjoowal dongki yalkaraniny, warranga baalany, ‘Birdiyar koordook baalany.’ ”
31 Se alguém perguntar: “Por que o estão desprendendo?”, respondam assim: “Porque o Senhor precisa dele.”
32 Koodjal koorl karlamaya kidji djinang moodlooka natj Jesus kwadja-waangki.
32 E, indo os que foram mandados, acharam tudo conforme Jesus lhes tinha dito.
33 Koodjal malyak dongki yalkaraniny. Moorta kadak dongki, baalap waangki-djinang, “Nadjil nyootjoowal dongki yalkaraniny?”
33 Quando eles estavam soltando o jumentinho, os donos do animal disseram: — Por que estão desprendendo o jumentinho?
34 “Birdiyar koordook baalany,” koodjal waangki.|src="LK19V35.jpg" size="col" ref="19.34"
34 Eles responderam: — Porque o Senhor precisa dele.
35 Kidji koodjal barrang dongki Jesus-ak.
35 Então trouxeram o jumentinho até Jesus e, pondo as suas capas sobre o animal, ajudaram Jesus a montar.
36 Alimarn Jesus nyinyiny dongkikal, moorta yidja baalapang bwoka djoorootal Jesus-booram.
36 À medida que Jesus avançava, as pessoas estendiam as suas capas no caminho.
37 Nginda Jesus boordak-koorliny Jerusalem djoorootal ngarda-koorliny Kard-Koorayinang, boola-boola Jesus-ang ngooljdara-kambarn, baalap malyak woola-wooliny kidji Boolanga-Yira yangananiny narla moodlookang baalap kwadja-djinang Jesus doniny.
37 E, quando Jesus se aproximava da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou, com muita alegria, a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinham visto.
38 “Boolanga-Yirayil, baal yanga-kwabba Djelyib.
38 Diziam: “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”
39 Kardakor boola moorta, keny-keny Pharisee-ya waangki Jesus, “Birdiyar, warranga nganyang ngooljdara waangki-yonadji.”
39 Alguns dos fariseus lhe disseram em meio à multidão: — Mestre, repreenda os seus discípulos!
40 Jesus waangki, “Ngany warranga noonookany, bayinya baalap waangki-yonadji, nidja-nidja boyara boorda malyak miriny.”
40 Mas Jesus respondeu:
41 Jesus boordak-koorliny Jerusalem. Nginda baal kayar-djinang moorditj karlamaya, Jesus malyak waliny Jerusalem-ang.
41 Quando Jesus ia chegando a Jerusalém, vendo a cidade, chorou por ela,
42 Baal waangki, “Bayinya noonook arda kaaditji nidja kedela natj noonook ngarnala ngarl noonook kayar kadak nakal! Yalga yeyi noonook yoowart kayar-djinang baalany!
42 dizendo:
43 Kedela boorda-yoowal-koorl nginda boomboorman boorda-yengalang noonany. Baalap boorda-dedin noonang djooroota kidji noonook yoowart boorda-kayar-bandak-koorl.
43 Pois virão dias em que os seus inimigos cercarão você de trincheiras e apertarão o cerco por todos os lados;
44 Baalap boorda-koolyarn noonany wer kardjir moortaman noonook-bwora. Baalap yoowart boorda wandja keny boya yaakiny, narla noonook yoowart djinang-kaaditj kedela nginda Boolanga-Yira yoowal-koorl barrango noonang ngandabat!”
44 e vão arrasar você e matar todos os seus moradores. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio visitá-la.
45 Karro Jesus bwora-koorl Maya-maya-Kooranyi kidji malyak bandak-yekaniny moorta bangaliny boya,
45 Depois, entrando no templo, Jesus começou a expulsar os que ali vendiam,
46 kidji waangkiny baalapany, “Boordakiny-Kooranyi waangki nidja: Boolanga-Yira waangki, ‘Nganyang maya-maya boorda-kol-yan maya-maya waangkinyang Boolang-Yirany.’ Yalga noonooka kwadja-warn baalany karraba-biny windji ngakalyang ballaridja!”|src="WA03896b.tif" size="col" ref="19.46"
46 dizendo-lhes:
47 Yennar kedela Jesus bwora-koorl Maya-maya-Kooranyi kidji baal karni-waangki moortany. Birdiyar Yakina-Kooranyi wer Mammarapa-Warrinyang wer bworana, baalap mandang koordook dargango Jesus,
47 Diariamente, Jesus ensinava no templo. Os principais sacerdotes, os escribas e os maiorais do povo procuravam tirar-lhe a vida,
48 yalga baalap yoowart djinang war dargango baalany, narla moortaman kalyakool Jesus alayiny, kidji baalap yoowart koordook anbangbat keny warriny.
48 mas não achavam uma forma de fazer isso, porque todo o povo, ao ouvi-lo, era cativado por ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.