Lucas 19

Nyoongar Bible (NYS) vs BKJ

Sair da comparação
1 Jesus koorl Jericho, karlamaya-wokart djendjeriny. Birdiyar mammarapang boya-barranginy wining Jericho-kal.
1 E Jesus entrou e passou por Jericó.
2 Baalang kol Zacchaeus, kidji baal boola boya-kadak.
2 E eis que havia ali um homem, chamado Zaqueu, que era chefe entre os publicanos, e ele era rico.
3 Baal koordook djinango Jesus, yalga baal korad mammarap kidji baal yoowart djinang Jesus narla moortaman.
3 E ele procurava ver quem era Jesus, e não podia, por causa da multidão, porque ele era de pequena estatura.
4 Jesus kwadja-koorliny djoorootal ngarl baal yakoorl moorta-yinadjat kidji balingar boorn djinango Jesus.
4 E ele correndo adiante, subiu em uma árvore de sicômoro para vê-lo; porque ele estava por passar naquele caminho.
5 Nginda Jesus yoowal-koorl, baal yira-djinang kidji waangki Zacchaeus, “Kakoodjen ngarda, Zacchaeus, narla ngany djarnyak naan-yaaka noonang maya-maya-bwora nidja kedela.”|src="LK19V05.jpg" size="col" ref="19.5"
5 E Jesus ao chegar naquele lugar, olhando para cima, viu-o e disse-lhe: Zaqueu, desce depressa, porque hoje eu devo pousar em tua casa.
6 Zacchaeus kakoodjen ngarda kidji baal koort-kwabba yanganan Jesus.
6 E, apressando-se, ele desceu e recebeu-o com júbilo.
7 Moortaman miyalitjiny, baalap malyak kaaranga-waangkiny, “Nidja baal Jesus koorliny nyinyo wer djoro wara mammarapang maya-mayal!”
7 E, vendo isto, todos murmuravam, dizendo: Ele foi ser hóspede de um homem que é pecador.
8 Zacchaeus yiraba kidji waangki Jesus, “Birdiyar! Ni! Ngany boorda-yanga bangka nganyang banaraka moortakak winyan, kidji bayinya ngany kwadja-yardjang keny moort, ngany boorda-yanga baalany koodjal-koodjal boola-ngatti.”
8 E Zaqueu, ficando em pé, disse ao Senhor: Senhor, eis que a metade dos meus bens eu dou aos pobres, e se alguma coisa eu tenho tomado de algum homem por falsa acusação, o restituo quadruplicado.
9 Jesus waangki Zacchaeus, “Nidja kedela, nidja karlap wer nidja-nidja moorta barrang-ngandabat-yan, narla nidja mammarap, baal kardjir nyiny Abraham-ang djoowak.
9 E disse-lhe Jesus: Hoje veio a salvação a esta casa, porque este também é filho de Abraão.
10 Mammarapang Nop yoowal-koorl moorta koorl-djinango moorta anbangbat-yan, kidji barrang-ngandabat baalapany.”
10 Porque o Filho do homem veio para buscar e salvar o que estava perdido.
11 Moorta dwangka Jesus, ngarl Jesus karro waangki, waangkiny baalapany warma bardip. Yeyi Jesus yoowal-koorliny Jerusalem-boordak, moorta waangki kabin Boodjer Boolanga-Yira Djelyibiny kayida yoowal-koorlpa.
11 E, ouvindo eles essas coisas, ele prosseguiu e falou uma parábola, porque ele estava perto de Jerusalém, e porque eles pensavam que o reino de Deus havia de aparecer imediatamente.
12 Ngarl Jesus waangki, “Keny kedela, keny mammarap warda-kadak kwadja-koorliny boyang boodjerak. Bokadja, moorta boorda-yidja baalany Djelyib-biny, kidji ngolanga, baal koordook koort-koorlo karlap.
12 Portanto ele disse: Certo homem nobre partiu para uma terra distante, para receber um reino e retornar.
13 Kwadjat wort-koorliny, baal mira baalang maar-djen yakina kidji baal yanga yennar moorta keny yando boya. Baal waangki baalapany, ‘Djinang natj noonooka kayar-don boyal korram ngany wort-koorliny.’
13 E ele chamando os seus dez servos, deu-lhes dez minas, e disse-lhes: Negociai até que eu venha.
14 Yeyi, mammarapa baalang boodjerang, baalap yoowart woonya baalany, ngarl baalap waangki-koorl ngakaka-marridjinya kambarniny baalany, waangkiny, ‘Ngala yoowart koordook nidja baal ngalang Djelyib-biny.’
14 Mas os seus cidadãos odiavam-no, e enviaram um mensageiro após ele, dizendo: Não queremos que este homem reine sobre nós.
15 Yalga moorta boyang boodjerang, baalap yidja nidja mammarap djelyib-biny. Baal koort-koorl. Yilak-yilak, baal mira baalang yakina yaako baal-booram djinango ngalan boya baalap kwadja-warn.
15 E aconteceu que, ele retornando depois de ter recebido o reino, ordenou que fossem chamados os servos a quem ele entregara o dinheiro, para que ele pudesse saber quanto cada homem ganhara negociando.
16 Koryat yakin yoowal-koorl kidji waangki, ‘Nganyang Djelyib, noonook yanga nganyany keny yando boya, kidji yeyi, ngany kadak maar-djen boyara.’ Djelyib waangki,
16 Então, veio o primeiro, dizendo: Senhor, a tua mina rendeu dez minas.
17 ‘Kwabba! Noonook kwabba yakin! Noonook kwadja-koort-karni nyit noolongal, ngarl ngany boorda-yidja noonany birdiyar-biny maar-djen ngomon karlamaya.’
17 E ele lhe disse: Muito bem, servo bom; porque tu foste fiel sobre o pouco, tu terás autoridade sobre dez cidades.
18 Warning yakin yoowal-koorl kidji waangki, ‘Nganyang Djelyib, noonook yanga nganyany keny yando boya, kidji yeyi, ngany kadak maar boyara.’
18 E veio o segundo, dizendo: Senhor, a tua mina rendeu cinco minas.
19 Djelyib waangki, ‘Ngany boorda-yidja noonany birdiyar-biny maar ngomon karlamaya.’
19 E ele disse da mesma forma a este: Sê tu também sobre cinco cidades.
20 Warma yakin yoowal-koorl kidji waangk, ‘Nganyang Djelyib, nidja, noonang keny yando boya, kanga baalany. Ngany kanya noonang boya kidji ballaridja boya bwoka-bwora.
20 E veio outro, dizendo: Senhor, aqui está a tua mina, que guardei em um lenço;
21 Ngany wayarn noonany. Noonook djadam mammarap. Noonook kanga natj noonook yoowart kadak kidji noonook wedjang natj noonook yoowart niran.’
21 porque eu tive medo de ti, porque és homem severo; tiras o que não puseste, e colhes o que não semeaste.
22 Djelyib waangki, ‘Noonook wara yakin! Noonook kaaditj ngany djadam mammarap. Ngany boorda-banidja noonroo warrinya djin-bamo noonany! Ngany kanga natj ngany yoowart kadak kidji ngany wedjang natj ngany yoowart niran.
22 E ele disse-lhe: Pela tua própria boca eu te julgarei, servo mau. Sabias que eu sou homem severo, que eu tomo o que não pus e colho o que não semeei;
23 Ngarl karro, nadjil noonook yoowart yidja nganyang yando boya maya-maya-bwora boyang? Karro ngany boorda-barrang boya-ngatti ngolonga ngany kort-koorl karlap.’
23 por que então tu não pusestes o meu dinheiro no banco, pois na minha vinda, eu poderia ter exigido o meu com a usura?
24 Karro Djelyib warranga baalapany yaakiny bokadja, ‘Kanga baalang boya kidji yanga yakinak kadak maar-djen boyara.’
24 E disse aos que estavam com ele: Tomai dele a mina e dai-a ao que tem dez minas.
25 Yalga baalap waangki, ‘Ngalang Djelyib, baal kadak maar-djen boya yeyi, wa?’
25 (E eles disseram-lhe: Senhor, ele tem dez minas).
26 Djelyib waangki, ‘Moort kadak noolong, baal boorda-barrang boola-ngatti. Yalga moort kayan-kadak, baalang nyit-djil noolong boorda wort-kanga-yan.
26 Pois eu vos digo: Que todo aquele que tiver lhe será dado, mas ao que não tiver até o que ele tem lhe será tomado.
27 Yeyi, alidja-alidja wara moorta, baalap yoowart koordook nganyany baalapang Djelyib-biny, barrang baalapany kidji dargang baalapany ngany-booram.’”
27 Mas estes meus inimigos que não quiseram que eu reinasse sobre eles, trazei-os aqui, e matai-os diante de mim.
28 Ngolonga Jesus waangki nidja, baal Jerusalem koorl baal-yinadjat.
28 E, tendo dito isto, ele prosseguiu adiante, subindo para Jerusalém.
29 Jesus boordak-koorl Bethphage wer Bethany, Kard-Koorayinangal. Baal waangki-koorl koodjal ngooldjara yinadjat-koorlo.
29 E aconteceu que, chegando ele perto de Betfagé e de Betânia, ao monte chamado monte das Oliveiras, ele enviou dois dos seus discípulos,
30 Baal warranga koodjalany, “Koorl karlamaya nyootjoowal-yinadjat. Nginda nyootjoowal bwora-koorl, nyootjoowal boorda-djinang yinang dongki yadarn-yan natj yoowart moort kwadja-dendang. Yalkaranan dongki kidji barrang baalany nganyak.
30 dizendo: Ide à aldeia que está defronte de vós, e aí, ao entrardes, achareis amarrado um jumentinho em que nenhum homem jamais montou; soltai-o e trazei-o.
31 Bayinya moorta waangki-djinang nadjil nyootjoowal dongki yalkaraniny, warranga baalany, ‘Birdiyar koordook baalany.’ ”
31 E, se algum homem vos perguntar: Por que o soltais? Assim lhe direis: Porque o Senhor precisa dele.
32 Koodjal koorl karlamaya kidji djinang moodlooka natj Jesus kwadja-waangki.
32 E, indo os que haviam sido enviados, acharam como ele lhes havia dito.
33 Koodjal malyak dongki yalkaraniny. Moorta kadak dongki, baalap waangki-djinang, “Nadjil nyootjoowal dongki yalkaraniny?”
33 E, soltando o jumentinho, seus donos lhes disseram: Por que soltais o jumentinho?
34 “Birdiyar koordook baalany,” koodjal waangki.|src="LK19V35.jpg" size="col" ref="19.34"
34 E eles disseram: O Senhor precisa dele.
35 Kidji koodjal barrang dongki Jesus-ak.
35 E trouxeram-no a Jesus; e lançando suas vestimentas no jumentinho, eles puseram Jesus em cima.
36 Alimarn Jesus nyinyiny dongkikal, moorta yidja baalapang bwoka djoorootal Jesus-booram.
36 E, enquanto ele ia, eles estendiam no caminho as suas vestes.
37 Nginda Jesus boordak-koorliny Jerusalem djoorootal ngarda-koorliny Kard-Koorayinang, boola-boola Jesus-ang ngooljdara-kambarn, baalap malyak woola-wooliny kidji Boolanga-Yira yangananiny narla moodlookang baalap kwadja-djinang Jesus doniny.
37 E, quando ele já chegava perto da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos, regozijando-se, começou a dar louvores a Deus em alta voz, por todas as poderosas obras que eles tinham visto,
38 “Boolanga-Yirayil, baal yanga-kwabba Djelyib.
38 dizendo: Abençoado seja o Rei que vem em nome do ­Senhor; paz no céu, e glória nas alturas.
39 Kardakor boola moorta, keny-keny Pharisee-ya waangki Jesus, “Birdiyar, warranga nganyang ngooljdara waangki-yonadji.”
39 E alguns dos fariseus, do meio da multidão, disseram-lhe: Mestre, repreende os teus discípulos.
40 Jesus waangki, “Ngany warranga noonookany, bayinya baalap waangki-yonadji, nidja-nidja boyara boorda malyak miriny.”
40 E, ele respondendo, disse-lhes: Digo-vos que, se estes se calarem, as pedras imediatamente clamarão.
41 Jesus boordak-koorliny Jerusalem. Nginda baal kayar-djinang moorditj karlamaya, Jesus malyak waliny Jerusalem-ang.
41 E, quando ele ia chegando, vendo a cidade, chorou sobre ela,
42 Baal waangki, “Bayinya noonook arda kaaditji nidja kedela natj noonook ngarnala ngarl noonook kayar kadak nakal! Yalga yeyi noonook yoowart kayar-djinang baalany!
42 dizendo: Se tu conhecesses, ao menos neste teu dia, as coisas que pertencem à tua paz! Mas agora isso está encoberto aos teus olhos.
43 Kedela boorda-yoowal-koorl nginda boomboorman boorda-yengalang noonany. Baalap boorda-dedin noonang djooroota kidji noonook yoowart boorda-kayar-bandak-koorl.
43 Porque dias virão sobre ti, em que os teus inimigos lançarão uma trincheira sobre ti, e te sitiarão, e te manterão em cada lado,
44 Baalap boorda-koolyarn noonany wer kardjir moortaman noonook-bwora. Baalap yoowart boorda wandja keny boya yaakiny, narla noonook yoowart djinang-kaaditj kedela nginda Boolanga-Yira yoowal-koorl barrango noonang ngandabat!”
44 e te derrubarão no chão, a ti e a teus filhos que dentro de ti estiverem, e eles não deixarão em ti uma pedra sobre outra, pois tu não conheceste o tempo da tua visitação.
45 Karro Jesus bwora-koorl Maya-maya-Kooranyi kidji malyak bandak-yekaniny moorta bangaliny boya,
45 E, ele entrando no templo, começou a expulsar todos os que ali vendiam e compravam,
46 kidji waangkiny baalapany, “Boordakiny-Kooranyi waangki nidja: Boolanga-Yira waangki, ‘Nganyang maya-maya boorda-kol-yan maya-maya waangkinyang Boolang-Yirany.’ Yalga noonooka kwadja-warn baalany karraba-biny windji ngakalyang ballaridja!”|src="WA03896b.tif" size="col" ref="19.46"
46 dizendo-lhes: Está escrito: Minha casa é a casa de oração; mas vós a fizestes covil de ladrões.
47 Yennar kedela Jesus bwora-koorl Maya-maya-Kooranyi kidji baal karni-waangki moortany. Birdiyar Yakina-Kooranyi wer Mammarapa-Warrinyang wer bworana, baalap mandang koordook dargango Jesus,
47 E ele ensinava diariamente no templo. Mas os principais sacerdotes, e os escribas, e os principais do povo procuravam destruí-lo,
48 yalga baalap yoowart djinang war dargango baalany, narla moortaman kalyakool Jesus alayiny, kidji baalap yoowart koordook anbangbat keny warriny.
48 e não encontravam como fazê-lo, porque todo o povo ficava muito atento ao ouvi-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.