Atos 16
nww (NWW) vs NVT
1 Paulo kakihika ku Delibe na mbole ku Lisitila, kwene kukibha na nhyubhalila ghwa Kilisito yumu lihina lyake Timotheo, ywene ma ghwake kakibha Nnyahudi ywakahyubhalilite, peni tate ghwake kakibha N'giliki
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Timotheo kakitikwa munu na bhala bhaanhyubhalilite Kilisito bha ku Lisitila na bha ku Ikonio.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Paulo kakinpala Timoteo kalongohane naywo, habhu kakintola na kunlumula unyagho kiyaha Akaayahudi bhaatamite pala bhoha bhakimmanya kukita tate ghwa Timoteo kakibha N'giliki.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Hinu pabhatyangiteghe mu hitami kwa hitami bhakiapegha bhandu bhaanhyubhalilite Kilisito malaghilo ghaakamuhitwe na andumitumi na aghohi bha ngwemuko ya bhandu bhaanhyubhalilite Kilisito bha akwo ku Yelusalemu ngati bhaghakamulile.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Habhu, ngwemuko ya bhandu bhaantughilite Kilisito yikichweha kutengeleheka muuhyubhalilo na kuyonjokeheka mummalango manjubha ghoha.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Mwanja ghwa Paulo na ayake ghukikindila mbande ya ku Filigia na ku Galatia, kunu pabhakikanikihwa na Nhuki ghwa Chapanga kukita bhakotoke kulandamiha Lilagho akwo ku Asia.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Pabhahikite ku mbakilo ya Misia, bhakiyigha kuyingila ku Bitinia peni Nhuki ghwa Yesu kakibhategheka ng'obhe.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Hinu, bhakighololela kukindila ku Misia bhakighenda mbaka ku Toloa.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Pakilo Chapanga kakimmoneha Paulo kilibhi kukita mundu ywa ku Mekodonia kayima pakimpembeleha na kunng'ombela, “Ghuyomboke ghuhike ku Mekodonia ngati ghututange!”
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Mbole ya Paulo kubhona mabhono agho, kamu tukilibhika kala kubhuka kughenda ku Mekodonia patuhyubhalila kukita kulyaghila Chapanga katukema kulandamiha Nhalo ghwa Maha akwo.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Kubhuka ku Toloa tukibha na mwanja ghwa mulihibha kwa bhwato mbaka ku Samotalake, na kilabho yake tukihika ku Neapoli.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Na kuhumila apwo tukighenda mbaka ku Filipi, kitami kihwadali kya ku Mekodonia nnima ghuutabhalitwe na Akaaloma, na tukitama apwo pamanjubha gha mandina.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Linjubha lya kupumulila tukighenda panji ya kitami mu mbwegha ya lukemba, tukihyubhalila pangi twapakolela pakuntundamila Chapanga. Tukitama na kuyanda kuyobhela na amoo adala bhaakwemukite akwo.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Yumoo ywa bhala adala bhaatuyuhwite lihina lyake kakikemwa Lidia ntundamila ghwa Chapanga, Nchuhusa mapinda ya salabati na nkolannima bha kitami kya ku Tiatila. Bambo kakighuhughula mwoyo ghwake na kakighakingama malagho ghakaghalongiliti Paulo.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Mbole ya ywombe na bhalubhagha lyake lwoha kubatiswa, kakitulalika ku lubhagha lwake na kulongela, “Handa hoto mmona nu hyubhalila ghwa Bambo, nunguayupa tughende mukatame ku lubhagha lwangu,” Naywo kakitunyegheleha.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Linjubha limu patubheghite tungughenda pakunnyupa Chapanga, tukikongana na mbhandwa yumu nhinja yunalindilu lya ulondohi. Na akangwana bhake bhakimokola mapongolo matangalo gha ngalabha kwa kya ulondohi ghwake.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Hino, nhinja aywo kakintughila Paulo na twenga kunu pakiyobha kyobho, pakilongela, “Bhandu abha ndo andumitumi bha Chapanga ywa Kunani Munu, bhombe bhangualandamiha mihalo ya njila ya ulopohi.”
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Kakighendelela kutenda habhu mumanjubha matangalo, kuuhiko Paulo kakiyaghabhala munu, kakighalambuka na kunng'ombela yula lindilu “Nungukukwilikiha kwa lihina lya Yesu Kilisito, ghummuke nhinja aywo!” Kamu lila lindulu likimmuka yula nhinja.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Angwana bhake pabhabhonite kukita nyubhalilo yabhe ya kumokola ngalabha lihobha, bhakiakamula Paulo na Sila, bhakiaghegha mbaka kuligulio mu ulongolo ghwa akulu bha kitami.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Mbole ya kuaghegha mu ulongolo ghwa adumula nongwa bhakiakokela paakilongela, “Bhandu abha ndo Akaayahudi na bhangughegha bhulwa mukitami kyetu.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Bhanguhunda hitohe hyene twenga Akolannima bha Kuloma tunguteghekwa ng'obhe kuhiyitikila na kuhitughila.”
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Lumati lwa bhandu lukililunga mukuapukila Paulo na Sila.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Mbole ya kubhahyata munu bhakibhahwinda ku kibhopo na bhakinkwilikiha nkulu ghwa kibhopo kaakingikihe maha.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Kubhukana na ngwilikiho ahyo, yula nkulu ghwa kibhopo kakibhakwinda mu kyumba kya nkati munu mwa kila kibhopa na kakiabhopa maghulu ghabhe kwa ngimiko ngulu.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Payihegheghelite pakilu kati, Paulo na Sila bhakibha bhanguyupa na kunyimba miyimbo ya kuntika Chapanga, na abhopwa bhangi bhakibhegha paabhayuhwa.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Pindulu pakibwituka ngwangaliko ngulu ya lutupi na kutikiha ndamiko ya kibhopo. Kamu milyango ya kibhopo yikihughuka na yila minyololo ya bhoha yikibhopoka.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Yula nkingikiha kibhopo pakalilimukiti mu ng'ono na kubhona milyango ya kibhopo yikibhegha lipala, kakipala kulikoma kwa ngechelo yake, kiyaha mwene kakihwacha kukita abhopwa bhoha bhakinyelembuka.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Peni Paulo kakikema kwa lilobhe likulu, “Ghukotoke kulikoma kiyaha twabhoha twenga tubhegha bahapa.”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Yula machonda ghwa kila kibhopo kakilaghila liyeghwe limbamba, na kakiyingila mula nkati ya kila kyumba kya kibhopo, na kakiachutamila mayughwa Paulo na Sila kunu pakaloghoya.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Mbole kakiabhuha panji pakilongela, “Maabambo bhangu, ndende niki ngati mbate kulopoka?”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Bhombe bhakinnyanga, “Ghunhyubhalile Bambo Yesu Kilisito, ghwenga na bhalubhagha lwakwo lwoha maalopolehwa.”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Hino, bhakinlandamiha lilagho lya Bambo mwene papamu na bhandu bhangi bha mulubhagha lwake.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Lisaa lilalila lya pakilo yula machonda ghwa kibhopo kakiatola na kakiaghulula mabhanga ghabhe, mbole kakibatiswa ywombe papamu na bhoha bhaabheghite mu lubhagha lwake kya nga kukabhalila.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Mbole kakiatola Paulo na Sila kulubhagha lwake, kakiakeyela hilyo, mwene papamu na lubhagha lwake lwoha bhakiyelelwa munu kiyaha bhangunhyubhalila Chapanga.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Pakucheghite bhala adumula nongwa bhakialaghila akulu bhabhe kwa nkingikiha ghwa kibhopo paakilongela, “Mubhabhopole bhala bhandu, na mualeke aghende.”
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Yula nkingikiha ghwa kibhopo kakinng'ombela Paulo, “Adumula nongwa bhanngwilikiha nibhalekekehe, habhu mmuke kwa uhihimilo.”
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Peni Paulo kaking'aka, “Bhatututa pa kindandabhanji na kutuhwinda kukibhopo kya nga kututendela nongwa yetu ebu kutukonya, hata patubhele twenga twaakolannima bha ku Loma. Na hinu bhangupala kutubhuha mukibhopo kwa mbwepo! Ng'obhe! Inogha mbaka bhene ahike apa bhatubhuhe amu mukibhopo.”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Bhala akulu bha akingika kibhopo bhakibhuya na kuaghombela bha adumula nongwa malagho ghala, nabho paayihwite kukita Paulo na Sila bhakibha akolannima bha ku Loma bhakiyoghopa.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Habhu, bhakighenda kulipetula, bhakiabhuha mukibhopo na bhakibhayupa abhuke mukitami kila.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Mbole ya Paulo na Sila kubhuka mu kibhopo bhakighenda kulubhagha lwa Lidia, akwo bhakikongana na alongo bhaanhyubhalilite Kilisito, na bhakiyobhela nabho malagho gha kuayonjokeha mwoyo, ndo bhakibhuka.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.