Atos 10

nww (NWW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ku nnima ghwa ku Kaisalia kakibhegha mundu yumu lihina lyake Kolineli, ywene kakibha machonda nhwadali ghwa kimati kimanyikitwe handa “Kimati kya Kiitalia.”
1 Na cidade de Cesareia havia um homem chamado Cornélio, que era comandante de um batalhão romano chamado “Batalhão Italiano”.
2 Mwene kakibha nhyubhalila ghwa Chapanga papamu na bha kulubhagha lwake lwoha. Na kakitendagha matangalo kuatangatila makapukwa na kunnyupa Chapanga mu manjubha ghoha.
2 Ele era um homem religioso; ele e todas as pessoas da sua casa adoravam a Deus. Cornélio ajudava muito os judeus pobres e orava sempre a Deus.
3 Linjubha limu pasaa tisa ya makimuhi, kakibhona mabhono gha peku peku, ndumitumi ghwa kunane ghwa Chapanga kakinhikila na kung'ombela, “ Kolineli!”
3 Um dia, ali pelas três horas da tarde , Cornélio teve uma visão. Ele viu claramente um anjo de Deus, que chegou perto dele e disse: — Cornélio!
4 Kolineli kakinkwenjulila meho aywo ndumitumi ghwa kunane kwa lyogha, kakinng'ombela, “Kubhegha niki Bambo?”
4 Ele ficou olhando para o anjo e, com muito medo, perguntou: — O que é, senhor? O anjo respondeu: — Deus aceitou as suas orações e a ajuda que você tem dado aos pobres e ele não esqueceu você.
5 Hino, ghubhalaghile bhandu ku Yopa, bhakankeme Simoni, ywaakemitwe Petili.
5 Agora mande alguns homens até a cidade de Jope para buscarem o homem chamado Simão Pedro.
6 Mwene kangutama ku lubhagha lwa Simoni ntendehi ghwa kutendekeha hilibhi hya mayula, na nyumba yake kibhegha ugheghela na lihibha.”
6 Ele está hospedado na casa de outro Simão, um curtidor de couros que mora na beira do mar.
7 Yula ndumitumi ghwa kunani ghwa Chapanga pakabhukite, Kolineli kakiakema akandumindumi bhake abhili papamu na machonda ghwake yumu nhyubhalila ghwa Chapanga.
7 Quando o anjo foi embora, Cornélio imediatamente chamou dois empregados e um soldado que estava a seu serviço e que era um homem religioso.
8 Kakialubhulila mihalo hyoha yiibwitukilite, mbole kakialaghila aghende ku Yopa.
8 Cornélio contou a eles tudo o que havia acontecido e mandou que fossem a Jope.
9 Kilabhu yake handa pa saa sita pamuhi, bhala bhandu andatu pabhaabheghite akali mu mwanja ugheghela na kukihikila kitami kya Yopa, Petili kakikwela kunane kukitutubhi ngati kannyupe Chapanga.
9 No dia seguinte, ao meio-dia, Pedro subiu ao terraço para orar. Enquanto isso, os homens vinham pelo caminho, já perto de Jope.
10 Pakabheghite mu kunnyupa Chapanga njala yikimmina, na kakipala kulyegha hilyo, peni pabhaabheghite mu kuteleka hilyo ng'ono yikintopela na kakibhona mabhono.
10 Pedro ficou com fome e quis comer alguma coisa. Enquanto o almoço estava sendo feito, ele teve uma visão.
11 Kakibhona kunane kwa Chapanga kuyughuka na kilibhi handa lipinda likulu pa likihuluhwa pahi likikamulwa mu mbande hyake ncheche,
11 Viu o céu aberto e uma coisa parecida com um grande lençol amarrado pelas quatro pontas, que descia até o chão.
12 Mula mu lila lipinda kukibhegha na anyama nhanganganiko: Anyama bhaabheghite na maghulu ncheche, bhaakwabha na hiyuni hyoha hya kunhitu.
12 Dentro daquilo havia todos os tipos de animais de quatro patas, de animais que se arrastam pelo chão e de aves.
13 Mbole lilobhe liking'ombela, “Petili, ghuyinuke ghuhinje na ghulyeghe.”
13 Então Pedro ouviu uma voz, que dizia:
14 Peni Petili kakiyanga, “Aka kaa, Bambo, kulyaghila kutandila makachu nenga ninalyegha ng'obhe kyoheli kilibhi kikanikihitwi na Chapanga na kulyeghwa.”
14 Pedro respondeu: — De jeito nenhum, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a
15 Lila lilobhe likilongela kangi paubhili, “Ghukotoke kuhikema hingunoghwa ng'obhe kulyeghwa hilibhi hyakatendite Chapanga kukita hingunoghwa kulyeghwa.”
15 A voz falou de novo com ele:
16 Nndo aghu ghukibwituka pa ndatu, mbole lila lipinda likibhuya kunane kwa Chapanga.
16 Isso aconteceu três vezes. Em seguida a coisa que parecia um lençol foi levada de volta para o céu.
17 Petili pakabheghite kangukangacha ghala ghakabhonihitwe na Chapanga, bhala bhandu bhaalaghilitwe na Kolineli bhakikibhona nyumba ya Simoni Ntendehi ghwa kutendekeha hilibhi hya mayula, na bhakiyima paulongolo ghwa nlyango.
17 Pedro começou a perguntar a si mesmo o que aquela visão queria dizer. E naquele momento os homens que Cornélio havia mandado já tinham se informado sobre onde ficava a casa de Simão e estavam na porta.
18 Bhakikema na bhakikonya, “Bhuli, kabhegha nhenja yumu ywaakemwa Simoni ebu lihina lyake lingi Petili kangutama apa?”
18 Eles chamaram alguém da casa e perguntaram: — Por acaso um homem chamado Simão Pedro está hospedado aqui?
19 Petili pakabheghite akali kanguhwacha ghala ghakabhonehitwe na Chapanga, bahala pala Nhuki ghwa Chapanga kakinng'ombela, “Simoni, bhabhegha bhandu andatu bhangukupalaha.
19 Pedro ainda estava pensando na visão, quando o Espírito Santo disse: — Escute! Estão aí três homens procurando você.
20 Ghuhuhuluke kanongola apa unani ghwa kitutubhi na ghukotoke kumaka kughenda papamu nabho, kiyaha ndo nenga nibhalaghilite.”
20 Agora apronte-se, desça e vá com eles. Vá tranquilo porque fui eu que mandei que eles viessem aqui.
21 Hino Petili kakihuluka na kuaghombela bhala bhandu bhaalaghilitwe kuhuma kwa Kolineli, “Nenga ndo mwene yumumpalaha. Nhikila niki?”
21 Então Pedro desceu e disse aos homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. Por que vieram aqui?
22 Bhala bhandu bhakinnyanga, “Tulaghilwa na machonda kilongihi ghwa bhandu mbinda mabhoko kumi ywakakemwa Kolinelio mwene ndo mundu ywa maha muno, yunakuntundamila Chapanga na kutikilwa na Akaayahudi bhoha. Mwene kalaghilwa na nndumitumi ghwa kunani ghwa Chapanga kakulalike ghwenga ukaya kwake, ngati kayihwe malagho ghughapala kunng'ombela.”
22 Eles responderam: — Nós fomos mandados pelo comandante Cornélio. Ele é um homem bom,
23 Hinu Petili kakiakingama na kakilongohana nabho mu nyumba kati kakiapegha pa kughonja.
23 Então Pedro convidou os homens para entrarem, e os hospedou ali naquela noite. No dia seguinte Pedro se aprontou e foi com eles, e alguns irmãos que moravam em Jope também foram.
24 Pamalabho yake bhakihika ku Kaisalia, na Kolnelio kakibhegha paakialindila, kunu pakibha na ngwemuko ngulu ya alongo na aghanja bhake.
24 No outro dia chegaram à cidade de Cesareia. Cornélio e os parentes e amigos mais íntimos que ele tinha convidado já estavam esperando Pedro.
25 Petili pakabheghite mu kuyingila mu lubhagha, Kolinelio kakinyahuka kunkingama, kakinhokamila ngati kakantundamile.
25 Quando Pedro ia entrando, Cornélio veio ao seu encontro, ajoelhou-se e curvou a cabeça diante dele.
26 Peni Petili kakinnyinula, paking'ombela, “Ghuyime kiyaha na nenga ndo mundu hela.”
26 Mas Pedro fez com que ele se levantasse e disse: — Fique de pé, pois eu sou apenas um homem como você.
27 Petili pakabheghite mu kuyobhela naywo Kolinelio, kakiyingila nkati na kakiabhona bhandu atangalo bhakwemukana.
27 Enquanto conversava com Cornélio, Pedro entrou na casa e encontrou muita gente reunida ali.
28 Petili kakiaghombela, “Mwenga mungumanya yomo kukita yibha kihyengo na malaghilo ghetu Akaayahudi katame na mundu ghwa nga kubhegha Nnyahudi, kangi hata kuntyangila, peni Chapanga kang'ombela ngotoke kunhwachila mundu ywoheli kukita kangulemwa na Chapanga ebu kabha ghwa nyanyi ng'obhe.
28 Então disse a todos: — Vocês sabem muito bem que a religião dos judeus não permite que eles façam amizade com não judeus ou entrem nas casas deles. Mas Deus me mostrou que eu não devo chamar ninguém de impuro ou de sujo.
29 Kwa kya agha, pamungemiteghe hika kya nga kulema. Hinu ningubhakwonya, nhalo ghani ghumunngemilite?”
29 Por isso, quando vocês me chamaram, eu vim de boa vontade. Agora quero saber por que foi que vocês mandaram me chamar.
30 Kolineli kakilongela, “Handa manjubha ncheche ghakindite, nikibhegha mukuyupa ukaya lisaa handa ali lya saa tisa makimuhi, kamu nikinmmona mundu kayima muulongo ghwangu kaghwala mapinda gha mbuletee,
30 Cornélio respondeu: — Três dias atrás, às três horas da tarde, eu estava orando aqui em casa. De repente, um homem vestido com roupas brancas apareceu na minha frente
31 na kakilongela, ‘Kolnelio, mayupo ghako ghayihwanika na matulo ghako ghakingamwa na Chapanga kwa kya bhandu kapukwa.
31 e disse: “Cornélio, Deus ouviu as suas orações e lembrou do que você tem feito para ajudar os pobres.
32 Ghubhalaghile bhandu bhaghende ku Yopa bhakankeme Simoni, ywaakemitweghe Petili. Mwene ndo nhenja mu nyumba ya Simoni Ntendehi ghwa kutendekeha hilibhi hya mayula, na nyumba yake kibhegha mubwegha ya lihibha.’
32 Mande alguém até Jope a fim de buscar Simão, que também é chamado de Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, o curtidor, que mora na beira do mar.”
33 Kamu nikialaghila bhandu kwa ghwenga, na ghutenda maha kuhika. Hinu twabhoha tubhegha paulongolo ghwa Chapanga kughayihwa ghoha ghakakukwilikihite Bambo kutughombela.”
33 Então eu mandei chamar você logo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos reunidos aqui na presença de Deus, prontos para ouvir o que o Senhor mandou você dizer.
34 Ndo Petili kakiyanda kulongela, “Kulyaghila hino nungumanya kya hoto kukita Chapanga kabha na ubhaghulo ng'obhe.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Agora eu sei que, de fato, Deus trata a todos de modo igual,
35 Mundu ghwa nnima ghwohele ywakantundamila Chapanga na kutenda ghannoghite kaayitikilwa naywo.
35 pois ele aceita todos os que o temem e fazem o que é direito, seja qual for a sua raça.
36 Munnyihwe mwenga mungumanya kukita Chapanga kakialaghila bhandu bhake kualandamiha Akaaisilaeli Nhalo ghwa Maha kukita amokole uhihimilo kwa kupitila Yesu Kilisito ywene ndo Bambo ghwa bhandu bhoha.
36 Vocês conhecem a mensagem que Deus mandou ao povo de Israel, anunciando a boa notícia de paz por meio de Jesus Cristo, que é o Senhor de todos.
37 Mwenga Mungughamanya ghala ghabwitukilite ku nnima ghwoha ghwa Yudea kutandila ku Galilaya, Yohana pakayomolite kualandamiha bhandu nhalo ghwake ghwa Ubatiso.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a terra de Israel, começando na Galileia, depois que João pregou a sua mensagem a respeito do batismo.
38 Kya bhula Chapanga pakanhaghulite aywo Yesu ghwa Kunasaleti kya kunpegha Nhuki na makakala ghake, naywo kakighenda akwo na kula pakitenda gha maha na kubhalamiha bhoha bhaabheghite mukupungwa na makakala gha Nchipila, kulyaghila Chapanga kakibhegha papamu naywo.
38 Sabem também como Deus derramou o Espírito Santo sobre Jesus de Nazaré e lhe deu poder. Jesus andou por toda parte fazendo o bem e curando todos os que eram dominados pelo Diabo, porque Deus estava com ele.
39 Twenga ndo bhandu tubhonite kwa meho ghetu twabhene mihalo hyoha yiitendikitwe kwoha ku Yudea na Yelusalemu, bhakinkoma na kwa kya kummangalila mu lupingika.
39 Nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra de Israel, inclusive em Jerusalém. E depois o mataram, pregando-o numa cruz.
40 Peni mu linjubha lya ndatu Chapanga kakinhyuha na kakintenda kabhonekane,
40 Pedro continuou: — Porém Deus ressuscitou Jesus no terceiro dia e também fez com que ele aparecesse a nós.
41 kakibhonekana kwa bhandu bhoha ng'obhe, peni kwa twenga tuuhaghulitwe na Chapanga tubheghe mayimiho tuubhonite kwa meho ghetu, na ndo tukilyegha na kunywegha naywo mbole ya kuhyuka kwake.
41 Ele não foi visto por todo o povo, mas somente por nós, que somos as testemunhas que Deus já havia escolhido. Nós comemos e bebemos com ele depois que Deus o ressuscitou.
42 Kakitukwilikiha tubhalandamihe Nhalo ghwa Maha kwa handu bhoha, na kubhaghombela ywene ndo ywakahaghulitwe na Chapanga kabheghe nndumula noghwa kwa kya bhaabheghite na ukeko na bhaahweghite.
42 Jesus nos mandou anunciar o evangelho ao povo e testemunhar que ele foi posto por Deus como Juiz dos vivos e dos mortos.
43 Mambuyi bhoha bha Chapanga bhakiyobhela ya kya ywombe kukita mundu ywoheli yunakunhyubhalila kaalekekehwa ulemwa ghwake ghwoha kwa mu lihina lyake.”
43 Todos os profetas falaram a respeito de Jesus, dizendo que os que creem nele recebem, por meio dele, o perdão dos pecados.
44 Petili pakabheghite mukulongela malagho agho, Nhuki ghwa Chapanga kakiahulukila bhoha bhaaliyihwite lilagho lila.
44 Quando Pedro ainda estava falando, o Espírito Santo desceu sobre todos os que estavam ouvindo a mensagem.
45 Na bhala adumula unyagho bhaahyubhalilite bhakihika papamu na Petili kuhuma ku Yopa bhakikangacha kubhona Chapanga kabhapopohela lilumbo lya Nhuki ghwake kwa bhandu bhaabheghite ng'obhe Akaayahudi bhubho.
45 Os judeus seguidores de Jesus que tinham vindo de Jope com Pedro ficaram admirados por Deus ter derramado o dom do Espírito Santo sobre os não judeus.
46 Kiyaha bhakibhayuhwa pabhayobhela mu nongelo nhanganganiko kunu pakinkweha Chapanga. Ndo apwo Petili kakilongela,
46 Pois eles ouviam os não judeus falarem em línguas estranhas e louvarem a grandeza de Deus. Então Pedro disse:
47 “Bhandu abha bhakingama Nhuki ghwa Chapanga handa bhula twenga patunkingamite. Bhuli, kubhegha na mundu ywoheli bha kubhakanikiha bhandu abha akotoke kubatiswa kwa machi?”
47 — Estas pessoas receberam o Espírito Santo como nós também recebemos. Será que alguém vai proibir que sejam batizadas com água?
48 Habhu kakikwilikiha bhabatiswe kwa lihina lya Yesu Kilisito. Mbole bhakinnyupa katame nabho kwa manjubha gha mandina.
48 Então mandou que aquelas pessoas fossem batizadas em nome de Jesus Cristo. E elas pediram a Pedro que ficasse ali alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.