Atos 10
nww (NWW) vs NAA
1 Ku nnima ghwa ku Kaisalia kakibhegha mundu yumu lihina lyake Kolineli, ywene kakibha machonda nhwadali ghwa kimati kimanyikitwe handa “Kimati kya Kiitalia.”
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Mwene kakibha nhyubhalila ghwa Chapanga papamu na bha kulubhagha lwake lwoha. Na kakitendagha matangalo kuatangatila makapukwa na kunnyupa Chapanga mu manjubha ghoha.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Linjubha limu pasaa tisa ya makimuhi, kakibhona mabhono gha peku peku, ndumitumi ghwa kunane ghwa Chapanga kakinhikila na kung'ombela, “ Kolineli!”
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Kolineli kakinkwenjulila meho aywo ndumitumi ghwa kunane kwa lyogha, kakinng'ombela, “Kubhegha niki Bambo?”
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Hino, ghubhalaghile bhandu ku Yopa, bhakankeme Simoni, ywaakemitwe Petili.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Mwene kangutama ku lubhagha lwa Simoni ntendehi ghwa kutendekeha hilibhi hya mayula, na nyumba yake kibhegha ugheghela na lihibha.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Yula ndumitumi ghwa kunani ghwa Chapanga pakabhukite, Kolineli kakiakema akandumindumi bhake abhili papamu na machonda ghwake yumu nhyubhalila ghwa Chapanga.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Kakialubhulila mihalo hyoha yiibwitukilite, mbole kakialaghila aghende ku Yopa.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Kilabhu yake handa pa saa sita pamuhi, bhala bhandu andatu pabhaabheghite akali mu mwanja ugheghela na kukihikila kitami kya Yopa, Petili kakikwela kunane kukitutubhi ngati kannyupe Chapanga.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Pakabheghite mu kunnyupa Chapanga njala yikimmina, na kakipala kulyegha hilyo, peni pabhaabheghite mu kuteleka hilyo ng'ono yikintopela na kakibhona mabhono.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Kakibhona kunane kwa Chapanga kuyughuka na kilibhi handa lipinda likulu pa likihuluhwa pahi likikamulwa mu mbande hyake ncheche,
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Mula mu lila lipinda kukibhegha na anyama nhanganganiko: Anyama bhaabheghite na maghulu ncheche, bhaakwabha na hiyuni hyoha hya kunhitu.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Mbole lilobhe liking'ombela, “Petili, ghuyinuke ghuhinje na ghulyeghe.”
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Peni Petili kakiyanga, “Aka kaa, Bambo, kulyaghila kutandila makachu nenga ninalyegha ng'obhe kyoheli kilibhi kikanikihitwi na Chapanga na kulyeghwa.”
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Lila lilobhe likilongela kangi paubhili, “Ghukotoke kuhikema hingunoghwa ng'obhe kulyeghwa hilibhi hyakatendite Chapanga kukita hingunoghwa kulyeghwa.”
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Nndo aghu ghukibwituka pa ndatu, mbole lila lipinda likibhuya kunane kwa Chapanga.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Petili pakabheghite kangukangacha ghala ghakabhonihitwe na Chapanga, bhala bhandu bhaalaghilitwe na Kolineli bhakikibhona nyumba ya Simoni Ntendehi ghwa kutendekeha hilibhi hya mayula, na bhakiyima paulongolo ghwa nlyango.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Bhakikema na bhakikonya, “Bhuli, kabhegha nhenja yumu ywaakemwa Simoni ebu lihina lyake lingi Petili kangutama apa?”
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Petili pakabheghite akali kanguhwacha ghala ghakabhonehitwe na Chapanga, bahala pala Nhuki ghwa Chapanga kakinng'ombela, “Simoni, bhabhegha bhandu andatu bhangukupalaha.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Ghuhuhuluke kanongola apa unani ghwa kitutubhi na ghukotoke kumaka kughenda papamu nabho, kiyaha ndo nenga nibhalaghilite.”
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Hino Petili kakihuluka na kuaghombela bhala bhandu bhaalaghilitwe kuhuma kwa Kolineli, “Nenga ndo mwene yumumpalaha. Nhikila niki?”
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Bhala bhandu bhakinnyanga, “Tulaghilwa na machonda kilongihi ghwa bhandu mbinda mabhoko kumi ywakakemwa Kolinelio mwene ndo mundu ywa maha muno, yunakuntundamila Chapanga na kutikilwa na Akaayahudi bhoha. Mwene kalaghilwa na nndumitumi ghwa kunani ghwa Chapanga kakulalike ghwenga ukaya kwake, ngati kayihwe malagho ghughapala kunng'ombela.”
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Hinu Petili kakiakingama na kakilongohana nabho mu nyumba kati kakiapegha pa kughonja.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Pamalabho yake bhakihika ku Kaisalia, na Kolnelio kakibhegha paakialindila, kunu pakibha na ngwemuko ngulu ya alongo na aghanja bhake.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Petili pakabheghite mu kuyingila mu lubhagha, Kolinelio kakinyahuka kunkingama, kakinhokamila ngati kakantundamile.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Peni Petili kakinnyinula, paking'ombela, “Ghuyime kiyaha na nenga ndo mundu hela.”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Petili pakabheghite mu kuyobhela naywo Kolinelio, kakiyingila nkati na kakiabhona bhandu atangalo bhakwemukana.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Petili kakiaghombela, “Mwenga mungumanya yomo kukita yibha kihyengo na malaghilo ghetu Akaayahudi katame na mundu ghwa nga kubhegha Nnyahudi, kangi hata kuntyangila, peni Chapanga kang'ombela ngotoke kunhwachila mundu ywoheli kukita kangulemwa na Chapanga ebu kabha ghwa nyanyi ng'obhe.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Kwa kya agha, pamungemiteghe hika kya nga kulema. Hinu ningubhakwonya, nhalo ghani ghumunngemilite?”
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Kolineli kakilongela, “Handa manjubha ncheche ghakindite, nikibhegha mukuyupa ukaya lisaa handa ali lya saa tisa makimuhi, kamu nikinmmona mundu kayima muulongo ghwangu kaghwala mapinda gha mbuletee,
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 na kakilongela, ‘Kolnelio, mayupo ghako ghayihwanika na matulo ghako ghakingamwa na Chapanga kwa kya bhandu kapukwa.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Ghubhalaghile bhandu bhaghende ku Yopa bhakankeme Simoni, ywaakemitweghe Petili. Mwene ndo nhenja mu nyumba ya Simoni Ntendehi ghwa kutendekeha hilibhi hya mayula, na nyumba yake kibhegha mubwegha ya lihibha.’
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Kamu nikialaghila bhandu kwa ghwenga, na ghutenda maha kuhika. Hinu twabhoha tubhegha paulongolo ghwa Chapanga kughayihwa ghoha ghakakukwilikihite Bambo kutughombela.”
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Ndo Petili kakiyanda kulongela, “Kulyaghila hino nungumanya kya hoto kukita Chapanga kabha na ubhaghulo ng'obhe.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 Mundu ghwa nnima ghwohele ywakantundamila Chapanga na kutenda ghannoghite kaayitikilwa naywo.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Munnyihwe mwenga mungumanya kukita Chapanga kakialaghila bhandu bhake kualandamiha Akaaisilaeli Nhalo ghwa Maha kukita amokole uhihimilo kwa kupitila Yesu Kilisito ywene ndo Bambo ghwa bhandu bhoha.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mwenga Mungughamanya ghala ghabwitukilite ku nnima ghwoha ghwa Yudea kutandila ku Galilaya, Yohana pakayomolite kualandamiha bhandu nhalo ghwake ghwa Ubatiso.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Kya bhula Chapanga pakanhaghulite aywo Yesu ghwa Kunasaleti kya kunpegha Nhuki na makakala ghake, naywo kakighenda akwo na kula pakitenda gha maha na kubhalamiha bhoha bhaabheghite mukupungwa na makakala gha Nchipila, kulyaghila Chapanga kakibhegha papamu naywo.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Twenga ndo bhandu tubhonite kwa meho ghetu twabhene mihalo hyoha yiitendikitwe kwoha ku Yudea na Yelusalemu, bhakinkoma na kwa kya kummangalila mu lupingika.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Peni mu linjubha lya ndatu Chapanga kakinhyuha na kakintenda kabhonekane,
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 kakibhonekana kwa bhandu bhoha ng'obhe, peni kwa twenga tuuhaghulitwe na Chapanga tubheghe mayimiho tuubhonite kwa meho ghetu, na ndo tukilyegha na kunywegha naywo mbole ya kuhyuka kwake.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Kakitukwilikiha tubhalandamihe Nhalo ghwa Maha kwa handu bhoha, na kubhaghombela ywene ndo ywakahaghulitwe na Chapanga kabheghe nndumula noghwa kwa kya bhaabheghite na ukeko na bhaahweghite.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Mambuyi bhoha bha Chapanga bhakiyobhela ya kya ywombe kukita mundu ywoheli yunakunhyubhalila kaalekekehwa ulemwa ghwake ghwoha kwa mu lihina lyake.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Petili pakabheghite mukulongela malagho agho, Nhuki ghwa Chapanga kakiahulukila bhoha bhaaliyihwite lilagho lila.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Na bhala adumula unyagho bhaahyubhalilite bhakihika papamu na Petili kuhuma ku Yopa bhakikangacha kubhona Chapanga kabhapopohela lilumbo lya Nhuki ghwake kwa bhandu bhaabheghite ng'obhe Akaayahudi bhubho.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 Kiyaha bhakibhayuhwa pabhayobhela mu nongelo nhanganganiko kunu pakinkweha Chapanga. Ndo apwo Petili kakilongela,
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 “Bhandu abha bhakingama Nhuki ghwa Chapanga handa bhula twenga patunkingamite. Bhuli, kubhegha na mundu ywoheli bha kubhakanikiha bhandu abha akotoke kubatiswa kwa machi?”
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Habhu kakikwilikiha bhabatiswe kwa lihina lya Yesu Kilisito. Mbole bhakinnyupa katame nabho kwa manjubha gha mandina.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.