Mateus 25

Godon Vuak Ma Ijin (NVM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jesu fu ijeg kuardiame uri vuak be ijeg bijame kuardiain. Fu kia, Tavan iji God fu una efuon ijiebuon oij iji samuagdiakfuon iji fu bara naise imut roin (5) ga roin (5) bu rait buon kege e bara abenma iji biekuai vainva igeg rek.
1 Jesus disse:
2 Bara imut roin (5) bu mukor vierafen gavo bara imut roin (5) buba mukor vierafen.
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 Ijefuon bara iji isema vierafenva iji bum uri rait buon ijesugin ke gavo kiresini kafo bu rad usekfuon iji kafo buba kuniaime vain.
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 Regavo bara imut roin (5) iji mukor vierafenva iji bun butor kege kiresini buon kafo veseme rait buon ijekma kuniaime vain.
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Bara imut roin (5) ga roin (5) iji bun va gak e iji fu isuar tavan ufrenma ijia saroime ruakrega bu va vien ijia samuame karin. Bu ijia samuame kari vake ninadiamga bun ninaoin.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 Areme tavan ufrenma ijia bu faik e be fu kumen, E iji bara abekreno iji fun rokno ni uri fu biefno kumen.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Fu ijeg kumega bara iji bun uri rait buon kege sanakuai urin.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Regavo bara imut roin (5) iji mukor vierafene kiresini vese kuniaime ruainva iji bun uri kiresini buon kege rait ijia vesen. Ijegreare bun vakuairejga bara iji ba mukor vierafenva iji bun uri kia, Rait nuvuon bu kiresini bakin ijefuon ni kiresini jon roin rait nuvuon ijia veseduovno kiain.
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Bu ijeg kiavga bara iji mukoi vierafenva iji bu una kia, Kiresini igi fuka ba aresren. Ijefuon non kege rait nuvuon ijia vesenva fun aresren. Ijefuon ni una va sitova gafia kiresini jon kafo kimefno kiain.
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 Bu ijeg kiavga bun una kiresini kimekuai vako e iji bara abekreno iji fun rokga bara imut roin (5) iji mukoi vierafenva iji bun samuainvado bun funa aru vain. Bu arume ar iji bu sanamikrejo ijia duok ikuai vakoga bun vien dab bijukurain.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 Ijegrekoga rad bara iji ba mukoi vierafenva iji bun una roke ijia usen. Bu useme e iji bara abekreno iji anaiknum kua, E bomana E bomana ni kuoga no ijia aru vuakno kuain.
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Bu ijeg kuardavga e iji bara abekreno iji fu una roin kia, Naiji ja naba vierafenvano kiain.
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 Ijegreare Jesu fu vuak fuon kuaim barekafa uri kia, Ni mukorigia nisaiknum karif. Ijefuon maiji ja ivez ga tavan ivez na una ruakrejo iji jaba gainvano kiain.
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 Jesu fu ijeg kuardiame uri vuak be ijeg bijame kuardiain. Fu kia, Tavan iji God fu izeg efuon ijiebuon oij iji samuagdiakfuon iji fu e be fu aibe ijia vakafa uri efuon ikrejo nokbek (3) mon fuon atame vajiame vako bu fuifuon samuagdiainva igekin.
14 Jesus continuou:
15 E iji fu uri e be fu amur rokga fu uri mon faiv taosen (5,000) ijeg main. Regavo be fu mon tu taosen (2,000) ijeg main. Rega be fu vuan taosen (1,000) ijeg main. Regavo mon iji fu e besubesum vajiainma iji fu buon izeg mukoi vierafeknum kegoijo ijia giaknum vajiain.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Areme fun vakoga e iji fu mon faiv taosen (5,000) mainma iji fun mon iji abe va ikreoin. Fu ikreoine fusik una faiv taosen (5,000) be abe ijekma mazin.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Fu ijegrekoga e iji fu tu taosen (2,000) abe mainma iji fu madu mon iji abe ikreoine fusik una mon tu taosen (2,000) ijeg abe ijekma mazin.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Regavo e iji fu mon vuan taosen (1,000) ijeg mainma iji fun uri e bomana fuon ijefuon mon iji abe va mako rume ijia sauin.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 Areme tavan jaoikin barekoga rad e bomana iji fun una roke gufia kekoin. Fu kekome e iji fu mon vajiainma iji kumega bu mon iji karme rokga fun mon iji bu karme ikrenva iji buna kuaim amaren.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Regavo e iji mon faiv taosen (5,000) ijeg abenma iji fun ro kekome e bomana fuon kuain. E bomana mon a mienma iji na abe va ikrene nasik una mon be abe ijekma mazime ruainva igijano ni gamne kuain.
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Fu ijeg kuardamga e bomana fuon fu una roin kua, Ire sibank igi a kege mukorigia samuagdiainma ijefuon na kuaga ar ire fok samuagdiak. A ijegrenma ijefuon ni ro nosik besum oimarknum fioine kuain.
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 Areme e iji mon tu taosen (2,000) ijeg abenma iji fuk fun kekome kua, E bomana mon on a mienma iji na abe va ikrene nasik una be abe ijekma mazime ruainva igijano ni gamne kuain.
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Fu ijeg kuardamga e bomana fuon fu uri kua, A ire sibank igi a mukor samuagdiainma ijefuon na kuaga ar ire fok samuagdiak. A ijegrenma ijefuon ni ro nosik besum oimarknum fioine kuain.
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 Ijegreare e iji mon vuan taosen (1,000) ijeg abenma iji fun ro kekome kua, E bomana na vierafega aka e giki be. Regavo irerag kafo ar ba oinma iji am ijia kiaga bu kege vajav.
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Ijefuon naka dejufdiemga mon on na abe va mako rume ijia sauinva iji na abe ruainva igijano ni gamne kuain.
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 Fu ijeg kuardamga e bomana fuon fu kua, Aiji aka nuifuon ik mukorigia reoino bakin revo aka e nuon gikin. Regavo igia fai. Irerag na imut nun ijia ba oijo iji na kiaga bu kege vajievo iji an vierafen.
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 Ijefuonvo a ijeg vierafekma ni mon nun iji abe va ar bu mon navo ijia abedega na una igeg ajie abekva a irerafuon ba ijegrenmano kuain.
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 Areme fu uri mon iji kamazame abe una e iji mon ten taosen (10,000) ijeg abenma iji main.
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 Ijefuon igia faif. Erar fu tavan bog ire kafo bu vajavo ijia ma ijesugin kegokma fu una ire uruvana kafo madu kekfuon. Regavo erar fu tavan bog ire kafo bu vajavo iji kege ba mukorigia reoinon e iji bu una ire sibank iji bu vajainva iji buka kamazak.
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 Ijefuon ni uri e ise iji kunaime dab makaf nakinma ijia akozga fu e iji bu ijia oifian abe niraiknum ubai jakiknamivo ijiena fino kiain.
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 — ausente —
31 Jesus terminou, dizendo:
32 — ausente —
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 Na ijegrene uri e ma reoijo iji na kege ij maink nun ijia uniagavo e ise reoijo iji na kege ij azinak ijia uniak.
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 Areme rad E Bomana nar uri e maturainva iji ij maink nun ijia karinva iji kiak, Jaiji fun Asoinun ijar daro miain. Ijefuon ni ro ar ma iji sanainma God fu ik anej fu moik ga varur igi ba amarenma ijia fu joifuon amardiainma iji abe karifno kiak.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 Ijefuon maiji na vasiaordien ga do kafiemga jar do ga duok vajieva na in. Regavo na jaka ba vierafe gavo jam kievga na ar jon ijia jana naioin.
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 Regavo madu na ugon bakin oijga jar ugon kafo vajien ga adam abejga jar samuagdien ga dibur fijga jar vua na gienvano kiak.
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Rega e iji maturainva iji bu uri kiek, E Bomana no ivez a vasiakma oga no game duok vajain ga do kafamga no do main?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 Regavo no ivez ba a game vierafe ga nom kuavga a nona nain ga detabar oga no sinuom vajainvano kieken?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 Regavo madu a ivez adam aben vo dibur figa no ifejdaknum gak vuainvano kieken?
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 Bu ijeg kuardiekva na E Bomanabuon igi na uri kiak, Vuak igi naka ma kuardiav, Ire fok ja kaifnun igi e ikin bakin igiebuon ja renva iji ja nun renvano kiak.
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 Areme na una e ise iji ij azinak ijia irenva iji kiak, Jaiji na isediemo gareg vaf. Jaiji jan koikjo tavan bog unam ise iji oifian abeokfuon ja ijia kegoinva ijefuon ni mian iji naine vako iji God fu Setan ga anera fuon ijiebuon fu kanafuinma ijia vaf.
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 Ijefuon maiji na vasiaordien ga do kafiemga jaba duok ga do vajieva na invano kiak.
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 Regavo naiji jaba na gieme vierafe ga jaba aferdieva na ar jon ijia jana naioin. Regavo madu na ugon bakin oijga jaba ugon kafo vajien. Regavo na adam abejga jaba ifejdien ga dibur figa ja madu ba vua gienvano kiak.
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Na ijeg kuardiagakva bu una uri kiek, E Bomana a ivez vasiaordain ga do kafamga noba ifejdain? Regavo no izia ba game vierafevo ba aferda ar nuvuon ijia naoin? Regavo a izia ugon bakin oga noba ugon vajain vo adam abeknum dibur figa noba gavknum ifejdainvano kieken?
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 Bu ijeg kuardiega Kin igi na uri kiak, Vuak igi naka ma kuardiav. Tavan iji ja e ikin bakin igi uzame ba ifejdiainva iji ja na uzame ba ifejdien.
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 Jaba ijeg e roin ifejdiainva ijefuon ni ar iji ja tavan bog ijia oifian abe vakfuon ijia vafno kiak. Regavo e iji maturainva iji bu ar iji e bu tavan bog ijia ma karivako ijia vafno kiakno kiain.
46 E Jesus terminou assim:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.