Mateus 27

num (NUM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pea 'i te pongipongi aké, ne'e alea'i 'e te kau taula'aliki lahí kotoa pē mo te kau mātu'a 'o te kakaí he me'a ke notou tāmate'i ai 'ia Sīsū.
1 Maraumanika Firis ukwarih etei naatu regaregah ai’in bairi Jesu morob isan hio hiyabunai sawar.
2 Pea notou toki ha'i Ia, 'o 'ave kiā Pailato ko te kōvaná.
2 Basit uman hifatum hibai hitit Roman hai gawan Pilate umanamaim hiyai.
3 Pea 'i te toki 'ilo'i 'e Siutasi ko Tono lavakí, tā kua fakamāumatea Iá, ne'e fakatomala ia, 'o toe 'aumai 'e ia 'ia te konga siliva 'e tolungofulú ki te kau taula'aliki lahí mo te kau mātu'á,
3 Judas, yanuwayan Jesu kakafinamaim hiya’iyai i’itin ana veya dogoron rusib, kabay 30 bai matabir na Firis ukwarih naatu regaregah ai’in nahimaim tit, eo
4 'o pehē ange, “Kua u fai angahala, he kua u lavaki'i ke mate 'ia te toto ta'ehalaiá.”
4 “Ayu asinaf kakaf orot gewasin baban ao emomorob.” Hiya’afut hio, “Nati o a yababan, o akisimo ina’itin inayabunai.”
5 Pea ne ina laku atu 'ia te 'ū konga silivá ki te Fale Tapú, pea toki 'alu ia 'o tautau pē 'ona.
5 Judas kabay nati Tafaror Bar kabay teya’aya’amaim itaiy re naatu ihamiyih tit in sikan warasa yai morob. Judas kabay bai na rouw ere’er|alt="Judas throwing money down" src="cn01832b.tif" size="col" loc="Mat 27.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.5"
6 Pea to'o mai 'e te kau taula'aliki lahí 'ia te 'ū konga silivá 'o notou pehē, “'Oku kala ngafua ke sī 'eni ki te pa'anga 'o te Temipalé, he ko te totongi toto.”
6 Firis ukwarih kabay hibai hio, “Iti i rara ana kabay, ata ofafar men ebibasit boro Tafaror Bar ana kabay ya’aya’amaim tanayai na’in.”
7 Pea ne'e notou alea ke fakatau 'aki ia 'ia te 'api 'o te tufunga ipu 'umeá mo'o fa'itoka 'o te kakai mei mulí.
7 Etei’imak hio hibibasit ufunamaim, kabay hibai noukwat bu’urayan ana kamar hitubun, saise nah touman sabuw hai rah ana efan namatar.
8 Ko te 'uhinga ia tono ui 'o te 'api ko iá ko 'Api Toto, 'o a'u ki te 'aho nei.
8 Ana’an nati isan kamar wabin “Rara ana Kamar” hibiwab in na iti boun ana veya tit.
9 Pea ne'e toki fakamo'oni 'eni ki te me'a ne'e folafola 'aki 'iā Selemaia ko te palōfitá, 'o pehē, “Pea ne'e notou to'o 'ia te konga siliva 'e tolungofulu, ko te mahu'inga 'o Ia ne'e fakataú, 'a ia ne'e notou fua tono mahu'ingá kote'uhí ko te kakai 'Isilelí;
9 Naatu abistan dinab orot Jeremiah eo ina iturobe.
10 'o totongi 'aki ia 'ia te 'api 'o te tufunga ipu 'umeá, 'o hangē ko te tu'utu'uni 'a te 'Alikí kiā au.”
10 Noukwat bu’urayan ana kamar hitubun Regah ayu iu’uwu na’atube.”
11 Pea ne'e tu'u 'ia Sīsū 'i te 'ao 'o te kōvaná. Pea fehu'i ange 'e te kōvaná kiā Ia, 'o pehē, “Ko Koe 'ia te Tu'i 'o te kakai Siú?”
11 Jesu Roman gawan nanamaim bat, naatu gawan Jesu ibatiy, “O Jews sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo. “Nati kuo, ayu boro abi tur anao.”
12 Pea 'i tono talatalaaki'i 'Ona 'e te kau taula'aliki lahí mo te kau mātu'á, ne'e longo pē Ia.
12 Firis ukwarih naatu regaregah ai’in Jesu ubar hitin tur kakafin isan hio men kafa’imo iyafutimih.
13 Pea toki me'a 'e Pailato kiā Ia, “'Oku kala Ke tokanga koā ki te 'ū me'a kua notou faka'ilo kau kiā Koé?”
13 Basit Pilate Jesu iu, “Sabuw kakafih isan ubar hit teo’orereb kunonowar?”
14 Ka ne'e kailoa toe tali ange Ia he mama'i lea 'e taha, ko ia ne'e ofo 'aupito 'ia te kōvaná.
14 Baise Jesu men kafa’imo awanamaim tur ta tit, naatu Gawan orot ana kasiy ra’at ifofofor men kafaita.
15 Pea ko te anga 'o te kōvaná, kā hoko he kātoanga, 'e vete ange ia he pōpula, he toko taha 'e loto ki ai 'ia te kakaí.
15 Tar Nowaten hiyuw ana veya, gawan hai binanakwar eo na’atube, mar etei dibur barane sabuw hai kok orot menatan tirurubin i ebobotait.
16 Pea ne'e 'i ai he pōpula ongoongoa, ne'e ui ko Palāpasa.
16 Nati ana veya orot wabin gagamin Jesu Barabas dibur ma’am.
17 Pea 'i te notou fakataha maí, ne'e pehē 'e Pailato kiā nātou, “Ko ai 'oku kotou loto ke au vete atú? 'Ia Palāpasa, pe ko Sīsū, 'a ē 'oku ui ko te Kalaisí?”
17 Naatu sabuw hiru’ay sawar, basit Pilate ibatiyih, “Orot menatan kwakokok diburune anabotait, Jesu Barabas o Jesu Keriso?”
18 He ne'e 'ilo'i 'e ia ko te meheká pē ne'e notou tukuange ai 'Ona kiā iá.
18 Anayabin sabuw bobowenamaim Jesu hibai Pilate umanamaim hiya’iyai i so’ob.
19 Pea 'i tana nofo ifo ki te nofo'anga fakamaaú, ne'e fekau ange tono malí 'o pehē, “'Aua na'a ke kau he me'a ki te Tangata Mā'oni'oni nā, he ne au hoha'a lahi 'ane hengihengi 'i taku misi ko te me'a 'iā Ia.”
19 Pilate baibabatiyen ana efanamaim ma’am, aawan tur iyafar na eo, “Orot nati gewasin isan men abisa ta inasinaf, anayabin fai ayu mim fokarin maiyow isan amim au not ekakasiy”
20 Pea ko te kau taula'aliki lahí mo te kau mātu'á ne'e notou fakaloto'i te kakaí ke notou kole ke tukuange mai 'ia Palāpasa, kae tāmate'i 'ia Sīsū.
20 Baise firis ukwarih naatu regaregah ai’in sabuw tafah fair hiyai, Barabas botaitin naatu Jesu asabunin isan Pilate hiokikin.
21 Pea toe me'a 'ia te kōvaná, 'o pehē kiā nātou, “Ko ai 'i te ongo me'a nei 'oku kotou loto ke au vete atú?”
21 Pilate sabuw ibatiyih, “Orot i rou’ab, imih orot menatan kwakokok ana botait?” Etei’imak hiya’afut hio, “Barabas!”
22 Pea pehē 'e Pailato kiā nātou, “Pea ko te ā 'e au fai kiā Sīsū 'a ē 'oku ui ko te Kalaisí?” Pea notou kaikaila kotoa pē, “Kalusefai Ia!”
22 Pilate sabuw ibatiyih, “Bo Jesu wabin Keriso isan boro mi’itube anasinaf?” Etei’imak hiya’afut hio, “Ku’onaf!”
23 Pea pehē ange ia, “He ko te ā Ha'aná kovi kua fai?”
23 Pilate ibatiyih, “Abisa kakafin sinaf?” Baise sabuw hitar koukuw hio, “Ku’onaf!” Sabuw rou’ay gagamin nahimaim Pilate Jesu ibatiy|alt="Jesus placed before crowd" src="CN01822b.tif" size="col" loc="Mat 27.23" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.23"
24 Pea 'i te vakai 'e Pailato, 'oku kailoa lava hana me'a, kā 'e faifai pea hoko he maveuveú, ne'e to'o ia he vai, 'o fanofano 'i te 'ao 'o te kakaí, mo pehē ia, “'Oku 'ata'atā 'ia kita ia mei te toto 'o te Tangata mā'oni'oni nei; 'oku 'iā kōtou ia.”
24 Pilate naniyan bai men karam boro ef ta tasinaf, naatu sabuw auman kougeyagey hibusuruf, imih harew bai sabuw etei nahimaim uman sauwen eo, “Ayu iti orot namomorob isan men ana ubar anabaimih. Nati i kwa akis a ubar.”
25 Pea lea 'ia te kakaí kotoa pē, 'o notou pehē, “Tuku To'onó toto ke 'eke kiā mātou mo te motou fānaú!”
25 Sabuw etei hiya’afut hio, “I namomorob ana ubar i aki anab naatu natunatu auman ana ubar hinab.”
26 Pea toki vete ange ia 'ia Palāpasa kiā nātou, kae kau'imaea'i 'ia Sīsū, 'o toki tukuange 'Ona ke kalusefai.
26 Imaibo Pilate Barabas botait, naatu Jesu wabir ana baiyowayah iuwih, onafin isan hibai hin.
27 Pea toki 'ave 'e te kau tau 'a te kōvaná 'ia Sīsū ki te Palasí, 'o notou tānaki te vāhenga taú kotoa pē ki ai.
27 Imaibo Pilate ana baiyowayah Jesu hibai hin gawan ana bar hitit, nati’imaim baiyowayah etei hiru’ay hibebera’uh.
28 Pea notou vete Tono kofú, 'o 'ai kiā Ia he pulupulu kula 'aho'aho.
28 Ana faifuw hi’oromen, faifuw namar hibai hi’us,
29 Pea notou fī he kalauni talatala, 'o 'ai ki Tono fofongá, pea notou 'ai he va'a kaho ki Tono nima to'omata'ú. Pea notou toki tū'ulutui 'i Tono 'aó, 'o toutou luma kiā Ia, 'o pehē, “'Ēī, Tu'i 'o te kakai Siú!”
29 kokor hififin ukwarin ana raramamih hiyara’ah, uman ana asukwafune tu hitin, nanamaim suh hiyowen hi’i’iyab hio, “Jews hai aiwob tanabora’ara’ah.”
30 Pea notou 'anuhi Ia, 'o to'o 'ia te va'a kahó, 'o toutou taa'i 'aki Tono fofongá.
30 Yumatan hikwaitututur, uman tu hibosair ukwarinamaim hiborabirab.
31 Pea 'osi ange te notou va'inga'aki Iá, ne notou to'o meiā Ia 'ia te pulupulú, pea notou 'ai kiā Ia Tono kofu 'O'oná, 'o notou taki atu 'Ona ke kalusefai.
31 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw hi’us ma’am hibosair ana faifuw hibow hina hi’us, imaibo hibai hin onafin isan.
32 Pea 'i te notou 'alu atu ki tua'aá, ne'e notou 'ilo'i ai he tangata Sailine, ko tono hingoá ko Saimone, 'o notou fekau'i ia ke fua Tono kolosí.
32 Hitit hinan efamaim Sairini orot wabin Simon bairi hitar naatu baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf bai e’abar.
33 Pea 'i te notou a'u ki te feitu'u 'oku ui ko Kolokota, (ko tono 'uhingá, ko te feitu'u 'o te 'ulupoko,)
33 Hina efan wabin Golgotha imaim hitit, nati efan hibiwab yabin efan ana itinin i orot ukwarin ana gifow na’atube.
34 ne'e notou 'avange kiā Ia he uaine kua hu'i 'aki te 'ahu, ke inu; kā 'i Tana kamata 'ahi'ahi'í, ne'e kala Ina loto ke inu.
34 Nati’imaim wine harew tenakuyakuy auman hisartabir Jesu tomanih hitin bai kakartubun ufunamaim kwahir.
35 Pea ne'e notou kalusefai Ia, pea notou tufa 'aki te talotalo Tono 'ū kofú.
35 Naatu hi’o’onaf ana veya arowamaim ana faifuw hikusib hifaram hibow.
36 Pea notou nofo ifo 'i ai 'o le'ohi Ia.
36 Imaibo nati’imaim himarir Jesu hima’uh hima.
37 Pea ne'e notou 'ai ki lunga 'i Tono funga fofongá te 'uhinga 'o Tono tauteá, 'a ia ne'e tohi ai 'o pehē, “KO SĪSŪ 'ENI KO TE TU'I 'O TE KAKAI SIU.”
37 Naatu tafanamaim ubar hibitin ana tur hikirum hikubar, “ITI I JESU, JEW SABUW HAI AIWOB.”
38 Ko te kalusefai 'o Sīsuú|src="LB00328b.tif" size="span" loc="[from trial edition]" ref="27:32-44" Pea ne'e kalusefai fakataha mo Ia he ongo kaiha'a, ko te taha mei to'omata'u mo te taha mei to'ohema.
38 Naatu bainowan orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
39 Pea ko te kakai ne'e ō angé ne'e notou manuki ki Ai, mo kalokalo te notou 'ulú,
39 Sabuw nanane hinan ukwarih hita’asi’asiy ubar hitin tur kakafih maiyow Jesu hi’i’iyab hio,
40 'o notou pehē, “'Ia Koe 'oku holoki Fale Tapu 'o langa 'i te 'aho 'e tolú, 'ē, fakahaofi 'Ou! Kāpau ko te 'Alo Koe 'o te 'Atuá, pe'i 'alu ifo mei te kolosí!”
40 “Tafaror bar tarabounin veya tounu wanawananamaim wowabin sawaramih io! Bo o God Natun na’at kwiyawasi cross afe’enane kure’eban a’it?”
41 Pehē foki mo te kau taula'aliki lahí mo te kau sikalaipé mo te kau mātu'á ne'e notou manuki'i 'Ona,
41 Ef ta’imon firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in auman Jesu hi’i’iyab hio,
42 'o pehē, “Ne Ina fakahaofi 'ia te kakai kehé; kā 'oku kailoa lava Ia ke fakahaofi 'Ona! Ko te Tu'i 'Isilelí takua 'eni; tuku ke Ina 'alu ifo leva mei te kolosí, pea 'e motou tui kiā Ia!
42 “Sabuw afa iyawasih, baise i taiyuwin men karam boro niyawas, Israel sabuw hai aiwob! Bo cross afe’enane boun nare tana itin boro tanitumitum.
43 Ne'e falala takua Ia ki te 'Atuá, pe'i tuku ke fakahaofi 'Ona 'e te 'Atuá, 'o kāpau 'oku 'ofa mai kiā Ia. Hē ne Ina pehē takua, ‘Ko te 'Alo 'o te 'Atuá 'ia Au.’ ”
43 God i bitumitum, bo God boun iyawasiban ta’itin, anayabin i taiyuwin i God Natun rouw eo.”
44 Ne pehē foki mo tono manuki'i 'e te ongo kaiha'a ne'e kalusefai fakataha mo Iá.
44 Ef ta’imon bainowah orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih hi’inu’in ubar hitin tur kakafih hi’u.
45 Pea ne'e tō he pō'uli ki te fanuá fuli pē mei te ho'atā mālié 'o a'u ki te tolu afiafí.
45 Veya yen tafat yan tafaram etei gugum inu’in veya botabir re 3 korok bai.
46 Pea fe'unga nai mo te tolu afiafí ne'e kalanga le'o lahi 'ia Sīsū, 'o pehē, “'Īlai, 'Īlai, lama sapakatani?”, ko tono 'uhingá, “'E Toku 'Atua, 'e Toku 'Atua, ko te ā kua Ke si'aki ai 'Okú?”
46 Veya 3 korok na’atube, Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Eloi, Eloi Lema Sabachthani?” Anayabin, “Au God, au God, aisim ihamiyu?”
47 Pea ko te 'ihi 'iā nātou ne'e tutu'u 'i aí, 'i te notou fanongo ki aí ne'e notou pehē, “Tā 'oku ui 'ia te Siana nei kiā 'Ilaisiā!”
47 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Elijah isan eafa’af kwanowar.”
48 Pea lele leva he notou toko taha, 'o to'o he oma, 'o unu 'i te vinika, 'o hunuki 'aki he va'a kaho, 'o 'avange ke inu 'e Ia.
48 Naatu orot ta nunuw in sawar ta biyan sou’usau bai, wine tenakuyakuy butu’ub, eot ra’ah Jesu awanamaim yai tomamih.
49 Kae pehē mai tono toé, “'Ē, tou vakai pe 'e ha'u 'ia 'Ilaisiā 'o fakahaofi 'Ona.”
49 Baise sabuw afa hio, “Kubat, Elijah nan nabiyawas tana’itin!”
50 Pea toe kalanga 'ia Sīsū 'o le'o lahi, 'o Ina tukuange Tono laumālié.
50 Jesu iban maiye fanan aumetawat rerey, naatu ayubin tabaratait.
51 Pea vakai, ko te puipui 'o te Fale Tapú ne'e mahaeua mei lunga ki lalo. Pea ne'e mofuike 'ia te fanuá, pea mafahifahi 'ia te 'ū makatu'ú;
51 Faifuw Tafaror Bar wanawanan hita’iy re efan kakafiyin hirafut inu’in yate rusib re in uran tit rou’ab himatar, iriyoy tit kabay hitaseseb.
52 pea matangaki 'ia te 'ū fanualotó, pea ne'e fokotu'u te 'anga'anga 'o te kakai mā'oni'oni 'ihi ne'e momoe 'i aí,
52 Rah awah hiha’e, sabuw kakafiyih moumurih na’in marasika himorob hi’inu’in etei hiyawas himisir.
53 pea notou ha'u mei te 'ū fanualotó hili ange te toetu'u 'a Sīsuú, 'o notou 'alu ki te Kolo Tapú, 'o notou hā ki te 'ihi.
53 Hai rah hitumaren hitit, Jesu morobone mimisir ufunamaim, murumurubih etei hitit hin Jerusalem hitit, sabuw moumurih na’in hi’itih.
54 Pea ko te senitulioó, mo nātou ne'e kau mo ia 'i tono le'ohi 'o Sīsuú, 'i te notou vakai ki te mofuiké, mo te 'ū me'a kehekehe ne'e hokó, ne'e notou 'ilifia 'aupito, 'o notou pehē, “Tā ne'e mo'oni pē, ko te 'Alo 'eni 'o te 'Atuá!”
54 Baiyowayah hai orot ukwarih naatu baiyowayah afa bairi nati’imaim Jesu hima’uh hima’am iriyoy hitatam, naatu abisa’awat himamatar hi’itah hai bir ra’at hio, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
55 Pea ne'e nofo 'i ai he kau fafine, 'o notou sisio mai mei te mama'ó; ko te fa'ahinga ne'e mulimuli kiā Sīsū mei Kāleli ke tauhi kiā Ia.
55 Nati’imaim baibin moumurih na’in hina ef yokaika hibat abisa’awat himamatar hi’itah. Iti baibin i Galilee’ine Jesu hi’ufunun bairi hina hibibais.
56 Ko te notou 'ihi ko Mele mei Makitalá, mo Mele ko te fa'ē 'a Sēmisi mo Siosē, pea mo te fa'ē 'a te ongo foha 'o Sēpetí.
56 Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalene, Mary, James, Joseph hairi hinah naatu Zebedee aawan.
57 Pea 'i tana afiafi ifó, ne'e 'alu ange he tangata koloa'ina mei 'Alematea; ko tono hingoá ko Siosifa, pea ko te toko taha foki ia ne'e ako 'iā Sīsū.
57 Birabirab auman orot sawar wairafin, wabin Joseph ana tafaram Arimathea’ane na tit. Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta, baise wa’iwa’iramaim bi’ufununun. Tafaror bar wanawanan faifuw taseb ro’ab himatar|alt="temple veil being torn down" src="CN01843B.TIF" size="col" loc="Mat 27.57" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.57"
58 Pea 'alu ia kiā Pailato, 'o kole te sino 'o Sīsuú; pea toki fekau 'e Pailato ke 'avange ia.
58 Joseph na Pilate nanamaim tit, Jesu biyan bai na ya’in isan fefeyan, naatu Pilate ana baiyowayah uwih Jesu biyan hibai hitin.
59 Pea 'ave 'e Siosifa 'ia te 'anga'angá, 'o teu 'aki he tupenu mahu'inga mo ma'a,
59 Joseph, Jesu biyan bai faifuw boubunamaim sum
60 pea toki fakatakoto Ia 'i tono fanualoto fo'ou 'o'oná, 'a ia kua ina foa 'i te loto maká. Pea ne ina fakateka he fu'u maka 'o songo 'aki 'ia te fanualotó, pea toki 'alu.
60 bai in hub boubun i isan iti boro’omo to naiwanamaim bai inu’in, imaim Jesu yai naatu kabay ifururuw na sou hir naatu ana ubar in.
61 Ka ne'e nofo ai pē 'ia Mele mei Makitalá mo te Mele 'e tahá, 'o fehangahangai mo te fa'itoká.
61 Mary Magdalene naatu Mary, James, Joseph hairi hinah i rah rewan rounane himare hima hi’itin.
62 Pea a'u ki te 'aho 'e tahá, ko te Sāpate ia, ne'e fakataha te kau taula'aliki lahí mo te kau Fālesí kiā Pailato,
62 Mar natot i boro Sabbath ana veya, imih Firis ukwarih naatu Pharisee hina Pilate nanamaim hitit
63 'o notou pehē, “'Aliki, 'oku motou manatu'i ne'e lau 'e te siana kākā ko 'ená 'i Tana kei ma'ulí, 'o pehē, ‘Hili te 'aho 'e tolu 'e Au toetu'u.’
63 hio, “Regah ni’i orot baifufuwenayan yawasin ma’am eo, ‘Ayu boro veya tounu ufunamaim morobone anamisir.’ Iti na’atube eo i aki anotanot.
64 Ko ia ke ke fekau mu'a ke malu'i te fanualotó, 'o a'u ki tono tolu 'o te 'ahó, na'a faifai angé kua ōmai Tana kau akó, 'o kaiha'asi Ia, 'o notou tala ki te kakaí, kua toetu'u Ia mei te maté; pea 'e 'ange'ange te lohi ki mu'á 'i te lohi ki mulí!”
64 Isan imih akokok baiyowayah afa iniyafarih hinan rah hinama’uh hinama veya tounu, saise ana bai’ufununayah boro men hinan biyan hinabain hinabihir, naatu morobone misir maiye hinarouw hinao sabuw hinifuwihimih. Anayabin baifuwen iti boun natitit boro kakafin anababatun men wan anabifuwen na’atube’emih.”
65 Pea iange 'e Pailato kiā nātou, “Ko 'ena te kau le'ó; kotou ō 'o fai te kotou lelei tahá, 'i tono malu'i te fanualotó.”
65 Pilate iyafutih eo, “Ma’utenayah orot kwa aso’obamaim kwanabuwih naatu kwana’uwih matah toniwa’an rah hinama’uh gewas hinama.”
66 Pea ne'e notou ō 'o ngaahi ke malu 'ia te fanualotó, pea notou sila'i foki mo te maká, pea tuku ki ai mo te kau le'o.
66 Basit hitit hin rah ana etawan kabay tafanamaim kwah hiyai, naatu ma’utenayah orot nati’imaim rah hima’uh hima. Mautenayah rah awan hibat firis bairi teo|alt="soldiers guarding tomb" src="cn01849b.tif" size="col" loc="Mat 27.66" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.66"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.