João 7

num (NUM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pea 'i te 'osi ange 'ení, ne'e fononga fano 'ia Sīsū 'i Kāleli. He ne'e kailoa loto Ia ke 'alu holo 'i Siutea, kote'uhí ne'e feinga 'e te ha'a Siú ke tāmate'i 'Ona.
1 Depois disso, Jesus começou a andar pela Galileia; ele não queria andar pela Judeia, pois os líderes judeus dali estavam querendo matá-lo.
2 Pea ne'e ofi te kātoanga 'a te ha'a Siú, ko te Kātoanga 'o te Nofo Fale Lau'i'akau.
2 Aconteceu que a festa dos judeus chamada Festa das Barracas estava perto.
3 Pea lea ai kiā Ia 'e Tono kāingá, 'o pehē, “Ke Ke hiki mei heni, pea 'alu ki Siutea, kote'uhí ke mamata Tau kau akó foki ki Tau 'ū ngāue 'oku faí.
3 Então os irmãos de Jesus disseram a ele: — Saia daqui e vá para a Judeia a fim de que os seus seguidores vejam o que você está fazendo.
4 He tala'i'eaí 'oku 'i ai he taha 'oku fai fufuu'i he me'a, kae 'osi angé, 'oku feinga ia ke ongoongoa. Kāpau leva 'oku fai 'e Koe 'ia te 'ū me'a ko iá, pe'i 'ai ke e'a 'ia Koe ki māmani.”
4 Pois quem quer ser bem-conhecido não deve esconder o que está fazendo. Já que você faz essas coisas, deixe que todos o conheçam.
5 He na'a mo Tono 'ū tokouá ne kala notou tui kiā Ia.
5 Até os irmãos de Jesus não criam nele.
6 Pea lea ange 'e Sīsū kiā nātou, “Kua he'iki ai hoko To'okú taimi, kā ko ta'a kōtoú taimi 'oku hoko ma'u pē.
6 Ele respondeu:
7 'Oku kala lava 'e māmani ke fihi'a kiā kōtou; kā 'oku fihi'a ia kiā Au, kote'uhí ko Au pē 'Okou fakahā ki ai, 'oku kovi tana 'ū ngāué.
7 O mundo não pode ter ódio de vocês, mas tem ódio de mim porque eu afirmo que o que o mundo faz é mau.
8 Kotou ō ake kōtou ki te kātoangá; 'e kailoa U 'alu leva ki te kātoanga nei, kote'uhí kua he'iki ai kakato Toku taimí.”
8 Vão vocês à festa, mas eu não vou porque a minha hora ainda não chegou.
9 Hili ange Tana lea pehē kiā nātoú, ne'e nofo pē Ia 'i Kāleli.
9 Jesus disse isso e ficou na Galileia.
10 Kae hili ange te 'alu Tono kāingá ki te kātoangá, pea toki 'alu ake mo Ia foki, kā ne kailoa fakae'a, kae fakafufū pē.
10 Depois que os seus irmãos foram à festa, Jesus também foi, mas fez isso em segredo e não publicamente.
11 Ko ia ne'e kumi kiā Ia 'e te ha'a Siú 'i te kātoangá, 'o notou pehē, “Ko fea 'ia te Siana ko iá?”
11 Os líderes judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde é que está aquele homem?
12 Pea lahi foki mo te fefanafanahi 'e te kakaí 'iā Ia. He ne'e pehē he 'ihi, “Ko te tangata lelei Ia;” kae pehē he 'ihi, “'Oku kailoa, kā 'oku takiala'i 'e Ia 'ia te kakaí.”
12 Na multidão havia muita gente comentando sobre ele. Alguns diziam: — Ele é bom. — Não é não; ele engana o povo! — afirmavam outros.
13 Kae tala'i'eaí ne'e 'i ai he taha 'e lea fakahāhā 'iā Ia, ko te notou manahē ki te ha'a Siú.
13 Mas ninguém falava abertamente sobre ele porque todos tinham medo dos líderes judeus.
14 Pea kua 'osi mai tono vaeua 'o te kātoangá, pea me'a ake 'e Sīsū ki te Temipalé, 'o faiako 'i ai.
14 Quando a festa já estava no meio, Jesus foi ao Templo e começou a ensinar.
15 Pea ofo ai 'ia te ha'a Siú 'o notou pehē, “Ko te fu'u poto 'o te Siana neí ko te ma'u mei fea? He tala'i'eaí ne'e ako!”
15 Os líderes judeus ficaram muito admirados e diziam: — Como é que ele sabe tanto sem ter estudado?
16 Pea tali 'e Sīsū kiā nātou, “Ko Taku tokāteliné 'oku kailoa 'A'aku ia, kā 'oku 'A'ana 'a ē ne Ina fekau'i mai 'Okú.
16 Jesus disse:
17 Kā 'i ai he taha 'oku fia fai 'ia te finangalo 'o te 'Atuá, 'e faifaí pea mahino kiā ia Taku tokāteliné, pe ko te me'a mei te 'Atuá ia, pe ko Au pē ia 'Okou lea 'iā Aú.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se o meu ensino vem de Deus ou se falo em meu próprio nome.
18 Ko ia 'oku lea meiā ia peé, 'oku tuli pē ia ki to'oná ongoongo, kā ko Ia 'oku tuli ki te ongoongo 'o Ia ne'e fekau mai 'Oná, ko te Toko Taha Ia 'oku mo'oni, pea 'oku kailoa he ta'etotonu 'iā Ia.
18 Quem fala em seu próprio nome está procurando ser elogiado. Mas quem quer conseguir louvores para aquele que o enviou, esse é honesto, e não há falsidade nele.
19 Ne'e kailoa koā 'avatu 'e Mōsese 'ia te Laó kiā kōtou? Kae tala'i'eaí 'oku tauhi te Laó he kotou toko taha. Ko te ā 'oku kotou feinga ai ke tāmate'i 'Okú?”
19 Foi Moisés quem deu a
20 Pea tali ange 'e te kakaí, “'Oku 'iā Koe he tēvolo; he ko ai ia 'oku feinga ke tāmate'i 'Oú?”
20 A multidão respondeu: — Você está dominado por um demônio! Quem é que está querendo matá-lo?
21 Pea tali ange 'e Sīsū, “Ko te fe'i ngāue ē 'e taha ne Au fai, pea ne'e kotou ofo kotoa pē 'i ai.
21 Então Jesus disse:
22 Ko tono 'uhinga ia ne'e tuku ai 'e Mōsese kiā kōtou te kamú (ka ne'e kailoa meiā Mōsese ia, kā ko te me'a mei te mātu'á 'i mu'a,) pea neongo ko te 'aho Sāpate, kā 'oku kotou kamu ai pē he tangata.
22 Vocês
23 Pea kāpau leva 'e kamu he tangata 'i te 'aho Sāpaté, kote'uhí ke 'aua na'a maumau'i te Lao 'a Mōsesé, pea 'oku kotou 'ita mai koā kiā Au, kote'uhí ko Taku fakama'uli haohaoa he tangata 'i te 'aho Sāpaté?
23 Para não deixarem de cumprir a Lei de Moisés, vocês circuncidam um menino, mesmo no sábado. Então por que ficam com raiva de mim quando eu curo completamente uma pessoa no sábado?
24 'Aua 'e kotou fakaanga 'o fai ki te me'a 'oku hā ki tu'á, kae kotou fakaanga ke totonu.”
24 Parem de julgar pelas aparências e julguem com justiça.
25 Pea lea ai he 'ihi mei Selusalema, “'Oku kailoa nai ko 'eni Ia 'oku notou tuli ke tāmate'í?
25 Algumas pessoas que moravam em Jerusalém perguntavam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Pea vakai, 'oku lea fakahāhā Ia, pea 'oku kailoa notou mama'i fai he lau ki ai. Kua 'ilo'i mo'oni koā 'e te hau'alikí ko te Kalaisí tonu 'eni?
26 Vejam! Ele está falando em público, e ninguém diz nada contra ele! Será que as autoridades sabem mesmo que ele é o Messias ?
27 Kā ko te Tangata nei, 'oku tou 'ilo'i lelei 'ia te feitu'u 'oku ha'u Ia mei aí, kae kā hoko mai 'ia te Kalaisí, 'e kailoa 'aupito 'ilo'i he taha, pē 'oku mei fea Ia.”
27 No entanto, quando o Messias vier, ninguém saberá de onde ele é; e nós sabemos de onde este homem vem.
28 Pea toki kalanga 'e Sīsū 'i te Temipalé 'i Tana faiakó, 'o pehē, “'Oku kotou 'ilo'i 'ia Au, pea 'oku kotou 'ilo'i 'ia te feitu'u 'Okou ha'u mei aí; pea 'oku kailoa ke Kita ha'u 'iā Au pē, kā 'oku 'i ai he Toko Taha, ko te mo'oni 'eni, ne Ina fekau mai 'Oku, 'ia Ia 'oku kailoa kotou 'ilo'i 'e kōtou.
28 Quando estava ensinando no pátio do Templo, Jesus disse bem alto:
29 'Okou 'ilo'i Ia 'e Au, hē ko Aú meiā Ia, pea ko Ia ia ne'e fekau mai 'Okú.”
29 Mas eu o conheço porque venho dele e fui mandado por ele.
30 Ko ia ne'e notou feinga ke puke Ia, ka ne'e kailoa ala kiā Ia he taha, kote'uhí kua he'iki ai hoko Tono taimí.
30 Então quiseram prender Jesus, mas ninguém fez isso porque a sua hora ainda não tinha chegado.
31 Pea ne'e tui pīkitai kiā Ia he tokolahi 'o te kakaí, 'o notou pehē, “Neongo 'e ha'u 'ia te Kalaisí, 'e lahi ange koā Ta'aná faka'ilonga mana 'i te fai 'a te Tangata nei?”
31 Porém muitas pessoas que estavam na multidão creram nele e perguntavam: — Quando o Messias vier, será que vai fazer milagres maiores do que este homem tem feito?
32 Pea fanongo 'e te kau Fālesí ki te muhumuhu pehē 'a te kakaí 'o kau kiā Iá; pea fekau atu 'e te kau taula'aliki lahí mo te kau Fālesí he kau le'o Temipale ke puke Ia.
32 Os fariseus ouviram a multidão comentando essas coisas sobre Jesus, e por isso eles e os chefes dos sacerdotes mandaram guardas para o prenderem.
33 Pea folafola ai 'e Sīsū, 'o pehē, “'Oku toe si'i pē Taku 'iā kōtoú, pea U 'alu kiā Ia ne Ina fekau'i mai 'Okú.
33 Jesus disse:
34 'E kotou kumi 'Oku, kā 'e kailoa kotou 'ilo'i; pea ko te feitu'u 'Okou 'i aí, 'e kailoa kotou lava ke a'u ki ai.”
34 Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou.
35 Ko ia ne'e fealealea'aki ai 'ia te ha'a Siú, “Ko Tana teu 'alú ki fea, 'a ē 'e kailoa motou 'ilo'i ai Iá? Hē 'oku teu 'alu koā Ia ki muli, ki te feitu'u 'oku nofo ai te tou kakaí, mo ako'i te kakai Kalisí?
35 Então os líderes judeus começaram a comentar: — Para onde será que ele vai que não o poderemos achar? Será que ele vai morar com os judeus que moram no estrangeiro? Será que vai ensinar os não judeus?
36 Ko te ā te 'uhinga 'o Tana lea ne'e pehē, ‘'E kotou kumi 'Oku, kā 'e kailoa kotou 'ilo'i,’ pea ‘Ko te feitu'u 'Okou 'i aí, 'e kailoa lava ke kotou a'u ki ai’?”
36 O que será que ele quis dizer quando afirmou: “Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou”?
37 'I te 'aho faka'osí, 'a ia ko te 'aho lahí ia 'o te kātoangá, ne'e tu'u 'ia Sīsū 'o kalanga, 'o pehē, “Kā 'i ai he taha 'oku fiainua, ke ha'u kiā Au 'o inu.
37 O último dia da festa era o mais importante. Naquele dia Jesus se pôs de pé e disse bem alto:
38 Ko ia 'oku tui pīkitai kiā Aú, pea hangē ko te lau 'a te Tohitapú, 'e tafe atu mei tono manavá he 'ū vaitafe 'o te vai ma'ulí.”
38 Como dizem as
39 (Kā ne kau Tana lea ko iá ki te Laumālié, 'a ia kā ma'u 'e nātou ne tui pīkitai kiā Iá. He kua he'iki ai 'ia te Laumālié, kote'uhí kua he'iki ai fakalāngilangi'i 'ia Sīsū.)
39 Jesus estava falando a respeito do Espírito Santo, que aqueles que criam nele iriam receber. Essas pessoas não tinham recebido o Espírito porque Jesus ainda não havia voltado para a presença gloriosa de Deus.
40 Pea ko te kakai 'ihi, 'i te notou fanongo ki te 'ū lea ko iá, ne'e notou pehē, “Tā ko te mo'oni, ko 'eni ia 'ia te Palōfitá.”
40 Muitas pessoas que ouviram essas palavras afirmavam: — De fato, este homem é o
41 Pea pehē 'e te 'ihi, “Ko te Kalaisí 'eni.”
41 Outros diziam: — Ele é o E ainda outras pessoas perguntavam: — Mas será que o Messias virá da Galileia?
42 Ne'e kailoa koā lau 'e te Tohitapú 'o pehē: 'E tupu 'ia te Kalaisí mei te hako 'o Tēvitá, pea 'e ha'u Ia mei Pētelihema, ko te ki'i kolo ne'e 'i ai 'ia Tēvitá?”
42 As Escrituras Sagradas dizem que o Messias será descendente de Davi e vai nascer em Belém, onde Davi morou.
43 Pea ne'e hoko he māvahevahe 'i te kakaí kote'uhí ko Ia.
43 Então o povo se dividiu por causa dele.
44 Pea loto he 'ihi 'iā nātou ke puke'i 'Ona, ka ne'e kala he notou taha 'e ala kiā Ia.
44 Alguns queriam prender Jesus, mas ninguém fez isso.
45 Pea ōmai ai te kau le'o Temipalé ki te kau taula'aliki lahí mo te Fālesí; pea me'a kiā nātou 'e te kau taula'aliki ko iá, “Ko te ā kua kailoa kotou taki mai ai Iá?”
45 Os guardas voltaram para o lugar onde estavam os chefes dos sacerdotes e os fariseus , e eles perguntaram: — Por que vocês não trouxeram aquele homem?
46 Pea tali ange te kau le'o Temipalé, “'Ē, kua he'iki ai 'aupito he taha 'e lea 'o hangē ko te Tangata nei!”
46 Eles responderam: — Nunca ninguém falou como ele!
47 Pea tali ange 'e te kau Fālesí kiā nātou, “Kua takihee'i mo kōtou foki?
47 Então os fariseus disseram aos guardas: — Será que vocês também foram enganados?
48 He kua 'i ai he taha 'o te hau'alikí kua tui kiā Ia, pe he taha 'o te kau Fālesí?
48 Por acaso alguma autoridade ou algum fariseu creu nele?
49 Kā ko te kakai nā ta'e'ilo ki te Laó, ko te koto mala'ia 'ia nātou.”
49 Essa gente que não conhece a Lei está amaldiçoada por Deus.
50 Pea iange 'e Nikotīmasi kiā nātou, ('a ia ne'e ha'u kiā Ia 'i mu'á, ko te toko taha foki ia 'iā nātou,)
50 Mas Nicodemos, que era um deles e que certa ocasião havia falado com Jesus, disse:
51 “He ko te anga ia te tou laó ke fakamāu'i he tangata, he'iki ai ke tou fanongo ki hana fakamatala, pe mahino 'ia te me'a kua fai 'e iá?”
51 — De acordo com a nossa Lei não podemos condenar um homem sem ouvi-lo primeiro e descobrir o que ele fez.
52 Pea notou iange leva kiā ia, “He ko te Kāleli foki mo koe? Hakule mu'a 'o 'ilo'i, 'oku kailoa he palōfita 'e tupu mei Kāleli.” [
52 — Por acaso você também é da Galileia? — perguntaram eles. — Estude as Escrituras Sagradas e verá que da Galileia nunca surgiu nenhum profeta .
53 Pea notou ō taki taha ki tono 'api.
53 — ausente —

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.