Mateus 12
Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs ARIB
1 Tiŋa mindaŋkade Sabat foloŋ Jesu adi mihiŋiye dut wit fiye gineŋ talik ugiŋ. Uŋila mihiŋiye adi map nadiŋa wit folooŋ wootitiila kaipmuŋ nagiŋ.
1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas num dia de sábado; e os seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas, e a comer.
2 Kaŋ Falisi hekidi yabuŋa nadiune tuwot mu tubune Jesu indiŋ niŋgiŋ, “Yodoko Medenikdi Sabat foloŋ kwanai mu titiŋdok yolak kaŋ mihigeye adi maŋgoŋde unduŋ tiiŋ?”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer no sábado.
3 Unduŋ yobu Jesudibo yeniŋguk, “Hidi Dewit tiŋa meŋiyedi map nadiŋa tigiŋ u mube kunali nadiiŋ?
3 Ele, porém, lhes disse: Acaso não lestes o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Dewit adi wooŋ Bepaŋ’walaŋ Siloŋyotneŋ fooŋ Bepaŋdok belet uŋgoniŋ yoŋa kamegiŋ u tiŋa naaŋ meŋiye yembune nagiŋ. Kaŋ Yodoko Medenikdi unduŋ mu titiŋdok yoŋit, adi Siloŋyot diniŋ talitimeŋdi hogok nanaŋdok yoŋit.
4 Como entrou na casa de Deus, e como eles comeram os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem a seus companheiros, mas somente aos sacerdotes?
5 “Be Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki’walaŋ Yodoko Mede hatak u mube kunatnadiiŋ? Talitimeŋ heki Sabat foloŋ kwanai mu titiŋdok yoŋit adi u lahula Siloŋyotneŋ kwanai tubune wendi yom mu tilak.
5 Ou não lestes na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado, e ficam sem culpa?
6 “Nu indiŋ hanimbene nadineŋ. Me niŋ namandahik foloŋ yatak adiyeŋ Siloŋyot kalakapmelak.
6 Digo-vos, porém, que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Bepaŋ’walaŋ Youkudip Mede gineŋ mede niŋ indiŋ yolak, ‘Bepaŋ adi kale hemundumunduŋe timindok adi moŋ nadilak, adi yadi me noli siloŋ tiyemdok nadilak.’ Hidi mede u nadiyaneŋ binemek adi me yomhinit mokit yeniŋtofit mu taneŋ.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios, não condenaríeis os inocentes.
8 Me Kobumuŋ adi Sabat maaŋ kadokolak.”
8 Porque o Filho do homem até do sábado é o Senhor.
9 Unduŋ yodapmaaŋ nai uŋaniŋgoŋ wooŋ Judahi’walaŋ bopyotneŋ foguk
9 Partindo dali, entrou Jesus na sinagoga deles.
10 kaŋ me niŋ kohoŋ kumuŋ tuguk adi uŋgoŋ ikuk. Kaŋ mehekidi Jesu mede gineŋ deti kamenim yoŋa indiŋ niŋkamandagiŋ, “Yodoko Medenikdi dediŋ yolak. Sabat foloŋ meeniŋ kedem be yehitubu-kedebadok, be dediŋ?”
10 E eis que estava ali um homem que tinha uma das mãos atrofiadas; e eles, para poderem acusar a Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Kaŋ Jesudibo indiŋ tubu-udaneyemguk, “Hidi’walaaniŋ nebek niŋ dompaŋiŋ Sabat foloŋ koŋ gineŋ binek fowek, kaŋ Sabat foloŋ doktiŋa kedembe bikabune uŋgoŋ halek?
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma só ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não há de lançar mão dela, e tirá-la?
12 Dompadi nemek folooŋ mu tilak, meeniŋ adi nemek uŋgoniŋ hinek, unduŋ doktiŋa Yodoko Mededi Sabat foloŋ me yehitubu-loda kedem titiŋdok yolak.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é lícito fazer bem nos sábados.
13 Unduŋ yoŋa me kohoŋ kumuŋ u niŋguk, “Kohoge kihiwaleŋ.” Nimbune kohoŋ kihiwali utumbahinakaune fukuniŋ dabugoŋ tuguk.
13 Então disse àquele homem: estende a tua mão. E ele a estendeu, e lhe foi restituída sã como a outra.
14 Unduŋ tubune Falisi heki adi u kaŋ wooŋ Jesu uutdok yohebet tigiŋ.
14 Os fariseus, porém, saindo dali, tomaram conselho contra ele, para o matarem.
15 Kaŋ Jesu adi mede u nadiŋa yokwet u bikabuŋa kwet niŋkade uguk. Kaŋ metam feedi keletaune yagithinit yehitubu-kedebaguk.
15 Jesus, percebendo isso, retirou-se dali. Acompanharam-no muitos; e ele curou a todos,
16 Tiŋa Jesudi kwanai u tuguk, u metam noli mebiŋiŋ mu yenindok yoŋa yenihep tuguk.
16 e advertiu-lhes que não o dessem a conhecer;
17 Kaŋ Bepaŋdi polofet Aisaiya maŋiŋ gineŋ mede indiŋ yoguk u folooŋ mintaguk,
17 para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
18 “I na’walaŋ tipilapilaye-me, adi nagoŋ tubudakalegut. Adi kanadigalika tilat, tiŋa welenedi hinek kahile tilat. Unduŋ doktiŋa Uŋgoniŋ Munabuline ugolomimbene metam fekhinit mokit titiŋ didimeniŋdok Mede Momooŋ yenihautawaak.
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu espírito, e ele anunciará aos gentios o juízo.
19 Adi tosiwe tiŋa kutifiye mu tibaak, be mede yowawaliweŋ miŋgoŋ mu yohautawaak.
19 Não contenderá, nem clamará, nem se ouvirá pelas ruas a sua voz.
20 Adi yadi yat koliknit filodokokut mu tibaak. Be kudupdelet datumutumule tilak u bikabune mu kumumbaak. Adi unduŋ titaulune titiŋ didimeniŋdi fafaŋedapmawaak.
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
21 Kaŋ metam fekhinit mokit hogohogok, adi wou gineŋ welehikdi nadisukilitiŋa nemek kedem mintayembaak wendok nadisuŋa gigine tiŋa woomiyaneeŋ.”
21 e no seu nome os gentios esperarão.
22 Nai uŋaniŋ me niŋ yabapdi tubukadakaune dawi sipmaka tuguk, tiŋa undugoŋ mede maaŋ mu yoluguk u nagila Jesu’walaŋ ugiŋ. Uune Jesudi tubukedebaune mede yoŋa dau diwe tuguk.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou, de modo que o mudo falava e via.
23 Kaŋ mebop kakaŋ yakiŋ adi u kaŋ boho tiŋa yogiŋ, “Dewit mihiŋiŋ iŋakoŋ bidak?”
23 E toda a multidão, maravilhada, dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Unduŋ yogiŋ kaŋ Falisi hekidibo u nadiŋa yeniŋgiŋ, “Yalaŋ mu yoneŋ ale wabiut. Me i yabap heki’walaŋ wapumhik Belisibudi tubulodaune yabap yeniŋkuyaulak.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, disseram: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Iŋgoŋ Jesu adi nadinadihik u kanadiŋa indiŋ yeniŋguk, “Kwet wapum niŋ adi utawaaŋ bop molomolom tiŋa mindobuneŋ kaŋ kwet u pilap kadakawek. Be hekinolit niŋ adi daneeŋ molomolom hatiŋa mindobu tubune lekiŋgoŋhik foloŋ utawa utawa hali kadakawek.
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade, ou casa, dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Sadaŋ’walaŋ mebopdi utawaaŋ bop lufom tiŋa mindobu tubune adi’walaŋ kwanai deti saŋiniŋnit halek?
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seus reino?
27 “Hidi nu Sadaŋdi saŋiniŋ nambune yabap yehikelelat yoiŋ, ale nu undugoŋ nobu tilit kaŋ me hide’walahi adi maŋgoŋ saŋiniŋdi yehitubu-lodaune yabap yehikeleiŋ? Hidi yalaŋ yoiŋ doktiŋa hide’walaŋ me nohiyedi mebihik tubudakaleiŋ.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Nu adi Bepaŋ’walaŋ Munabulidi nobu nehitubu-lodaune yabap heki yehikelelit kaŋ hidi Bepaŋ’walaŋ hebeŋ foloŋ Hatihati Kobulidi agaŋ hehitubu-dulalak u agaŋ mintadakalelak.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
29 “Nebek niŋ me fafaŋeniŋ’walaŋ yoli ubulagineeŋ bomboŋ kubo tibe nadiŋa timeŋ me u tawa tiŋa ibikilitiune halune yoli kedem ubulaginewek.
29 Ou, como pode alguém entrar na casa do valente, e roubar-lhe os bens, se primeiro não amarrar o valente? e então lhe saquear a casa.
30 Nebek niŋ menot mu tinamulak adi mik tinamulak, be nebek niŋdi mu nehitubu-lodaaŋ kwanaine kadokolak adi metamneye yehitubu-pupuhene tilak.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
31 Tiŋa indiŋ hanilat. Nebek niŋdi kadakaniŋ tibaak, be me noli niŋkadaka tibaak, adi Bepaŋdi kadakaniŋŋiŋ kedem bimimbaak. Iŋgoŋ nebek niŋdi Uŋgoniŋ Munabuli niŋkadaka tibaak adi kadakaniŋŋiŋ mu bimimbaak.
31 Portanto vos digo: Todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Tiŋa nebek niŋdi Me Kobumuŋ niŋkadaka tibaak adi kadakaniŋŋiŋ kedem tumolokulimimbaak. Iŋgoŋ nebek niŋdi Uŋgoniŋ Munabuli niŋkadaka tibaak adi kadakaniŋŋiŋ hogok kameune haliwooŋ halaak fafaŋeniŋ.”
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste mundo, nem no vindouro.
33 Jesudi tomboyoula indiŋ yoguk, “Bem niŋdok miminiŋ yokaaŋ mindipmuŋdok maaŋ momooŋ yoyaneeŋ. Be bem niŋdok moiniŋ yokaaŋ mindipmuŋdok maaŋ hogoli yoyaneeŋ. Bem diniŋ mebi kilikidi tubudakalelak.
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Hidi adi miŋgembet diniŋ yalaki doktiŋa mede momooŋ detiŋa yoneŋ? Welehik maaneŋ dediniŋ hatak wendok tuwot mahikdi yobihitak.
34 Raça de víboras! como podeis vós falar coisas boas, sendo maus? pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
35 Me momooŋ adi weleŋ gineŋ nemek momooŋ hatak u miŋgoŋ yobihitak, eŋ me hogoli adi weleŋ maaneŋ nemek hogoli hatak u miŋgoŋ yobihiletik.
35 O homem bom, do seu bom tesouro tira coisas boas, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 “Indiŋ hanimbe nadineŋ. Mede hogohi u mu nadidakaleeŋ hogok yofit tiiŋ wendok kibikoŋ kougoŋ nai wapum foloŋ Bepaŋdi hanindapmawaak.
36 Digo-vos, pois, que de toda palavra fútil que os homens disserem, hão de dar conta no dia do juízo.
37 Medege yolaŋ wendigoŋ mebige yobihilune ganagitdok, be medege yolaŋ wendigoŋ mebige yobihilune bigabudok.”
37 Porque pelas tuas palavras serás justificado, e pelas tuas palavras serás condenado.
38 Unduŋ yenimbu Yodoko Mede henale noli tiŋa Falisi hekidibo indiŋ niŋgiŋ, “Henale, du Bepaŋ’walaaniŋ biyagoŋ nobu foweŋ kaŋ kudi neeŋ tubune saŋiniŋge kanim.”
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus, tomando a palavra, disseram: Mestre, queremos ver da tua parte algum sinal.
39 Unduŋ yogiŋ kaŋ yeniŋguk, “Metam kobuhi hidi kadakaniŋ titiŋdigoŋ kunum gineniŋ kudi titiŋdok naniiŋ. Iŋgoŋ kudi gitipmuŋ nemoŋ. Kudi adi koom polofet Jona’walaŋ mintaguk undugoŋ mintaune kaneeŋ.
39 Mas ele lhes respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o do profeta Jonas;
40 Koom Jonadi helebufa lufomkulitniŋ pisi wapum weleŋ maaneŋ hakuk undugoŋ Me Kobumuŋ adi maaŋ koŋ maaneŋ helebufa lufomkulitniŋ halaak.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Nai wapum mintaune mede nadinadi halaakneŋ Niniwehidi mintaaŋ hidi’walaŋ mebihik yobihilune tuwaŋiŋ beneeŋ. Maŋgoŋde, adi koom Jonadi Bepaŋ’walaŋ mede yohautaune metam adi u nadiŋa welehik tubutakalegiŋ. Iŋgoŋ Me niŋ hebehik foloŋ yatak adi Jona kalakapme tilak.
41 Os ninivitas se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior do que Jonas.
42 “Tiŋa Sebahi’walaŋ Tam Wapme loloŋnit adi yolikweli biŋa pilali Mapme Solomondi mede nadisu-fuliŋgoŋ tiŋa yoguk u nadiwene uguk. Ale indiŋ hanimbe nadineŋ. Kobuk hebehik foloŋ yatak adi Solomon kalakapme tilak doktiŋa Bepaŋ’walaŋ nai wapum foloŋ Sebahi’walaŋ Tam Wapme adi pilali metam kobuhi hidi’walaŋ mebihik yobihilune kadakaniŋhik diniŋ kibikoŋ beneeŋ.”
42 A rainha do sul se levantará no juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior do que Salomão.
43 Unduŋ yoŋa tomboyoula indiŋ yeniŋguk, “Yabap adi me niŋ weleŋ gineniŋ labuŋa wooŋ kwet ime moŋ gineŋ, kwet fiileŋ hakule titiŋdok kwet lohitaulak.
43 Ora, havendo o espírito imundo saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 Lohitawooŋ moŋ lohikaaŋ indiŋ yobetik, ‘Kotigoŋ wooŋ yotneneŋ fowit.’ Unduŋ yoŋa udaneeŋ wooŋ kalune yot u molomnit mokit yohumuŋ tiŋa tutumbaaŋ biŋit
44 Então diz: Voltarei para minha casa, donde saí. E, chegando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
45 unduŋ kaŋ kotigoŋ wooŋ yabap kadakahi hinek 7 yanagila buŋa uŋgoŋ noŋgoŋ fooŋ itounetiŋit. Unduŋ tubune me u koom yabap kubugoŋdi fomimbu hatiguk undiniŋ u wabiŋa agaŋ kisaŋ hinek kadakawetik. Undugoŋ hinek, metam kobuhi kadakaniŋ titiŋ hidi’walaŋ mintawaak.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entretanto, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro. Assim há de acontecer também a esta geração perversa.
46 Jesu adi mede unduŋ hayenilune miŋ kwayaŋiye adi mede ninene bugiŋ, buŋa fakaŋ yakiŋ.
46 Enquanto ele ainda falava às multidões, estavam do lado de fora sua mãe e seus irmãos, procurando falar-lhe.
47 Kaŋ me niŋdi niŋguk, “Maŋge kwayageye mede ganine fakaŋ woomgamiiŋ.”
47 Disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, e procuram falar contigo.
48 Unduŋ yobune Jesudibo indiŋ niŋguk, “Maane kwayaneye nedigoŋ?”
48 Ele, porém, respondeu ao que lhe falava: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
49 Unduŋ yoŋa mihiŋiye yakiŋneŋkade kohodidim youla indiŋ yoguk, “Nu maane kwayaneye adi iŋak.
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Metam nediyeŋ Batne kunum gineŋ hatilak’walaŋ maŋiŋ mede nadiŋa takaliiŋ adi yadi nu’walaŋ maaneye, kwayaneye eŋ witneye.”
50 Pois qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, irmã e mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.