Mateus 6
Hẽwandam Hiek (NOAH) vs NTLH
1 ’Sĩi pãach hö wajaug p'ëmk'ĩirpai chan hoob chik'am dak'ĩir nem waumiet hajim hanʌm. Bigaaum k'ʌʌnag magamk'ĩirpaita pãrau mag nem wau nʌm paar chan, maach Haai hʌ̃gt'ar simua pãar wajap'a hig hiyʌ̈ʌ habaju, ya mʌig heegarwe hõrau pãar wajap'a hig hiyʌ̈ʌ nʌmua ya hamau pãrag p'ag nʌmjöta naawai.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 ’Magam huguata, dau hap'ʌʌm k'ʌʌndamag nemdam deewaijã hoob t'umaam k'ʌʌnag k'ak'apdö hapimiet, sĩi jãg hamach hëugar wajap'a hig hiyʌ̈ʌ hamk'ĩirpai culto hee wa kaaijã hee k'ãijã hõor k'apanag dak'ĩir haajem k'ʌʌn dënjö. Har jãg hamach hëugar wajap'a hig hiyʌ̈ʌ hamk'ĩirta hap'ʌʌm k'ʌʌndam dʌ̈i hö wajap'a haajem k'ʌʌnan, ya hõrau hamag p'agbarmjöta nʌmgui hajim hanʌm, ham hëugar wajap'a hiek'a nʌmua. Jãgʌm k'ʌʌnag k'anii Hẽwandamau tag p'agbarju.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Dau hap'ʌʌm k'ʌʌndamag nem hinagdam deewai hoob pãach k'apeen pãach dʌ̈i chi wajapcharam k'ʌʌnagjã jaaumiet.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Magju k'ãai warag pãach k'augpimap'amjö meraata deebat hajim hanʌm. Pãrau mag meraa deewiajã, pãar Haai hʌ̃gt'armua pãar hoo sim haawai, hichdëujã pãar heeg hoob k'aba heeg hooju ha jaaujim hanaabá.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 Mag nem jajawagmamua hich Jesuu magjim hanʌm: ’Pãach Hẽwandamag jëeuwai, hoob jãg sĩi chadcha magba nʌmta Hẽwandamag jëeu nʌm hamk'ĩir jãg hõor dak'ĩirpai jëeujem k'ʌʌnjö hamiet hajim hanʌm. Jãk'ʌʌnan sĩi hõrag hamach hoomk'ĩirpaita culto hee maimua sĩi kaaijã heejã hagjö Hẽwandamag jëeu nʌm hanʌmua bʌ̈jãaupaita hijẽjẽb haajerramgui hajim hanaabá. Jãg hamach hëugar wajap'a hig hiyʌ̈ʌ hamk'ĩirta jãg nʌm k'ʌʌnan, ya hõrau hamag p'agbarmjöta nʌmgui hajim hanʌm, ham hëugar wajap'a hiek'a nʌmua.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Pari pãrag mua jaauk'im: Hẽwandamag jëeuwai, ham dënjö k'aba, pãach k'ãaijem t'uur wai nʌm k'ai, haar dubnaata pãach happai hirig jëeubat. Mag pãach happai nʌmjö naab mamʌ, maig pãar dʌ̈i sim pãar Haai. Mag pãar Hayau pãrau pãach happai hichig jëeu nʌm hoobaawai pãrag hirua pãachdëu nem jëeu nʌmjã deeb k'aba deejugui hajim hanʌm.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 ’Mag hirig jëeuwaijã hoob jãg par hiiupai Hẽwandam hiek hʌ̈k'a nʌm hanʌm k'ʌʌn dënjö parhoobam hiek maadëu higbaju hayaampata hiek'a nʌʌ hamiet hajim hanaabá. Hamachigan jãg jëeubaadëm pʌa chʌuu haawaita Hẽwandamau hʌ̃rcha hamach hiek hũurjempii haajerram hajim hanʌm.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Pãrau hichig jëeuju nawe pãar Hayau ya pãrau nem hig nʌmjã k'ap'ʌ sim haawai, hoob ham dënjö hatcha hiek'a nʌʌ hamiet.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 Magju k'ãai pãachdëu hirig jëeuwai mʌgta jëeubat hajim hanʌm:
9 Portanto, orem assim:
10 Pʌrʌgta marau maach dʌ̈i pʌchdëu hampierr hapinaa pʌchta t'umaam k'ʌʌn Pörk'apim k'õsi nʌm.
10 Venha o teu
11 Hed hëepierr pua marag hich jãg k'öjudam deebarju.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Hẽwandam, maar pekau t'um chugpaabapʌ̈i,
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Hoob pua hʌdʌraa chan maar pekau hee burrpi chiram.
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Magnaa hĩchab, Chik'amnau pãach dʌ̈i k'aigba haawai, pãrau ham dʌ̈i magʌm hiekjã higba sĩi k'ĩir hok'oopʌ̈imʌn, magan maach Haai hʌ̃gt'ar chiraajemuajã hĩchab pãar pekau chugpaapʌ̈iwia tag magʌm hiek higba hich mag k'ĩir hok'oopʌ̈ijugui hajim hanʌm.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Mamʌ pãrauta pãach k'apeen wir haig perdonaabam chan, maach Haai Hẽwandamaujã pãar pekau chugpaabamgui ha jaaumajim haajem.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 ’Pãach Hẽwandamag jëeu k'ëwaag t'ach k'öba sʌrk'aawai, hoob jãg sĩi hamach hëugar wajap'a hig hiyʌ̈ʌ hamk'ĩirpai nem waaujem k'ʌʌnjö jãsogau hök'ĩirjuumjö hamiet hajim hanʌm, mag hoowi bigaaum k'ʌʌnau “Jãan Hẽwandamag jëeu nʌmua sʌrk'a naawaita jãg nʌm” ham hugua. Jãg hamach sʌrk'a nʌm k'ap hamk'ĩirpaita hök'ĩirjuumjö haajem k'ʌʌnan, ya hõrau hamag chi p'agamjöta nʌmgui hajim hanaabá, ham higwi chadcha sʌrk'aajem k'ʌʌnau hanʌm gaaimua.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Magju k'ãai Hẽwandamag jëwaag sʌrk'aawai, warag wajap'a pãach k'ĩir sũgpʌ̈inaa pör megbapʌ̈it,
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 bigaaum k'ʌʌnau mag pãach sʌrk'a nʌm ni hãbmuajã k'ap ham hugua. Pãrau magta hamʌn, hãba maach Haai pãar dʌ̈i simuapaita k'ap haju; maagwai hichdëuta hĩchab pãar heeg hoojugui hajim hanaabá.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 ’Mʌig heegarwe chan hoob p'atk'on wa nem hinag pöm k'ãijã paarpaju hẽk'amiet. Mʌiguin nem t'um polieu hãrnaa k'uk'ungaujã jẽeumaajem; mag nʌm dʌ̈i nem jĩgmienaujã sĩi dubwia jĩgk'amaajemgui ha jaaumajim hanʌm.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Magju k'ãai nem wajap'a wau nʌmuata p'atk'on hãk'a p'iemam dʌ̈i nem hinag pöm paarpamamjö habat, hʌ̃gt'ar paimaawaijã chadcha paraa naaimaag. Pãach jam paauk'aimaawaim hat'eeta pãrau p'atk'on p'ie nʌmjö nem wajap'amta wau nʌmʌn hʌ̈u simgui hajim hanʌm. Jam chan polieujã hãrba, k'uk'ungaujã jẽeuba, ni nem jĩgmienaujã pöd jĩgk'abam.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Mʌig jẽb gaai nʌweta nem t'um paraa haju k'ĩirjuju k'ãyau hʌ̃gt'ar paawaita nem t'um paarpaju k'ĩirju wënʌrrʌmʌn, magan chadcha pãar k'ĩirjug hãba Hẽwandam gaaita sim hajim hanʌm.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 ’Maach daun hõtdaujöta sim maach mor gaai. Maach daujãata wajap'a sim haiguin, nem t'um dawaata hoojem. Hich hagjöta sim maach t'ãarjã. Hẽwandam hiek hʌ̈k'anaa maach t'ãarta wajap'a sim haiguin, nem t'um Hẽwandamau k'õsimjöta waaujem. Mag nʌm haiguin hararag hee nʌmjöta nʌmgui hajim hanʌm.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Mamʌ magba hagt'a pãach pekau hee nʌmʌn, magan pãran sĩi hagt'a k'ĩchag hee jʌrk'a jʌrk'a nʌmjöta nʌm. Mag nʌm haig pöd Hẽwandam dʌ̈i naaju k'aba nʌmgui hajim hanaabá, pekau heeta naawai.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 ’Ni hãbmuajã pöd patronnaan numiim k'ʌʌn chogk'aju k'aba simgui hajim hanʌm. Patronnaan numí hak'iin, hiwiir hãbpaita hʌ̃rcha k'a k'õsi haju. Hich hagjöta sim hĩchab Hẽwandam dʌ̈ijã. Pöd pãrau Hẽwandam k'ĩrag wʌrpanaa, p'atk'onag k'ãijã wʌrpaju k'aba nʌm. Pãar magta nʌm chan Hẽwandam hipierraa k'aba nʌmgui hajim hanaabá.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 Mag nem k'ĩir pogk'e jajawagmamua magjim hanʌm hich Jesuu: ’Hoob pãrau “¿k'ani k'öju wa k'anta döjuuta maach mʌg nʌma?” ha k'ĩirjumiet. Wa magbam k'ai, ya k'ajũa chuk'u nʌm “¿K'ani jũajuuta mʌg nʌmua?” ha k'ãijã k'ĩirjumiet hajim hanʌm. Pãarta nem k'oojem nem k'ãaijã wajapchanaa k'ajũa k'ãyaujã Hẽwandam dau na hʌ̃rʌʌcha balee sĩsid haawai, hirua pãrag hoobamjöo habajugui hajim hanaabá.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Pãadë har nemchaaindam hedjã hee hũrr p'op'og haajem k'ʌʌn hoobat. Ham p'idk'ajã p'idk'aba haajeewai hamach p'at'audam hãk'aagjã di chuk'u nʌm. Mag p'idk'aba sĩi naajeeb mamʌ, maach Haai hʌ̃gt'ar chiraajemuata hamag p'at'audam daumeraa dee wai simua ham k'ee wai sĩejemgui hajim hanʌm. Magʌm pãar chará nemchaain jãg t'ʌnʌm k'ãaijã hʌ̃rcha balee naawai, ¿jãga hirua bʌ̃ʌrjã pãrag hooba habarju? ha jaaumajim hanaabá.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Hoob hatcha pãachdëu nem hig nʌmta k'ĩirju nʌʌ hamiet. Mag pãrau pãachdëu k'õsimta hig nʌʌ hak'iinjã, ¿k'aíuta mʌg nʌm haig mag hichdëu k'ĩirju sim gaaimuapai hich meeju harr hʌ̃r horadam hãbpai k'ãijã hich hiiupiju haai sĩ? hajim hanʌm.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 ’Mag nʌmta k'ajũa chuk'u haawaijã ¿k'ant'ee hatcha k'ĩirju nʌʌ haajẽ? Pãadë har pamaardam hooihmʌ t'ʌnaajem k'ĩirjubat. Hamjã hĩchab bʌ̃ʌrjã p'idk'ajã p'idk'aba, ni hamach k'ajũa jũaju k'ĩirjuwia hẽk'ak'a nʌʌjã haba haajem.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Mag naab mamʌ hõor hãbmuajã ham dʌ̈i barba haajem, hooimʌg hat'ee. Warrgar rey Salomón k'ararraujã p'atk'on pöm paraanaa nem wajap'am pöm paraa haajerraujã pamaardam hooimʌgjö chan pöd k'ajũa jũaba haajeejimgui hajim hanʌm.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Pamaar jãg hooihmʌ t'ʌnʌm hedau wʌʌbaadëmuapai k'iugp'ëbaadeewai sĩi k'ʌʌijemjã Hẽwandamau jãg hooihmʌ wai sĩejemta, ¿jãgwi pãar pamaar k'ãai hʌ̃rcha balee nʌmua nem jëeu nʌmta hirua deeba habarju? ¿Wa pãachdëu jëeu nʌmjã pöd deebajupii haajẽwa? hajim hanʌm.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Hoob hatcha “¿k'anta k'oogáwa?” wa “¿k'anta doogáwa?”, wa magbam k'ai, “¿k'andamta jũabaraag k'ai?” hamiet hajim hanaabá.
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, hõor Hẽwandam hiek hʌ̈k'abam k'ʌʌnta magʌm nem t'um k'ĩirju p'öbaadëmjã pʌaba sĩerrjëem. Mamʌ pãar Haai hʌ̃gt'ar chiraajemua pãrau nem hig nʌmjã t'um k'ap'ʌ sim haawai pãar chan warm k'ʌʌnjö magbaju haai nʌmgui hajim hanʌm.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Hãba Hẽwandamau nem waupi jaau simpaita waunaa hirigpaita pãach dʌ̈i hichdëu hampierr hapibat. Pãrau chadcha magta hamʌn, tagam nem pãachdëu higbarmjã hirua deeb k'aba deejugui hajim hanʌm.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Hoob hatcha “¿K'anta nan k'öbarju wa k'anta jũabarju?” ha k'ĩirjumiet. Hag nawe k'ĩirjuwiajã par k'abahab hajim hanʌm. P'it'urgan hãspapak'ampierr hoojem. Magua maadëu hag nawe k'ĩirjuba hawiajã, hichiita maadëu nem hig nʌm chan chuk k'abajugui hajim hanaabá, magʌm k'ĩirjuju haag.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.