Marcos 9
Hẽwandam Hiek (NOAH) vs ARC
1 Mag hiek'amamua hĩchab, ’Mʌ cha hiek'a chirʌm hiek'au hãaur k'ʌʌn cha mʌ hiek hũr nʌm k'ʌʌn chan mʌchta nem jua t'eeg t'umaam k'ʌʌn Pörk'a bëeju hedamjö haadëm hoobam haigjã meebajugui ha jaaumajim hanaabá.
1 Dizia-lhes também: Em verdade vos digo que, dos que aqui estão, alguns há que não provarão a morte sem que vejam chegado o Reino de Deus com poder.
2 Mag hich k'apeen hãaur k'ʌʌnag hamach daúa hich hoopiju jaautarr k'ur seis días nʌm hee Jesús durrsĩ pöm sim gaai majim haajem. Mag hich mam dʌ̈i hõor t'ãrjuppai p'ë harrjim haajem. Mak'ʌʌn Pedro hajim haajem Santiago dʌ̈i, maimua Juan. Mag wëtwi ya durrsĩ gaai nʌmta hamau hoo nʌm dak'ĩraa Jesús k'ĩir chaaupabaadëjim hanaabá.
2 E, seis dias depois, Jesus tomou consigo a Pedro, a Tiago e a João, e os levou sós, em particular, a um alto monte, e transfigurou-se diante deles.
3 Magbaadëmua sĩi hi mor gayam k'ajũa jũa sĩerrpa bʌ̃ʌnaa p'uumjö haadëjim hanʌm hich bäpgau. K'ajũa hatcha bäp'ä magjö chan hõrau bʌ̃ʌrjã jã hauba haajem haajem.
3 E as suas vestes tornaram-se resplandecentes, em extremo brancas como a neve, tais como nenhum lavadeiro sobre a terra as poderia branquear.
4 Magbaadëm hee hoowai warrgarm jöoin Moisés dʌ̈i Elíata hiyʌ̈ʌ dʌnʌnʌihdʌ naajim haajem Jesús dʌ̈i.
4 E apareceram-lhes Elias e Moisés e falavam com Jesus.
5 Hamachdëu mag hoobaawaita Pedro hiek hirua Jesuug mag chirajim hanʌm:
5 E Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: Mestre, bom é que nós estejamos aqui e façamos três cabanas, uma para ti, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Mamʌ Pedroou Jesuug mag di hëu deeju ha hiek'atarran, maan hamach chi k'apeenta jãp'ierr nʌm hiek'au pöd hiek'ajujã k'augba haawaita hirua mag hiek'ajim hanaabá.
6 Pois não sabia o que dizia, porque estavam assombrados.
7 Mag ham jãp'ierr nʌm hee, dëgölp sĩi hedjã heemua jʌʌnt'umie baug bëewi, ham jöodʌ hat'aicheewai, sĩi hag hee hierr paauk'abaadëjim hanʌm. Magbarm hee woun hiekjö, “Chamʌʌta mʌ Hiewaa mʌchdëu jãsehne wai chitʌmʌugui” hajim hanʌm, “hõor peerdʌ haumk'ĩir mʌchdëucha jʌr hautarr. Hirua nem jaau simta hipierraa habat” hajim hanʌm.
7 E desceu uma nuvem que os cobriu com a sua sombra, e saiu da nuvem uma voz, que dizia: Este é o meu Filho amado; a ele ouvi.
8 Maimua deeu chi jʌʌnt'umie chuk'u haadëm hee, hamau hoowai hi dʌ̈i mag hõor numí narr hooba, Jesús hich happaita hoo dʌnʌm hoojierram hanaabá.
8 E, tendo olhado ao redor, ninguém mais viram, senão Jesus com eles.
9 Mag durrsĩe naawia jerag wëdurumua Jesuu mag hich k'apeen t'ãrjup hich dʌ̈i harrtarr k'ʌʌnag hamachdëu hootarrjã deeum k'ʌʌnag jaaupiba, sĩi hamach t'ãar heepaita k'ap'ʌ hapijim haajem, hich chi Hemk'ooi Hiewaa meewia deeu hiiu p'iidʌ nʌm hora.
9 E, descendo eles do monte, ordenou-lhes que a ninguém contassem o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse dos mortos.
10 Magtarr haawai chadcha chi k'apeenau bʌ̃ʌrjã hõrag jaauba haajeejim haajem. Pari mag nʌmʌn wir haig hamach heepain hiyʌ̈ʌ nʌmua, —¿Ma k'ani maachig jaau sĩejimta mag hi meewia deeu hi hiiu p'iidʌju ha sĩejĩma? haajeejim hanaabá hamach happai.
10 E eles retiveram o caso entre si, perguntando uns aos outros que seria aquilo, ressuscitar dos mortos.
11 Mag hamach happai mamag nʌʌ hawi halp'in hichigcha, —¿K'an jãgwia Hẽwandam hiek jawaag chi machnaanau jaauwai mag Hẽwandamau Cristo pʌ̈iju na Eliata bëeju haajẽ? ha jëeujierram hanaabá.
11 E interrogaram-no, dizendo: Por que dizem os escribas que é necessário que Elias venha primeiro?
12 — ausente —
12 E, respondendo ele, disse-lhes: Em verdade Elias virá primeiro e todas as e, como está escrito do Filho do Homem, que ele deva padecer muito e ser aviltado.
13 — ausente —
13 Digo-vos, porém, que Elias já veio, e fizeram-lhe tudo o que quiseram, como dele está escrito.
14 Mag hiyʌ̈ʌ wëdurumua tagam hich k'apeen nueve narr haig pachënaa hoowai, hõor pöm warp'am magwe p'ʌʌr t'ʌnʌm jãrrta Hẽwandam hi jawaag chi machnaan garmua ham dʌ̈i hijẽjẽbk'am hoochëjim haajem.
14 E, quando se aproximou dos discípulos, viu ao redor deles grande multidão e alguns escribas que disputavam com eles.
15 Mag hõor pöm t'ʌnarr k'ʌʌnau hamach dak'ĩir Jesús barbaichëm hoop'öbaadee honegau hi k'ĩirp'ee pochag p'öbaadëwi hi dʌ̈i saludaa nʌmua, “Hʌ̈uchata jãg pʌ barbaichëm” hajierram hanʌm.
15 E logo toda a multidão, vendo-o, ficou espantada, e, correndo para ele, o saudaram.
16 Mag chi machnaan garmua hich k'apeen dʌ̈i hijẽjẽbk'am hoobaicheewai, —¿Pãar k'an hiekta hig nʌma? hajim hanʌm hamag.
16 E perguntou aos escribas: Que é que discutis com eles?
17 Magbaa mag hõor pos t'ʌnʌm heemua hãbmua magjim hanʌm:
17 E um da multidão, respondendo, disse: Mestre, trouxe-te o meu filho, que tem um espírito mudo;
18 Mʌg k'itʌm barbaadeewain sĩi jẽk'ʌt bäjä haimaajem. Magbaadëmua sĩi hisap'un bau haadëm dʌ̈i t'et k'ierrpa kũkũerr k'abaadëmua p'it'ierrii haadeejemgui hajim hanʌm. Mag bar nʌmua warag nem dau haauga pabaadëmgui hajim hanʌm. Mua pʌ k'apeenag jaaujim, hamag mʌch chaai mor heem bën warre jẽupʌ̈imk'ĩir. Pari ni hãbmuajã pödbajim ha jaaumajim haajem.
18 e este, onde quer que o apanha, despedaça-o, e ele espuma, e range os dentes, e vai-se secando; e eu disse aos teus discípulos que o expulsassem, e não puderam.
19 Magbaawai Jesuu hich k'apeenagta magjim hanaabá:
19 E ele, respondendo-lhes, disse: Ó geração incrédula! Até quando estarei convosco? Até quando vos sofrerei ainda? Trazei-mo.
20 Magbaawai chadcha chi chaai hi haig haibëejierram haajem. Mag haipierrwai, chi chaai mor hee mag chi mepeer simua Jesús k'ĩir heerpa hat'aawai, sĩi heeupemjö hich bënëu barbaadëmua warre jẽk'ʌt bäjä haimajim hanʌm. Mag bäjä haimaa sĩi parhooba bʌ̈ t'ʌt'ʌg k'abaadëm dʌ̈i hipëgchöo hisap'un bau haadëjim hanaabá.
20 E trouxeram-lho; e, quando ele o viu, logo o espírito o agitou com violência; e, caindo o endemoninhado por terra, revolvia-se, espumando.
21 Hich dak'ĩir magbaadeewaita Jesuu chi hayag, —¿Pʌ chaai jãg bënëu barbaaderr ya dʌ̈rrʌ̈ʌ sĩwi? hajim hanʌm.
21 E perguntou ao pai dele: Quanto tempo há que lhe sucede isto? E ele disse-lhe: Desde a infância.
22 K'ar chará jãg barbaadëmua chi meperau hõtdau heejã barpʌ̈inaa dö heejã barpäaijemgui hajim hanʌm, hi t'õopäaig. Maagjeewaita mua pʌrʌg chaigpa chirʌmgui hajim hanʌm. Pua hʌ̈u hi monaaupʌ̈iju haai chirʌm k'ai, maar dau haug k'augwi mʌ chaai monaaubapʌ̈i hajim hanʌm hirig.
22 E muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o destruir; mas, se tu podes fazer alguma coisa, tem compaixão de nós e ajuda-nos.
23 Magbaawai Jesuu hirig, —¿Jãgwi mag pua mʌrʌg “hʌ̈u hi monaaupʌ̈iju haai chirʌm k'ai” ha sĩwi? hajim hanʌm. Har Hẽwandam gaaita hʌ̈k'a nʌm k'ʌʌn hit'ee chan bʌ̃ʌrjã p'it'urm nem chuk'um. Maagwai puajã chadcha t'ãraucha hʌ̈k'amʌn, pʌ chaaijã monaaubajup hajim hanʌm hirig.
23 E Jesus disse-lhe: Se tu podes crer; tudo
24 Magbaa chi hayau, —Muan chadcha hʌ̈k'a chirʌmgui hajim hanʌm. Mamʌ pua mʌch chaai monaauju k'ĩirjugta hʌ̃rcha mʌrʌg k'ĩirjupibá hajim hanʌm, warag Hẽwandamag hʌ̈k'aag.
24 E logo o pai do menino, clamando, com lágrimas, disse: Eu creio, Senhor! Ajuda a minha incredulidade.
25 Mag nʌm hee Jesuu hoowai hich haig hõor pöm biirdʌdʌk'am hoobaawai chi chaai mor hee mepeer simʌgta meeurrau haadëwi, —Mepeer, pʌchdëuta mʌg chaai jãg kach k'ĩsunaa meu meraa wai simgui hajim hanʌm. Magnaa, Mʌ hiek'au jöpai chaai mor heemua höbërbaad, maimua tag hi mor hee dubaag k'abamgui hajim hanʌm.
25 E Jesus, vendo que a multidão concorria, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe: Espírito mudo e surdo, eu te ordeno: sai dele e não entres mais nele.
26 Mag Jesuu hichig meeurrau haadeewai chi mepeer wiiu ha baubaadëjim hanaabá. Mag baubaadëmua chi chaai deeu hich bënëu barbaadëwi, jẽk'ʌt bäjä haimawia, warre chi meemjö bʌ̃ʌrjã mimig chuk'u hapʌ̈ijim hanʌm. Mag haig hõor pöm pos t'ʌnarr k'ʌʌnau hamach dak'ĩir mag chi t'õmjö haadëm hoobaawai, “Chadcha ya meebaadëbahab” hanaajim hanaabá.
26 E ele, clamando e agitando-o com violência, saiu; e ficou o menino como morto, de tal maneira que muitos diziam que estava morto.
27 Mamʌ hamau mag meebaadëm hanʌm hee, Jesuu chi chaai jua gaai pʌrnaa hʌ̃gt'aag p'iriu hat'ajim hanʌm. Mag hich jua gaai pʌrnaa p'iriu hat'aawai dʌ̈i p'iidʌ warag bʌ̈jãau dʌnʌisijim hanaabá.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Mag chaai mor heem mepeer jʌrpʌ̈iwi hërëubaadeeu, ya hamach hap deg paauk'abaimaawai, hiyʌ̈ʌ nʌmua Jesuug, —¿K'an jãgwi jãg chaai mor hee bën k'aigbam wai sĩerr marau pöd höbeerpi haubajĩ? ha jëeujierram hanʌm chi k'apeenau.
28 E, quando entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram à parte: Por que o não pudemos nós expulsar?
29 Mag hichig jëeubaawaita, —Mua pãrag jaauk'imgui hajim hanʌm: Jãg mepeer k'ĩir hõor mor heemua jʌrpäaigan, jãan sĩi t'achjã k'öba hãba Hẽwandamagpai jëeu nʌʌ haawaita jʌrpäaijemgui hajim hanʌm.
29 E disse-lhes: Esta casta não pode sair com coisa alguma, a não ser com oração e jejum.
30 — ausente —
30 E, tendo partido dali, caminharam pela Galileia, e não queria que alguém o soubesse,
31 — ausente —
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia: O Filho do Homem será entregue nas mãos dos homens e matá-lo-ão; e, morto, ele ressuscitará ao terceiro dia.
32 Mamʌ hamachig mag jaaumamjã pöd hi hiek'a sim k'augba haajeejim hanaabá. Mag hamachdëu pöd k'augba haawai jëwaag hẽk'aajeejim hanʌm; mamʌ hinagau hawi hich mag jëeubajierram haajem.
32 Mas eles não entendiam esta palavra e receavam interrogá-lo.
33 Mag hiyʌ̈ʌ wënʌrrʌmua p'öbör Capernaum hanʌm hee barimajim haajem. Mag barwia ya deg paauk'abaimaawai hichdëu hamag, —Maach k'ʌd hee daaig wëduraawai pãar ¿k'an hata hiyʌ̈ʌ wëduraa hajĩ? hajim hanʌm.
33 E chegou a Cafarnaum e, entrando em casa, perguntou-lhes: Que estáveis vós discutindo pelo caminho?
34 Mamʌ hamachig mag jëeubaawai, chi k'apeenau ni hãbmuajã hi hiek hʌ̈k'aba, sĩi k'ĩuu nʌisijim hanʌm, k'ʌd hee wëdurumua chijãata hamach heepai t'umaam k'ʌʌn k'ãai hʌ̃rʌʌcha sĩ ha chik'am hipeer hahaug wëdurarr k'ap.
34 Mas eles calaram-se, porque, pelo caminho, tinham disputado entre si qual era o maior.
35 Mag hich hiek hʌ̈k'aba habaawai ham na jẽk'ʌt jupwi dʌ̈i hamach t'um hich bigaau t'ʌ̃rk'a hauwia hamag magjim haajem:
35 E ele, assentando-se, chamou os doze e disse-lhes: Se alguém quiser ser o primeiro, será o derradeiro de todos e o servo de todos.
36 Magnaa chaaidam t'ʌ̃r hauwia, ham dak'ĩir chi chaaidam jua hee jiir hauwi hamag magjim hanʌm:
36 E, lançando mão de uma criança, pô-la no meio deles e, tomando-a nos seus braços, disse-lhes:
37 —Mʌg chaai hagt'a hich juau paba haawai serbiiba k'itʌmjö hõor t'ʌnʌm t'um mua k'õsi chitʌm. Pãrau mʌ dënjö mʌg k'it'ëem hãb k'ãijã jãsenk'awia pãach di haig haumʌn magan pãrau mʌchchata k'ĩir jãsenk'abarmjö habarm hajim hanʌm. Mag pãrau hʌdʌraa pãach haig mʌ baarpi nʌm haiguin magan pãrau mʌ Haaijã k'õsi nʌmgui hajim hanʌm, hichdëuta mʌ pʌ̈itarr haawai.
37 Qualquer que receber uma destas crianças em meu nome a mim me recebe; e qualquer que a mim me receber recebe não a mim, mas ao que me enviou.
38 Mag hũrwia Juanau, —Maestro hajim hanʌm. Marau woun hãb hoojim, mag wounau hiek'amamua pʌ t'ʌ̃r t'ʌ̃rnaa hõor mor heem mepeenag höbeerpi jaaubaawai chadcha höbeerpʌ̈i maajeejim. Mamʌ maarjö pʌ dʌ̈i nʌrraba haajemuata mag sĩewai marau hirig tag hõor mor heem mepeen jʌrk'ʌʌipiba jaaujimgui hajim hanʌm.
38 E João lhe respondeu, dizendo: Mestre, vimos um que, em teu nome, expulsava demônios, o qual não nos segue; e nós lho proibimos, porque não nos segue.
39 Magbaa Jesuu hamag, —¿K'ant'ee pãrau hirig magjierrá hajim hanʌm, hidëu hõor jua pʌrpiba? Mag wounau mʌ t'ʌ̃r gaaita mag hõor monaau nʌrrʌm k'ai, magan hirua wajap'ata nem wau sim k'abahab hajim hanʌm, mʌ hëugar k'aigba jaauba.
39 Jesus, porém, disse: Não lho proibais, porque ninguém há que faça milagre em meu nome e possa logo falar mal de mim.
40 Maadëu nem wau nʌm hoo simjã maach hichaaurjã k'aba warag maach juapierr hoo sim wounan, magan maan maach dʌ̈i sĩewaiu hajim hanʌm.
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Maimua hich hagjö hãbmua k'ãijã pãar Cristo k'apeen haawai pãrag nemdam bʌ̃rʌʌm k'ãijã deebarm wounan, Hẽwandamau hagjö hirig nem wajap'am deeb k'aba deeju ha chirʌmgui hajim hanʌm.
41 Porquanto qualquer que vos der a beber um copo de água em meu nome, porque sois
42 ’Pari magba hãbmua k'ãijã mʌ chaai mʌg mʌ hiek hʌ̈k'a k'ërʌmta pekau hee burrpimʌn, Hẽwandam dʌ̈ita hiekk'õr pöoma sĩsiju. Mamʌ mag Hẽwandam dʌ̈ita hiekk'õr paarpaju k'ãai, hichdëupai hich hö gaai mokpör pömk'am jʌ̃naa p'ũas hee baudʌk'iin hʌ̈ucha hajugui hajim hanʌm.
42 E qualquer que escandalizar um
43 Maimua hagjö pʌch juaupaita pʌ pekau waupi sim k'ai, hag garm jua warag warre t'ʌapbapʌ̈i. Hidëu pʌ jua bisi Hẽwandam haar barwiajã hʌ̈u simgui hajim hanʌm, pʌch jua numwe monak'a k'ĩmie durr hõtdau huu t'õojã k'augba wëjöm hee maju harr k'ãai. [
43 E, se a tua mão te escandalizar, corta-a; melhor é para ti entrares na vida aleijado do que, tendo duas mãos, ires para o inferno, para o fogo que nunca se apaga,
44 Mam chan mag hõtdau huu t'ʌnʌmjã bʌ̃ʌrjã t'õba ni hag heem hödömiejã k'ëchaa k'augba sĩerrʌmgui hajim hanʌm.]
44 onde o seu bicho não morre, e o fogo nunca se apaga.
45 Wa pʌ bʌ̈ʌu k'ãijã hagjö pʌ pekau hee burrpi sim k'ai, magan mag bʌ̈jã warag t'ʌapbapʌ̈i. Bʌ̈ numwe monak'a k'ĩmie durr maju harr k'ãai, Hẽwandam haar bʌ̈ bisi höbërwiajã hʌ̈ucha simgui hajim hanʌm. [
45 E, se o teu pé te escandalizar, corta-o; melhor é para ti entrares coxo na vida do que, tendo dois pés, seres lançado no inferno, no fogo que nunca se apaga,
46 Mam chan mag hõtdau huu t'ʌnʌmjã t'õba ni hag heem hödömiejã k'ëchba hich mag sĩerrʌmgui hajim hanʌm.]
46 onde o seu bicho não morre, e o fogo nunca se apaga.
47 Wa pʌ daúa k'ãijã pʌ pekau waupi sim k'ai, magan mag dau warag jẽubapʌ̈i. Pʌch dau numwe monak'a k'ĩmie durr Hẽwandamag pʌch barpʌ̈ipiju k'ãai, dau bese k'ãijã pʌʌta Hẽwandam dënk'a simʌn hʌ̈ucha simgui hajim hanʌm.
47 E, se o teu olho te escandalizar, lança-o fora; melhor é para ti entrares no Reino de Deus com um só olho do que, tendo dois olhos, ser lançado no fogo do inferno,
48 Mam k'ĩmie durr chan hödömiejã k'ëchaa k'augba hich mag domk'a t'ʌnʌm dʌ̈i mag hõtdau huu t'ʌnʌmjã t'õba hich mag sĩerrʌmgui hajim hanʌm. Maguata muan pãragan, pekau waumaaugau dau chuk'umjö hoobamjönaa magʌm nem k'aigbam wawaagjã jua chuk'umjö habat ha chirʌmgui hajim hanʌm, bʌ̃ʌrjã wauba.
48 onde o seu bicho não morre, e o fogo nunca se apaga.
49 ’Mua pãrag mag chirʌmʌn, chik'amnau pãach t'um pãar wajap dau haug waupiju haawaita mag chirʌmgui hajim hanʌm. Mamʌ Hẽwandamau hʌdʌraa mag pãar dau haug waupi nʌmʌn, sĩi pãach hich dʌ̈i chadcha hubʌ wënʌrrʌm k'ai ha k'ap haagta magpi sim. [Pãar dʌ̈i mag sim haig, nemek mod hãrm hugua p'ö sĩiujemjö, mag p'it'ur wënʌrrʌm gaaimua warag pãarjã hagjö hich dʌ̈i hajap'a wënʌrramk'ĩirta pãar dʌ̈i mag simgui hajim hanʌm.]
49 Porque cada um será salgado com fogo, e cada sacrifício será salgado com sal.
50 T'ak'aran chadcha nem wajap'amʌu. Mamʌ mag sim nak'a haadëk'iin, ¿k'aíu magʌm t'ak'aar higju k'ai? hajim hanʌm. Jãg t'ak'arauta nem t'um sĩp'a hapiejemjö habat, pãach k'apeen dʌ̈i nem wajap'a wau nʌmua hagdaujö t'umaa k'õinaa wënʌrraag ha jaaumajim haajem.
50 Bom mas, se o sal se tornar insulso, com que o adubareis? Tende sal em vós mesmos e paz, uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.