Marcos 14

Hẽwandam Hiek (NOAH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jesuu mag hich k'apeenag hich mawia deeu bëeju jaauwai nemk'oo pömaam burraag k'ãaidam numpai waaur sĩejim haajem. Mag p'iesta hĩchab Pascua ha t'ʌ̃ʌrjem; hajapcharan maar meeun judionaanau pan sĩi hich jãg levadura chuk'u wauwia seman hëntër k'oojem hag semanma. Mag p'iesta burrju k'ãai k'apan k'aba waaur nʌm hee, p'adnaan chi pörnaanau Moiseeu Hẽwandam hiek p'ã pʌatarr jawaag chi machnaan dʌ̈imua hãba biirdʌwi k'ĩirjug jʌr naajim hanaabá, nemdam bʌ̃ʌr habarm gaaimua Jesús himeraa pʌr hauwi t'õopʌ̈yaag.
1 Dois dias depois seria celebrada a Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de prender Jesus, à traição, para matá-lo.
2 Hamach hödegpain mag hi t'õopʌ̈iju k'ĩirju naajieb mamʌ, jũrr tagam k'ʌʌnau, “Keena, mʌg nemk'oo hee maadëu hi t'õoba sĩuju. Magba hak'iin hõor pöm mʌg wëjöm maach dʌ̈ita meeuk'aju” haajeejim hanʌm.
2 Pois diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
3 Mag nʌm hee Jesús Betania p'öbördam hee mawi woun Simón hanʌm deg t'ach k'ö sĩejim haajem. Hich mag Simón hibʌʌr wauwi “p'ĩe paraa k'itarr” ha t'ʌ̃ʌrjeejim haajem. Maig hi t'ach k'ö simta, hʌʌi hãb jʌ̃gdee didam durrk'udau alabastro hanʌm dën boteedidam wau k'itʌm dʌ̈i dubchëjim haajem. Mag hee jʌ̃gdee narrdo hanʌm dën t'ũpaaga sim hipir haibëejim haajem. Mag jʌ̃gdee k'ĩir nem parhẽpag sĩerrʌm. Mag sim dʌ̈i jua hee dubchëwi, chi boteedidam hö k'õorpnaa, hõor dak'ĩir Jesús pör hee choopʌ̈ijim hanaabá.
3 Quando Jesus estava em Betânia, fazendo uma refeição na casa de Simão, o leproso, veio uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume muito valioso, de nardo puro; e, quebrando o frasco, derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Mes gaai hi dʌ̈i hãba t'ach k'ö narr k'ʌʌnau hamach daúa mag jʌ̃gdee parhẽpagk'amta sĩi hi pör hee choobapʌ̈im hoobaawai hãaur k'ʌʌnau wir haigpai hamach k'apeenag, —Keena, ¿k'ant'eeta jãg jʌ̃gdee parhẽpag simta sĩi jãg hãr choobarma? hajierram hanʌm,
4 Alguns dos que estavam ali ficaram indignados e diziam entre si: — Para que este desperdício de perfume?
5 jãg sĩi par hãr chooju k'ãai, parhẽp'ʌ përpʌ̈iwia hag p'atk'onau hʌ̈u dau hap'ʌʌm k'ʌʌn k'ĩirdam jãsenk'aju haai sĩerrtá.
5 Este perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentos denários, para ser dado aos pobres. E murmuravam contra ela.
6 Mag bigaaum k'ʌʌnau magbaawaita jũrr hich Jesuu hamag, —¿K'ant'eeta pãrau mag hʌʌi k'ĩir naau hiek'a nʌma? hajim hanaabá. Jãgbarmua hirua mʌ dʌ̈i hʌ̈u habarm k'abahab; hidëu hi sĩi k'ajap'a sĩubat hajim hanʌm.
6 Mas Jesus disse:
7 Dau hap'ʌʌm k'ʌʌndaman pãrau pãach hee hich jãg hoo wai wënʌrrajugui hajim hanʌm. Maagwai pãachdëu nemdam deem k'õsim haig pãrau hamag deeju haai naabahab; pari mʌ chan pãrau pãach hee hich mag mʌ hoo wai wënʌrrabaju.
7 Porque os pobres estarão sempre com vocês, e, quando quiserem, podem fazer-lhes o bem, mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Mʌg hʌʌirau hichdëu k'ĩirjuawai hajapcha simjöta habarbahab mʌ dʌ̈i. Mʌg mʌ pör hʌ̃r jʌ̃gdeeu choobarmua mʌ meebaadeewai hauk'ëraan harrju nawe ya hirua mʌ k'a p'uur sim k'abahab hajim hanʌm.
8 Ela fez o que pôde: ungiu o meu corpo antecipadamente para a sepultura.
9 Magnaa, Hĩs mua chadcha pãrag mag chirʌmgui hajim hanʌm: Mʌg hatag pawiajã durrpierr Hẽwandamau hõor peerdʌ haaujem hiek jaau wënʌrrʌm dʌ̈i hĩchab mʌg hʌʌirau mʌ dʌ̈i mʌgbarmjã jaaub k'aba jaauju. Mag, hooba harr k'ʌʌnaujã hĩchab hi hiigjeejugui hajim hanʌm.
9 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo o evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
10 Mag p'adnaan chi pörnaanau Moiseeu Hẽwandam hiek p'ã pʌatarr jawaag chi machnaan dʌ̈imua hich Jesús dak'ãu wai nʌm hee, hich dʌ̈i doce wënʌrraajerr heem hãb Judas Iscariote ha t'ʌ̃r sĩerrau p'adnaan chi pörk'a nʌm k'ʌʌn dʌ̈i hiek'aan majim haajem, jãga hichdëu hamag Jesús pʌr deeju ha jawaag.
10 E Judas Iscariotes, um dos doze, foi falar com os principais sacerdotes, para lhes entregar Jesus.
11 Maimua mawia chadcha Judaau hamachig Jesús pʌr deeju ha hũrbaawai chi p'adnaan pörk'a nʌm k'ʌʌn honeeu p'öbaadëwia chi Judaag p'atk'onpa deeju hajierram hanaabá. Hichig mag p'atk'onpa deeju habaawai chará hãba hi himeraa pʌr hauwia warre hamag hamach jua hee deeju k'ĩirjugpaita wai sĩsijim hanaabá.
11 Eles, ouvindo isto, se alegraram e prometeram dar dinheiro a ele; nesse meio-tempo, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
12 Pan levadura chuk'u wauwia warrpem p'iesta burr nʌm hedcha judionaanau nemk'oo jaram hit'ee ovejadam t'õowia hedau k'ëubaadeewai k'oojem. Magua hich mag hedcha Jesús k'apeenau hirig, —¿Jampaita marau pʌ na p'iejãb wauwimaju haai nʌma? hajierram hanʌm.
12 E, no primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando se fazia o sacrifício do cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
13 Mag hichig jëeubaawai hich k'apeen heem numí hich haig t'ʌ̃rk'a hauwi pʌ̈yaagpamua hamag, —Pãar maar na Jerusalén p'öbörög hërëubaadët hajim hanʌm. Nau pãar ya p'öbör hee paauk'abaimaawai pãrau woun hãb döt'ũr hee dö jöi harrum hooimajugui hajim hanʌm. Mag woun döt'ũr dʌ̈i mam hoobaawai hi hẽudee wëtwi,
13 Então Jesus enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
14 hi dubbaimam deg dʌ̈i dubwia, chi dik'ʌʌg mʌ himeerba, “Maestroou pʌrʌg jëeupijim, ¿jamta hí hich k'apeen dʌ̈i hãba nemk'oo jaram t'ach k'öju haai chirʌ́?” ha jëeubat hajim hanʌm.
14 Sigam esse homem e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre pergunta: “Onde fica o meu aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?”
15 Magbaawai mag wounau pãar hʌ̃gt'aa warrwia dijã pöoma sĩi wajapp'a jar sim pãrag jaauju. Maigta p'iejãb wauwia sĩi maar na wajap'a nem k'ĩir k'aug sĩubat hajim hanʌm, mag hich k'apeen hichdëu pʌ̈iju k'ʌʌnag.
15 E ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado e pronto; ali façam os preparativos.
16 Jesuu hamachig magbaawai, chadcha hi hipierr Jerusalén p'öbörög hërëuwia hooimaawai, chadcha hamachig jaautarrjö hooimajierram hanaabá. Mag hoobaimaawai maig mag nemk'oo jaram ovejadam wai narr wauwia sĩi hi baraata hoo nʌisijim haajem.
16 Os discípulos saíram, foram à cidade e, achando tudo como Jesus lhes tinha dito, prepararam a Páscoa.
17 Mag hich na numí pʌ̈itarr haawai ya k'eeuraa haadëm hee, tagam k'ʌʌn dʌ̈i barjim haajem, warm k'ʌʌnau p'iejãb wau wai narr haar.
17 Ao cair da tarde, Jesus chegou com os doze.
18 Mag barbaimaawai t'ach t'öik'awia ya hãba mes gaai k'ö nʌmua Jesuu hamag, —Keena, mua warre pãrag jaauk'imgui hajim hanʌm: Mʌ cha hiek'a chirʌm hiek'au maach k'apeer mʌig maach dʌ̈i hãba t'ach k'ö simuapai t'et'em k'ʌʌnag mʌ pʌr deejugui hajim hanʌm.
18 Quando estavam à mesa e comiam, Jesus disse:
19 Jesuu hamachig mag hiek'abarm hũrwia warre hök'ĩirjuu nʌisijim hanaabá. Mag hök'ĩirjuu nʌm hiek'au jũrram k'ʌʌnau hirig jëjëeu haajeejim hanʌm, chijãguata magju k'ap haag hawi.
19 E eles começaram a entristecer-se e a perguntar-lhe, um por um: — Por acaso seria eu?
20 Mamʌ par mag hichig jëjëeuk'amjã hamag chi t'ʌ̃rjã jaauba, sĩi, —Pãach mʌg doce nʌm heem hãb mʌ k'ö chirʌm t'ëp hee hich panau sĩk'ö sim wounauta mʌ k'aibag waujugui hajim hanʌm.
20 Jesus respondeu:
21 Mʌ dʌ̈i magbarmua Hemk'ooi Hiewaan Hẽwandam hiek p'ã sim gaai jaau simjö hich hag heyaata höbëbërgmam. Mamʌ ¡hëh, hapk'iitʌ chi mag mʌ përpʌ̈i sim woun! Hante magju k'apnaa t'aababa harr hamuan hʌ̈ucha hak'amgui hajim hanʌm.
21 Pois o Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
22 Maimua mag hiyʌ̈ʌ t'ach k'ö nʌmua Jesuu pan jua hee hauwia, Hẽwandamag hʌ̈u hajim hanaa k'õreunaa hamag hʌapʌ̈inaa, —Mʌg pan k'öbat. Mʌ mʌ morougui hajim hanʌm. |src="CN01803B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="MRK 14.22"
22 E, enquanto comiam, Jesus pegou um pão e, abençoando-o, o partiu e lhes deu, dizendo:
23 Maimua hich hagjö jarrdamjã jua hee hauwia, hag paar Hẽwandamag hʌ̈u hajim hanaa, deeu hamag hʌapʌ̈ijim haajem. Magbaawai t'umaam k'ʌʌnau hag heem döjierram haajem. Mag hʌapʌ̈iwia hich Jesuupai magjim hanʌm:
23 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos; e todos beberam dele.
24 —Jãg döbarmʌn mʌ bagau, warrgarwe Hẽwandamau hõor dʌ̈i hiek deeju haajerr. Mamʌ mʌg hiek'an hiek hiiuriugui hajim hanʌm. Mʌg pãar hit'ee mʌ bag mʌg vinojö k'itʌm hãrbarmuata Hẽwandamau, hĩsmua hatagan chadau pãar peerdʌ wënʌrraju haai nʌm ha jaau simgui hajim hanʌm.
24 Então lhes disse:
25 Maimua, Mua warre pãrag jaauk'imgui hajim hanʌm: Mʌg vino döbarm haigmua mua chan tag döba, hãba Hẽwandamta t'umaam k'ʌʌn Pörk'a sĩsim hedta deeu hag k'ãyaujã hajapcharamta döjugui hajim hanʌm.
25 Em verdade lhes digo que nunca mais beberei do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo, no Reino de Deus.
26 Jesús mag hich k'apeen dʌ̈i hãba mes gaai hiyʌ̈ʌ t'ach k'ö naawia, meuk'aarjã Hẽwandam hiek Salmos hanʌm gaaim hauwia, Olivo durrsĩig hërëujim haajem.
26 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Mag wëtwia mam pabaimaawai hich Jesuu hamag magjim hanʌm:
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Pari mag mʌ t'õopʌ̈iwiajã deeu hiiu p'iidʌwia mʌchta pãar na majugui hajim hanʌm, Galileaag. Mamta deeu pãar dʌ̈i hoojugui hajim hanʌm hich k'apeenag.
28 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Jesuu mag hiek'abaawai Pedroou hirig magjim hanʌm:
29 Então Pedro disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, não o será para mim!
30 Pedroou hichig magbaawai Jesuu hirig, —Pʌ mag hiek'a chirab mamʌ, cha mʌ hiek'a chirʌm hiek'au nau hãspajuag hãt'ãrr biek numí bĩeju nawe hõrau pʌchig jëeubaawai pua biek t'ãrjup mʌ k'augba chitʌm hajugui hajim hanʌm hichigcha.
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Magbaa Pedroou jũrr hirig, —Pʌ t'õbaimam haar t'õimaju hawiajã mua chan pʌ k'a hogdʌbajugui hajim hanʌm.
31 Mas Pedro insistia com mais veemência: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os outros diziam a mesma coisa.
32 Jesuu hich k'apeen hich dʌ̈i p'ë harrwia nemjĩirdö Getsemaní hanʌm hee barwia hamag, —Mʌ chum Hẽwandamag jëwaan mamich, pãar mʌig nʌisit hajim hanʌm tagam k'ʌʌnag.
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani. Ali, Jesus disse aos seus discípulos:
33 Magpet hawi t'ãrjuppai hich dʌ̈i p'ë harrjim haajem: Pedro, Santiago maimua Juan. Maimua hamach happai hap'öbaadëm haig, Jesús nem hök'ĩirjuuga haadëmua gaai machaaga haadëjim haajem.
33 E, levando consigo Pedro, Tiago e João, começou a sentir-se tomado de pavor e de angústia.
34 Hich magbaadeewai hichdëu hamag magjim hanʌm:
34 E lhes disse:
35 Magpet hawi hichin hag hatgajãrpai kanieu p'õbk'anaa, jẽb gaai dagau dʌrnaa, Hẽwandamag jëeumamua hi gaai machag hãwatpibaju hak'iin hʌ̈u hak'am ha jëeumajim haajem. Magnaa,
35 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se em terra; e orava para que, se possível, lhe fosse poupada aquela hora.
36 —Tata, pʌ hit'ee chan bʌ̃ʌrjã p'it'urm nem chuk'um. Pua k'õs chirʌm k'ai mʌ peerdʌ hat'á hajim hanʌm, mʌ dau hap'ʌʌ haju nawe. Pʌrʌg mua jëeu chirʌm, mamʌ mʌchdëu k'õsi chirʌmjö k'aba pʌchdëu k'õsimjöta habá mʌ dʌ̈i ha jëeumajim haajem.
36 E dizia:
37 Mag jëeu sĩewi ham haig bëewi hoocheewai ham k'ãi nʌmta hoochëjim hanaabá. Magbaawai jũrr Simonagta, —Pʌʌn sĩita k'ãi chirabma. Pʌ chan horadam hãbjã pöd dauk'ana haju k'abahab hajim hanʌm.
37 E, voltando, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
38 Sĩi jãg k'ãi nʌʌ haju k'ãai Hẽwandamagta jëeubat hajim hanaabá, dösãtag hʌdʌʌr pãach t'ʌ haupim hugua. Mua hoowai pãach hödiiwan chadcha pãrau jëeum k'õsi durrumta pari dap'ökgauta pödba nʌmgui hajim hanʌm.
38 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
39 Mag hiek'a pʌawi deeu ham haigmua petajim haajem. Maimua Hẽwandamag hichdëu nacha jëeu sĩerrjö hich hag hiekpai hiek'amamua deeu jëeumajim haajem.
39 Retirando-se de novo, orou repetindo as mesmas palavras.
40 Mag jëeu sĩi hawia deeu hoon bëewaijãh, hi k'apeen dap'ökgau pödjã dau hẽeba, sĩi k'ãidʌtk'a t'ʌnʌmta hoochëjim hanaabá. Mag dap'ökgau pödjã dau hẽepiba t'ʌnaawai Jesuu hamachig hiek'abaichëmjã pöd hi hiek hʌ̈k'aju k'augba naajim hanʌm.
40 E voltando, achou-os outra vez dormindo, porque os olhos deles estavam pesados; e não sabiam o que lhe responder.
41 Mag biek t'ãrjupam gaaijã hagt'a k'ãidʌtk'a t'ʌnʌm hoobaicheewaita deeu hamag, —¿Hagt'a pãar sĩi k'ãai gaaita nʌ? K'ãigap nem pʌabat hajim hanʌm. Pekau pöm sĩsidʌm k'ʌʌnag mʌch chi Hemk'ooi Hiewaa pʌr deeju hora pabaichëbahab.
41 E, quando voltou pela terceira vez, Jesus lhes disse:
42 P'iidʌtk'abat, maimua maach k'apeen haar wëttarrau hajim hanʌm. Mʌ hoomap'am k'ʌʌnag mʌ pʌr deeju wounan ya dakpa hurumgui hajim hanʌm.
42 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
43 Jesús hagt'a mag hiek'a dʌnʌm hee, hich k'apeenpai mag doce narr heem hãb Judas hanʌmta hõor pochag hurajim hanʌm. Mag wëdurum k'ʌʌnan hãaur k'ʌʌn sĩi espaar jua panhap'a bëe t'ʌnaawai tagam k'ʌʌn sĩi pa dʌ̈ijã bëe t'ʌnaajim haajem. Mak'ʌʌn p'adnaan chi pörk'a nʌm k'ʌʌnau Hẽwandam hiek jawaag chi machnaanau tagam k'ʌʌn jöoin chi pörnaan dʌ̈imua pʌ̈itarr k'ʌʌn hajim haajem.
43 E logo, enquanto Jesus ainda falava, chegou Judas, um dos doze, e, com ele, uma multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes, escribas e anciãos.
44 Mag chadcha hõor pochag bëewi ya chi Judaau hag nawe, “Nau mua mawia pãach dak'ĩir k'ĩir hʌ̃ʌ hat'amta pʌr hauwia hat'aadët” ha jaau wai sĩerr haawai,
44 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam e levem-no com segurança.”
45 chadcha hich dʌ̈i wënʌrrʌm k'ʌʌn dak'ĩraa hichdëu jaautarrjö Jesús dʌ̈i hãba dʌnʌʌuwimawia hirig, “Maestro, ¿jãgpai chirʌ́?” hanaa hi k'ĩir hʌ̃ʌ hat'ajim hanaabá.
45 E logo que chegou, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Magbarm bʌ̈rre chi soldaaunau Jesús p'ʌʌr t'uur hauwia hi pʌrp'öbaadëjim haajem.
46 Então eles agarraram Jesus e o prenderam.
47 Mamʌ chi k'apeen hi dʌ̈i wënʌrrarr k'ʌʌnau hamach dak'ĩir mag hamach k'apeer pʌrp'öbaadëm hoobaawai hãbmua hich espaar chi baindegam sʌrr ha jẽu haunaa waa p'adnaan t'umaam k'ʌʌn pör hag chog kachta bis habarmʌn hoort'u werbpʌ̈ijim hanaabá.
47 Nisto, um dos que estavam ali, sacando da espada, feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
48 Mag hich pʌrp'öbaadeewai Jesuu hamag, —¿Pãrau hoowain mʌʌn sĩi hõor nem jĩgk'anaa hõor t'õomiejöta chirab hajim hanʌm, jãg pãrau sĩi mʌ haig jua hee jierrnem panhappai bëeg hit'ee?
48 Jesus lhes disse:
49 Hag na hed hëepierr pãrag mua Haai hi jëeujem deg Hẽwandam hi jaaujeewai bʌ̃ʌrjã pãrau mʌ pʌr hauba harrta hĩsta chadcha pãrau mʌ pʌr hauju hed hajimgui hajim hanʌm. Pari pãrau mʌ dʌ̈i mʌgbarmʌn, jãan mʌ higwia hich Hẽwandam hiek p'ã sim gaai jaau sim t'umaa hich hag hee höbëbërg mamk'ĩirta chadcha mʌgbarmgui hajim hanʌm hamag.
49 Todos os dias eu estava com vocês no templo, ensinando, e vocês não me prenderam; mas isto é para que se cumprissem as Escrituras.
50 Chi k'apeenau mag hamach dak'ĩir hamach Pör pʌrp'öbaadëm hoobaawai tag hirigjã hooba, sĩi warag k'ap'ig p'öbaadëwia hich happai barpʌajim hanaabá.
50 Então todos o deixaram e fugiram.
51 Mamʌ mag hamau hich happai hi werpʌawia hat'aadëm hee, hẽwan hãb sĩerrauta sĩi börrjöoupai höpʌʌrnaa dʌ̈i hi hẽudee maa hajim haajem. Mamʌ chi soldaaunau mag woun dʌ̈i mam hoo hat'aawai hi pʌr hawaag hẽk'a naajim hanʌm.
51 Um jovem, coberto unicamente com um lençol, seguia Jesus. Eles o agarraram,
52 Pari mag hich gaai pʌrbaichee sĩi warag ham jua hee chi börrjö jẽu pʌawi hich jãg mor k'arr k'ap'igbaadëjim hanaabá.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Soldaaunau mag Jesús pʌr hauwia hãb mag p'adnaan t'um t'ʌnʌm k'ʌʌn pörk'a sim haar warrjierram haajem. Mag mam hi wai dubp'öbaadeewai haig pos haimajierram hanaabá: tagam k'ʌʌn chi p'adnaan pörk'a nʌm k'ʌʌn, judionaan Asamblea heem chi pörnaan, maimua hagjö Moiseeu Hẽwandam hiek p'ã pʌarr jawaag chi machnaanpa t'um hãba.
53 E levaram Jesus ao sumo sacerdote, e então se reuniram todos os principais sacerdotes, os anciãos e os escribas.
54 Mag hi pʌr hat'aadëm hẽudee hĩchab Pedroou sĩi warppaimua hoopʌ̈pʌ̈ig mawia p'adnaan pör sĩejem hag di hũjãrr dʌ̈i dubwi jupimajim haajem, guardianaan Haai hi jëeujem di t'ʌajem k'ʌʌn bigaau. Mag jupimawi hi hiek hõt huu t'ʌnʌm bigaau dʌ̈i chi guardianaanpa hãba hõt k'ãai hoo chirsijim haajem.
54 Pedro seguiu Jesus de longe até o interior do pátio do sumo sacerdote e estava assentado entre os servos, aquentando-se ao fogo.
55 Maagwai p'adnaan chi pörnaanau judionaan Asamblea heem k'ʌʌn dʌ̈imua chi Jesuu nem wauba harrta sëuk'a hi gaai t'ʌpʌ̈iju hẽk'aajeejim hanaabá, magʌm gaaimua hi t'õopäaig. Mamʌ chadcha hirua bʌ̃ʌrjã nem k'aigba wauba sĩerr haawai
55 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho contra Jesus para o condenar à morte, mas não achavam nada.
56 parii hi k'aibag waupi jaau nʌm k'ʌʌnaujã sëuk'a nem hĩgk'am k'õchgau hamach hiekpai parhoob jaaubaadëp'ʌmjã pöd hi pʌr hauba haajeejim haajem, mag hihãbajã k'aba sĩi haaip'ur nem jaaup'öbaadëp haawai.
56 Pois muitos testemunhavam falsamente contra Jesus, mas os depoimentos não eram coerentes.
57 Warm k'ʌʌnau mamagk'am hee, jũrr deeum k'ʌʌn bʌ̈jãau paauk'abaadëwi chi t'et'emnaanag hich k'ĩircha,
57 E, levantando-se alguns, testemunhavam falsamente, dizendo:
58 —Marau maachdëucha hi hiek'a sim hũurwain, hirua mʌg Haai hi jëeujem di hõrau da hëu hauba harrjã sĩi t'um pogueupʌ̈iwia, hõor juajã higba, k'ãai t'ãrjuppaim hee deeu hëu dʌnʌʌuju ha hiek'a sim hũrjimgui haajeejim hanaabá jũrram k'ʌʌnau.
58 — Nós o ouvimos declarar: “Eu destruirei este santuário edificado por mãos humanas e, em três dias, construirei outro, não por mãos humanas.”
59 Mamʌ par jũrram k'ʌʌnau mamagk'amjã hihãbajã deeba, sĩi warag maadëujã k'augbata jaaup'öbaadëjim hanʌm.
59 Nem assim o testemunho deles era coerente.
60 Magbaa chi p'adnaan pöröu sĩi mag hõor pos t'ʌnʌm hee p'iidʌbaadëwi Jesuug, —¿Pua ham hiek hũr chirʌ́? ¿K'an jãgwi jãg pʌ hiek'amap'a sĩ? hajim hanʌm. ¿Pua chadcha mag hiek'ajĩ wa hiek'abajĩ? Jaaubá hajim hanʌm.
60 E, levantando-se o sumo sacerdote, no meio, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
61 Mamʌ magʌmjã Jesuu bʌ̃ʌrjã jʌ̃ʌjã haba, sĩi warag k'ĩuu sĩsijim hanaabá. Mag hich hiek hʌ̈k'aba habaawaita deeu chi p'adëu pʌaba jëeumamua hirig, —¿Pʌʌta chadcha Hẽwandam Hiewaa hichdëucha jʌr hauwi pʌ̈iju jaaujerrá? Marag jaaubá hajim hanʌm hirig.
61 Jesus, porém, guardou silêncio e nada respondeu. O sumo sacerdote tornou a interrogá-lo: — Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?
62 Magbaa Jesuu, —Hëera, chadcha mʌʌugui hajim hanʌm. Mʌg hatag pãrau mʌ Hẽwandam t'umaam k'ʌʌn k'ãaijã jua t'eeg hʌ̃rpai sĩerrʌm bigaau hi juachaar garcha jup chirʌmjã hoowi hʌ̃gt'armua hedjã baug hee hurumjã pãach daúacha deeu mʌ hoobajup hajim hanʌm.
62 Jesus respondeu:
63 Jesuu hich dak'ĩir mag hiek'abarm hũrbaawai chi p'adnaan pöröu hich k'ajũa mor gaai jũa sĩerrta sʌrr habarmʌn warre jẽbpʌ̈ijim hanaabá, k'ĩir machgau. Magwia hich k'apeenag, —Keena, ¿k'an hatchata maadëu deeum k'ʌʌnau jaau nʌmta hũrm hig nʌma? hajim hanʌm.
63 O sumo sacerdote, rasgando as suas vestes, disse: — Por que ainda precisamos de testemunhas?
64 Ya hirua hich hiiucha jaau sĩebahab hajim hanʌm. Pãrau t'umaam k'ʌʌnau hi hiek'abarm hũrbarm, chadcha hirua Hẽwandam dau na k'aigba hiek'abarm. ¿Pãrau mʌg woun dʌ̈i jãga haju k'ĩirju nʌ keena? hajim hanʌm hich k'apeenag.
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Qual é o parecer de vocês? E todos o julgaram réu de morte.
65 Magp'öbaadëwi hãaur k'ʌʌnau warag hi k'ĩir gaai hichöoujã t'unaa, putiujã hi dau p'ãarjʌ̃naa, hi gaai mas waunaa, juajãaujã k'ĩidadcha deejeejim hanʌm. Magnaa hogt'om hirig, —¿K'aíuta pʌ gaai mas deejĩ? Magan jaaubá haajeejim hanʌm.
65 Alguns começaram a cuspir nele, a cobrir-lhe o rosto, a bater nele e a dizer-lhe: — Profetize! E os guardas davam-lhe bofetadas.
66 Mam hierr Jesús dʌ̈i mamag k'aawai Pedro hiek hi di hũjãrr chirajim haajem, daaugajãr. Maig hi chirʌmta hi haig hʌʌi hãb bëejim haajem, p'adnaan t'umaam k'ʌʌn pörk'a sim hag chog.
66 Estando Pedro embaixo no pátio, veio uma das empregadas do sumo sacerdote
67 Mag hʌʌirau Pedro hõt k'ãai sim hoobaicheewai hi k'ĩir heerpa wai dʌnʌʌ hawia hirig, —Pʌjã hĩchab Jesús Nazaretpierr dʌ̈i nʌrraajem k'abahab hajim hanʌm.
67 e, vendo Pedro, que se aquecia, fixou os olhos nele e disse: — Você também estava com Jesus, o Nazareno.
68 Hichig magbaawai hi hiek hirua, —Mʌ k'abam, mua k'augbam pua k'aita jaau sim k'ai ha chirajim hanʌm.
68 Mas ele negou, dizendo: — Não o conheço, nem compreendo o que você está falando. E saiu para o pórtico. E o galo cantou.
69 Maimua deeu hũmaai chi hʌʌirau hichdëu hi hoobaawai haig hõor t'ʌnarr k'ʌʌnag, —Chamʌg woun chadcha Jesús dʌ̈i nʌrraajerr k'abahab hajim hanʌm.
69 E a empregada, vendo-o, tornou a dizer aos que estavam ali: — Este é um deles.
70 Mag, biek numiim gaaijã Pedroou hirua magʌm Jesús k'augba chitʌm hajim hanʌm. Mamʌ hag k'ur nʌʌpai hawia deeu hũwaai haig narr k'ʌʌnau, —Chadcha pʌʌn hĩchab Jesús k'aperau. Pʌ Galileapierr k'abahab hajim hanʌm. Maguata pʌ hiek'a sim hũurwaijã pʌ hiek gaai merag chuk'u sĩsim k'ap'öbaadëjim hanʌm hirig jũrram k'ʌʌnau.
70 Mas ele negou outra vez. E, pouco depois, os que estavam ali disseram outra vez a Pedro: — Com certeza você é um deles, porque também é galileu.
71 Pari hichig mag nʌʌ paawai Pedro hiek warag hirua chi Jesús higwia, —Chadcha mua magʌm woun k'augab chitʌmta mʌrʌg mag naab. Mʌ sëuk'a chirʌm k'ai, Hẽwandamau mʌ gaai jua k'ʌaba deeju haai simgui ha chirajim hanaabá.
71 Ele, porém, começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!
72 Pedroou mag hirua chan bʌ̃ʌrjã Jesús k'augba chitʌm ha hiek'abarm hee, deeu hũmaai chi hãt'ãrrta kekerekee hajim hanaabá. Mag hãt'ãrr biek numí bĩe dichdimaawaita Pedroou warre Jesuu hichig hiek'amatarr k'ĩir heyaa haadëjim hanʌm, “Hãt'ãrr biek numí bĩeju nawe pua biek t'ãrjup hõrag bʌ̃ʌrjã mʌ k'augba chitʌm ha hiek'aju” hichig Jesuu jaautarr. Hichig magtarr t'umaa k'ĩirju hat'aawaita warre hök'ĩirjug machag haadëmua hicharaucha hö jãsehne bĩe chirʌʌ hajim hanaabá.
72 E no mesmo instante o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes.” E, caindo em si, começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.