Lucas 7

Hẽwandam Hiek (NOAH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mag hõor pöm wëjorrag hiek jaau hö dichtarr k'ur Capernaum p'öbörög petajim haajem.
1 Tendo Jesus concluído todas as suas palavras dirigidas ao povo, entrou em Cafarnaum.
2 Mag Capernaum p'öbör hee capitán hãb sĩejim haajem, soldaaun pör. Mag capitán chog hãb hirua hʌ̃rcha daupii haajerrta mor mas parhba tag hãwatbajujö t'ʌnaajim hanaabá.
2 E o servo de um centurião, a quem este muito estimava, estava doente, quase à morte.
3 Mag nʌm hee chi capitanau hũurwai Jesuu hõor monaau nʌrrʌm ha hũrbaadeewai, judionaan hee jöoin chi t'et'em k'ʌʌn jʌrwia pʌ̈ijim haajem Jesús haar, mak'ʌʌnau chi Jesuug chaigpa p'öbaadeewai hich chog monaaupäain hich di haar mamk'ĩir.
3 Quando o centurião ouviu falar a respeito de Jesus, enviou-lhe alguns anciãos dos judeus, pedindo-lhe que viesse curar o seu servo.
4 — ausente —
4 Estes, aproximando-se de Jesus, lhe pediram com insistência: — Ele merece a sua ajuda,
5 — ausente —
5 porque é amigo do nosso povo, e ele mesmo construiu a nossa sinagoga.
6 Magbaawai chadcha ham dʌ̈i majim haajem. Mamʌ ya chi haaunaan wai nʌm di dak'a wëtum hee, chi capitanau hich haig narr k'ʌʌn dʌ̈i hiek jaaupʌ̈ijim haajem, Jesús haar. Magbaawai wëtwi barimawia hirig, —Capitán hiek, pʌ mapimaaugau k'abam haajem, mamʌ hi hiek hí Hẽwandam dau na hʌ̈u k'aba chirʌm haajem, pʌ hi di haar maag.
6 Então Jesus foi com eles. Quando Jesus já estava perto da casa, o centurião enviou-lhe alguns amigos, dizendo: — Senhor, não se incomode, porque não sou digno de recebê-lo em minha casa.
7 Hich mag chirʌm k'ap, hichcha pʌ haig bëeba habarm haajem, pöd pʌ dʌ̈i k'ĩircha hiyʌ̈ʌ haju k'aba haawai. Mamʌ pua k'õs hak'iin, hich maupaimua hich chog monaaupi naajim. Hi hiek pʌch hiiu haawai chadcha monaauju haajem.
7 Por isso, não me julguei digno de ir falar pessoalmente com o senhor; porém diga uma palavra, e o meu servo será curado.
8 Hi hiek hiruajã hich gaaita k'ap'ʌ chitʌm haajem, hichjã hĩchab hich pörnaan jua heegpai chitaawai. Mag chirab mamʌ, hiruajã hĩchab soldaaun hich jua heegar p'ë wai chirʌm haajem. Mak'ʌʌnag hãbamʌg k'ãijã “Pet” haawai maajem haajem, hipierraa. Maimua deeumʌgjã “Pidú” haawai bëejem haajem. Maimua hich chogagjã “Mʌgta habá” habaawai hi hipierraa haajem haajem. Magua, maupaimua pua hi chog monaaupi jaaumʌn, chadcha monaauju hirua k'ap'ʌ chirʌm haajem ha jaauchëjierram haajem, Jesús haig.
8 Porque também eu sou homem sujeito à autoridade, tenho soldados às minhas ordens e digo a este: “Vá”, e ele vai; e a outro: “Venha”, e ele vem; e ao meu servo: “Faça isto”, e ele o faz.
9 Capitán judío k'aba simuata mag hiek jaaupʌ̈itarr warm k'ʌʌnau hichig jaaubaichëm hũrbaawai Jesús jʌ̃gderraa haadëmua hich hẽudee hõor pos wënʌrrarr k'ʌʌnagta, —Keena, pãadë hoobat. Mʌg maach israelnaan hee mʌg woun dënjö hʌ̈k'a nʌm chan hagt'a mua hooba chitʌmgui hajim hanʌm.
9 Ao ouvir estas palavras, Jesus ficou admirado com aquele homem e, voltando-se para o povo que o acompanhava, disse:
10 Maimua chi hiek jawaan bëetarr k'ʌʌn deeu hewag wëtwia di haar hooimaawai, maig warppaimua ham barju nawe Jesuu monaaupʌ̈itarr haawai mag chi capitán chog mor mas k'ërarr monakk'a k'ërʌm hooimajierram hanaabá.
10 E, quando os que tinham sido enviados voltaram para casa, encontraram o servo curado.
11 Jesús Capernaum p'öbör hee mag capitán chog monaaupʌ̈iwia höbëraau p'öbördam Naín hanʌmʌg petajim haajem. Mag hi mam dʌ̈i hi k'apeen k'apan wëtmam hee, hagjö deeum k'ʌʌn pöm pos wëtmajim haajem.
11 Pouco depois, Jesus foi para uma cidade chamada Naim, e os seus discípulos e numerosa multidão iam com ele.
12 Mag mamua p'öbör hee dubaag puertdi sim haig dak'a pachënaa hoowai hõor binaan bëpaan warrumta hoo hat'ajim hanʌm. Ma, k'oopaa hũan chaai hichta hãbpai k'itarr hajim haajem. Mag binaandam harrum dʌ̈i hĩchab hag p'öbör heem k'ʌʌn hõor k'apaana wëdurajim hanʌm.
12 Ao aproximar-se do portão da cidade, eis que saía o enterro do filho único de uma viúva; e grande multidão da cidade ia com ela.
13 Maimua haar barwia maach Pör Jesuu k'oopaa hũan hich chaai hat'ee dau hap'ʌʌ k'ërʌm hoobaawai hirig, —Hoob bĩem hajim hanʌm.
13 Ao vê-la, o Senhor se compadeceu dela e lhe disse:
14 Magnaa warag haig bëewia chi binaan harrum pa gaai pʌrbaicheewai chi harrmaa harr k'ʌʌn dʌnʌisijierram haajem. Magbaawai chi binaan hẽwan sĩerrag, —Mʌ hiek'au p'iidʌbaad hajim hanʌm.
14 Chegando-se, tocou no caixão e os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Magbaawai hag bʌ̈rre chi mee k'ërarrdam p'iidʌwia hʌ̈u deeu hiyʌ̈ʌ haadëjim hanaabá. Magbaa Jesuu chi hãdagta, —Har k'ërʌm, pʌch chaai hat'aad hajim hanʌm.
15 O que estava morto sentou-se e passou a falar; e Jesus o restituiu à sua mãe.
16 Magbaawai t'umaam k'ʌʌn jãp'ierr nʌm hiek'au Hẽwandamag jëeumamua, “Chadcha Hẽwandam, hʌ̈u pua maar heeg hoo chirʌm. Hʌ̈u pua jãg chaai chi meem harr p'iriu hat'am” hajierram hanʌm. Magnaa hĩchab hamach wir haigpai, “Keena, hĩsin chadchata maach hee jöoingarmjö Hẽwandam hi jaaumie sĩeichëchëm” k'ajierram haajem.
16 Todos ficaram possuídos de temor e glorificavam a Deus, dizendo: — Grande profeta se levantou entre nós. Deus visitou o seu povo.
17 Mag Jesuu chaai p'iriu hautarr Judea durr t'umaam k'ʌʌnau k'ak'apdö hap'öbaadeewai hichta warag t'ʌ̃rp'öo sĩsijim hanaabá.
17 Esta notícia a respeito de Jesus se espalhou por toda a Judeia e por toda aquela região.
18 Juanaujã hĩchab Jesuu mag nʌrrʌm t'um k'ap'ʌ haadëjim haajem, hich k'apeenau hich sim haar jaaubaimaawai. Magbaawai hich k'apeen numí t'ʌ̃rk'a hauwia
18 Todas estas coisas foram relatadas a João pelos seus discípulos. E João, chamando dois deles,
19 Jesús haar pʌ̈ijim haajem, mak'ʌʌnau hirig “¿Pʌʌta chadcha nawe Hẽwandam hi jaaumienau bëeju ha jaaujerrá, wa har k'abam k'ai warag hich jãg nʌag?” ha k'ap jëeumk'ĩir.
19 enviou-os ao Senhor para perguntar: — Você é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
20 Magbaawai chadcha hërëuwia Jesús sim haar barwia hirig maguimajierram hanʌm:
20 Quando os homens chegaram a Jesus, disseram: — João Batista nos enviou para perguntar: O senhor é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
21 Magbaawai, —Pãrag hoopik'imgui hawi, ham dak'ĩir Jesuu k'amor machag sĩsidʌm pöm monaaunaa bën k'aigbam wai sĩsid harr k'ʌʌnjã monaaupʌ̈imajim hanaabá. Mag nʌm dʌ̈i hĩchab hõor dau k'augba k'it'ëe harr k'ʌʌnjã dau monaaumajim haajem.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de doenças, de sofrimentos e de espíritos malignos; e deu vista a muitos cegos.
22 Maimuan chadau magjim hanʌm, chi Juanau chogtarr k'ʌʌnag:
22 Então Jesus lhes respondeu:
23 Hĩchab hirig, “Chi mʌ hiek hʌ̈k'awia hogdʌba mʌ gaai hʌ̈k'a chirʌm wounan hi honee hich mag chitaju” ha jaaubaimat hajim hanʌm, mag hichig jëeuwimarr k'ʌʌnag.
23 E bem-aventurado é aquele que não achar em mim motivo de tropeço.
24 Maimua chi Juanau chogpʌ̈itarr k'ʌʌn hërëu p'öbaadeewai chi Juan higwiata Jesuu hõrag magjim hanʌm:
24 Quando os mensageiros de João se retiraram, Jesus começou a dizer ao povo a respeito de João:
25 Magan ¿k'anim wounta hoon wëtjierráma? ¿Woun k'ajũa hajapp'a jũa simta hoojupii hawia hoon wëtjierrá? Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, k'ajũa hajap'a jũanaa t'ach biwaa k'oojem k'ʌʌnan sĩi p'öbör hee di hooimʌm heeta naajem, reinaan dʌ̈i hãba.
25 O que vocês foram ver? Um homem vestido de roupas finas? Os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios reais.
26 Mamʌ pãrau magjömta hooimabajierram. Pãrau hooimatarran woun hãb Hẽwandam hi jaau nʌrrʌm hajim. Mamʌ mua pãrag jaauk'imgui hajim hanʌm: Juan chan warrgar Hẽwandam hi jaaujerr k'ʌʌnjöpai k'aba, ham k'ãyaujã hʌ̃rʌʌchata sim.
26 Sim, o que foram ver? Um profeta? Sim, eu lhes digo, e muito mais do que um profeta.
27 Hi higwia Hẽwandamau hich hi jaaumienag warrgarwe hich hiek p'ãpitarr gaai jaauwai:
27 Este é aquele de quem está escrito: “Eis que envio adiante de você o meu mensageiro, o qual preparará o caminho diante de você.”
28 ’Magua muajã pãrag mag chirʌmgui hajim hanʌm hich Jesuu: Warrgar Hẽwandam hi jaaujerr k'ʌʌn heejã Juan chi hõor pör choomie k'ãyau hʌ̃rʌʌcharam chan hãbjã chuk'u hajim. Mamʌ chi mʌ hiek hũrwia, mua nem waubarmjã k'ap'ʌnaa, Hẽwandamta hich t'ãar hee hau sim wounan chad, maadëu nem higba k'itawiajã, Juan k'ãyaujã k'apcha haju, jãga Hẽwandam hichdëu hõor peerdʌ hat'am t'ãar hee sĩeicheejẽ.
28 — E eu lhes digo: entre os nascidos de mulher, ninguém é maior do que João; mas o menor no Reino de Deus é maior do que ele.
29 ’Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, chi Juanau jaau nʌrrʌm hũr narr k'ʌʌn hee t'umaam k'ʌʌnau dëbpaar jëeujem k'ʌʌnaupa hamach k'aibag hãsie hewag k'ĩirjuwia hirig pör choopi nʌmua Hẽwandamagta, “Hẽwandam, chadcha puata maar t'ãar k'ap chirʌm. Hʌ̈u pua Juanag jaaupiwia marag pʌch hiek k'augpibarm” haajeejim.
29 Todo o povo que o ouviu e até os publicanos reconheceram a justiça de Deus, tendo sido batizados com o batismo de João;
30 Mamʌ chi Moiseeu Hẽwandam hiek p'ãtarr hajapcha hʌʌrk'aajem k'ʌʌnau chi machnaan dʌ̈imua chan magba, Hẽwandamau ham t'ãar heejã warm k'ʌʌn dʌ̈ímjö ham hig sim warag hisegjierram. Mag gaaimua warag Juanagjã hamach pör choopibajierramgui hajim hanʌm, hamachta hajapcha nʌm hawia.
30 mas os fariseus e os intérpretes da Lei rejeitaram, quanto a si mesmos, o plano de Deus, não tendo sido batizados por ele.
31 Maimua maach Pör Jesuu mag jaaumamua magjim haajem: ’Pãar hĩsim k'ʌʌn, ¿jãga nʌm habarí? Mua pãrag jaauk'im:
31 E Jesus continuou:
32 Pãar har Juan hisegwi mʌjã hiseg nʌm k'ʌʌnan, chaain jemk'a nʌmua hamach k'apeen dʌ̈i k'ĩir haup'öbaadëmjöta nʌmgui hajim hanʌm. Warm k'ʌʌn garmua, “Maar dʌ̈i karris sir nʌm gaai honee jemk'abahut” haawaijã jemk'amap'a nʌm. Maimua jũrr, “Magan sĩi hök'ĩirjuu hõor mee wai nʌm haiguimjö hohoodö habat” haawaijã magjã k'õchk'aba nʌm. Pãarjã magta naawai, ¿k'ani k'õsi nʌmma?
32 São semelhantes a meninos que, sentados na praça, gritam uns para os outros:
33 Pãar hee Juan chi hõor pör choomie nʌrraajeewai hirua hajap t'ach k'öba sʌrk'aajeejim, Hẽwandamag jëwaag. Magʌm vino chará bʌ̃ʌrjã döbajim. Mamʌ mag hoowai pãrau, “Jãan mepeer dʌ̈i k'apeerk'a sĩewaita sĩi hich jãg haai t'ach k'öba nʌrraajem” ha hiek'aajem pãrau.
33 — Pois veio João Batista, não comendo pão nem bebendo vinho, e vocês dizem: “Ele tem demônio!”
34 Mamʌ hĩs mʌch chi Hemk'ooi Hiewaa chaar bëewia pãach dʌ̈i parhooba t'achdam k'önaa vinodamjã dö k'itaawai jũrr magjã k'õchk'aba, warag pãrau mʌ hëugar t'ach bipöm k'önaa vino pigjã chitʌm haajem. Magnaa gobierno dëbpaar jëeu nʌmua hõor k'ũguurjem k'ʌʌn dʌ̈ijã k'apeerk'anaa pekau pöm sĩsidʌm k'ʌʌn dʌ̈ipa k'apeerk'a chitʌm ha hiek'aajerramgui hajim hanʌm, mʌjã hiseg nʌm hiek'au.
34 Veio o Filho do Homem, comendo e bebendo, e vocês dizem: “Eis aí um glutão e bebedor de vinho, amigo de publicanos e pecadores!”
35 Magnaa hamag, Mamʌ har chi Hẽwandamau k'ĩirjug deetarraucha k'ĩirju nʌm k'ʌʌnau chan magba, hamau chadcha k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, chijã k'ʌʌnta hich Hẽwandamaucha pʌ̈itarr k'ʌʌn hagá.
35 Mas a sabedoria é justificada por todos os seus filhos.
36 Biek hãb chi hajapcha Moiseeu Hẽwandam hiek p'ã pʌatarr hʌʌrk'aajem k'ʌʌn heem woun hãb Simón hanʌmua Jesús hich dʌ̈i hãba t'ach k'ömk'ĩir hich di haar hëeurrjim haajem. Magbaawai chadcha mag woun di haig bëewia, hich hat'eem t'öi k'ërʌm haig jupwia, dijã hee hãba p'ʌʌr k'öp'öbaadëjim haajem.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para que fosse jantar com ele. Jesus, entrando na casa do fariseu, tomou lugar à mesa.
37 Maagwai hag p'öbör hee sĩejim haajem, kachaloo hʌʌi hãb parhoobam hemk'ooin dʌ̈i sĩerrarr. Mag hʌʌirau Jesús Simón di haig t'ach k'ö sim k'aug hat'aawai jʌ̃gdee didam durrk'udau alabastro hanʌm dën boteedidam wau k'itʌm dʌ̈i bëejim haajem hi haig.
37 E eis que uma mulher da cidade, pecadora, sabendo que ele estava jantando na casa do fariseu, foi até lá com um frasco feito de alabastro cheio de perfume.
38 Mag bëewia hi hëugarmua hi bʌ̈k'ʌrr p'õbk'achëwia bĩemamua hi bʌ̈ hʌ̃r hich dauchö t'ëutk'amam hich pörbʌ̈ʌupai jãrpʌ̈imajim hanʌm. Magnaa hi bʌ̈ hʌ̃ʌ hau, hʌ̃ʌ haunaa, jʌ̃gdeeu choomajim hanaabá, hi bʌ̈ gaai.
38 E, estando por detrás, aos pés de Jesus, chorando, molhava-os com as suas lágrimas e os enxugava com os próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e os ungia com o perfume.
39 Chi Jesús t'ʌ̃rpʌ̈itarr wounau mag hoobaawai hich hödegpai, “Mʌg woun chadcha Hẽwandam hi jaaumie chaar hak'iin, hirua warre k'aug hauk'amgui hajim hanʌm, k'anim hʌʌirauta jãg hich bʌ̈ gaai pʌrbaichë. Majã pekau pöoma simua hich gaai pʌr simta bʌ̃ʌrjã k'augba simgui” hajim hanʌm hich hödegpai.
39 Ao ver isto, o fariseu que o havia convidado disse consigo mesmo: — Se este fosse profeta, bem saberia quem e que tipo de mulher é esta que está tocando nele, porque é uma pecadora.
40 Magbaawai Jesuu chi Simonag, —Simón, pʌdë mʌ hiek hũrbarí hajim hanʌm.
40 Jesus se dirigiu ao fariseu e lhe disse: Ele respondeu: — Diga, Mestre.
41 Magbaawai Jesuu jaaubaadëjim haajem hirig. Mag jaaumamua, —Biek hãb wounau hõor numiim k'ʌʌnag p'atk'on prestaajimgui hajim hanʌm: hãbak'aíg cien denarios deewia warmʌg diez denarios deejim.
41 Jesus continuou:
42 Mamʌ hamau p'agpʌ̈yaag chuk'u narr haawai, “Hidëu mua sĩi hich jãg hok'oopik'im; hoob mʌrʌg p'agmiet” hajim hanʌm, chi mork'ʌʌu.
42 E, como eles não tinham com que pagar, o credor perdoou a dívida de ambos. Qual deles, portanto, o amará mais?
43 Magbaawai Simonau, —Mua hoowain chi p'atk'on dʌ̈rrcha paraa sĩerraujöo simgui hajim hanʌm.
43 Simão respondeu: — Penso que é aquele a quem mais perdoou. Jesus disse:
44 Magnaa chi hʌʌirag heerpanaa Simonag magjim haajem:
44 E, voltando-se para a mulher, Jesus disse a Simão:
45 Mʌ barcheewai pua mʌ k'ĩir hʌ̃ʌnaa, “Pʌ hʌ̈u bëejimjã” habajimgui hajim hanʌm. Mag k'ãyau mʌg hʌʌirau mʌ barchëtarr haigmua hich mag mʌ bʌ̈ hʌ̃ʌ hahauk'am.
45 Você não me recebeu com um beijo na face; ela, porém, desde que entrei, não deixou de me beijar os pés.
46 Pua aceitedamaujã mʌ pör p'uurbajimgui hajim hanʌm, mʌ barcheewai. Magtarr mʌg hʌʌirau jʌ̃gdeeuchata mʌ bʌ̈ gaai choowia p'uurpʌ̈ijimgui hajim hanʌm.
46 Você não ungiu a minha cabeça com óleo, mas esta, com perfume, ungiu os meus pés.
47 Hĩs mʌgbarm pʌdë k'ĩirjubarí hajim hanʌm, chi Simonag. Mʌg hʌʌirau mʌ dʌ̈i mʌgbaichëmʌn hich pekau pöoma sĩerr t'um chugpaabapʌ̈im jũrrta “Hʌ̈u hajim” ha sim k'abahab. Chi pekaujã bʌ̃rʌʌm k'aba harr haawai hichdëu hagjö dʌ̈rrcha mʌ k'a k'õsi hʌm ha sim k'abahab hajim hanʌm, jãg sim haig. Hich jãgta sĩebahab cha mua pʌrʌg nem hĩgk'a chirʌmjã. Hãbmua k'ãijã hichig dëbpaar paar nʌm k'ʌʌnag tag p'agpiba perdonaamʌn, chi dëbpaar pöomacha sĩerr garmua hʌ̃rʌʌcha hi daupii haju. Maagwai bʌ̃rʌʌpai paraa sĩerrau hi daupii hajup mamʌ, warm dënjöcha k'abaju. Magua hich perdonaatarrpierrpai sĩi hirig “Hʌ̈u hajim” hajugui hajim hanʌm.
47 Por isso, afirmo a você que os muitos pecados dela foram perdoados, porque ela muito amou; mas aquele a quem pouco se perdoa, pouco ama.
48 Maimua jũrr chi hʌʌiragta hoonaa, —Pʌ k'aibag t'um chugpaa sĩsimgui hajim hanʌm.
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Magbaawai hi dʌ̈i hãba hohoodö narr k'ʌʌnau hamach wir haigpai hiyʌ̈ʌ nʌmua, —Keena, ¿mʌ chijãg woun hagá, jãg pekaupa chugpaa sim? hajierram hanaabá.
49 Os que estavam com ele à mesa começaram a dizer entre si: — Quem é este que até perdoa pecados?
50 Mamʌ hamau mag k'ĩirju nʌmjã higba warag chi hʌʌiragta, —Hoob k'ĩirjum. Hʌ̈u pʌ peerdʌ hʌisimgui hajim hanʌm, pʌchdëu hʌ̈k'atarr gaaimua. Pʌch diig maju haai hʌmgui hajim hanʌm.
50 Mas Jesus disse à mulher:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.