Mateus 25
Ungbamvu Ku Abachi Azhi Ahe̲he̲ Ka (NINNT) vs VC
1 “Ni ivi ima Ittu i unkplassu yi i taka si ma mi: Azhibarr numa nggo áníwá abanu a sa awurr a gru vu ingba i uru imbarr, na kuma ko ma nu uni garr ku na anko.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Akywi ba nu umi umbarr ku a si arrurru, akywi ba a si krizhizhi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Arrurru ba a vu ingba imbarr yi na si gri anye hen.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 A krizhizhi ba gri ingba imbarr yi na gri anye shishemi ssu ni iki isurr anye imbarr yi.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Uni garr ayamba wa à so nado, na si nga korr hen. Áníwá ba a so di na gru kurr ina.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Na atsutsu ibittu aba gru du di, ‘Uni garr ayamba wa à nga ba! Imba nga ni ma na ku na anko!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Áníwá ba a gru awurr mi na ssu ingba ambarr yi ki.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Arrurru ba a ddu krizhizhi ba di, ‘Imba sha anye amba wa ni inta yi, kye iru munta yi i ko kazhi.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Akrizhizhi ba a kisa ba di, ‘Iya, a si ta ma ki inta ni imba hen. Imba kuma ku re amba.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Nggo arrurru ba kuma ko re anye wa, uni garr wa à gru nga. Áníwá akywi ba nggo a so bi ma a gru rri ga ma kuma nu unto ku iga ku, na ka anko wa ttu.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Nggo a ta so áníwá akywi ba a ku kanga, ni ko nggurr anko di, ‘Ankpye, ankpye! Bwu ki inta anko di inta mirri!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Uni garr wa à ddu ba di, ‘Ingga da ki imba ure ujiji mu, ingga si hi imba hen.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 I Yesu da ba ni ikikre yi di, “Ni ima yo imba bu so di gbye yi, nggo imba si hi azhibarr a ikanga i Uvuvurr a Unushirr wa hen.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Yesu da ba assurre anuma zizo da di, “Inkindirr yi nggo à taka na yi ni Ittu i unkplassu yi ì si nâ ta si nggo ugo numa à kuma nu uzirr. Nggo à gru ta kuma na yo amirr iko ama ba na ga ba aseki ka iko ma ka di a bu kye ku.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ugo wa à hi ukyekye umbarr ku bari na ka aseki ka du ba. A nu unuma wa inklo abwubwu akywi, na nu unuma wa uha, unu utarr wa à kpa abwubwu ayirr. À na meme kre na gru kuma nu uzirr umaku.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Uwanggo wa nggo à kpa abwubwu akywi ka à kuma ku re aseki na ka re, na kpa amasirr ni itu yi ki abwubwu akywi.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Uwanggo nggo kpa abwubwu aha meme ku kru hwri, na kpa amasirr abwubwu aha.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Nggo unu utarr ambarr wa nggo a nu ma abwubwu ayirr wa, uwa gri inklo i atiko ama yi, ku ya udduddu ni imimi na ka wa yo sharri.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Nggo atiko ambarr wa ku so ta anko na gru kanga zhi nu uzirr ku, na ni yo ba zu du uwa ta wo inkindirr yi nggo a na ni inklo ima yi nggo à nu ba.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Uwanggo nggo à du ku abwubwu akywi ka à gri ka nga na gri amasirr nga kye ma, ni da di, ‘Ankpye, uwa ni ingga abwubwu akywi, kye akywi anuma ngga amasirr amungga wa.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Akiko wa à ddu ma di, ‘Ingga chi ùwà nu undu! Ùwà su uvurr iko uzizi uni gri inkindirr wre. Nu nggo ùwà gri inkindirr ntsɨ inggi yi wre, ingga ta nu ùwà aseki shishemi du ùwà kye ki ingga na ka. Nga ni nyarr ndo ni ingga ku!’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Uwa wanggo nggo a kpa abwubwu aha ka a mirri nga ni da di, ‘Ankpye, uwa ni ingga abwubwu aha. Kye, amasirr amungga nggo abwubwu aha.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Akiko wa à ddu ma di, ‘Ingga chi ùwà nu undu! Ùwà su uvurr iko uzizi uni gri inkindirr wre. Nu nggo ùwà gri inkindirr ntsɨ inggi yi wre, ingga ta nu ùwà aseki shishemi du ùwà kye ki ingga na ka. Nga ni nyarr ndo ni ingga ku!’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Uvurr iko wa nggo a nu ma abwubwu ayirr wa, à nga ni ddu atiko wa di, ‘Ankpye, ingga hi ùwà ì tsɨ kakami. Ùwà di hwa aseki ka nggo ùwà si ttu hen. Ùwà di ssu ikiri yi bi ni inkla yi nggo ùwà ì si ttu ikiri hen.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ingga ì kru di inklo imuwa yi ì ta na ingga nado, ima yo di ingga gri yi ku ya imimi ni sha yi sharri. Kye! Uwanggo yo si inkindirr yi nggo ùwà ni ingga.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Akiko wa à ddu ma di, ‘Ùwà undanda tuku ussussu uvurr iko. Ùwà hi di ingga di hwa aseki ka nu unto ku nggo ingga si ttu hen, ni di ssu ikiri yi bi ni inkla yi nggo ingga si ttu ikiri hen?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 E-e, à si meme yo, ùwà ka gri yi kuma ku zu ki ingga na abi zu inklo na amasirr ba ba, ingga ka ni ba yi na amasirr ni itu yi.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “ ‘Kpa yi glo na ku, ka nu uwanggo nggo à se na abwubwu awurr ka.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Abangga ba nggo a se ni inkindirr shishemi, a ta nu ba inuma sa ni itu. Imbarr yi i ta kri mwe ba shishemi. Uwa a ta si abangga ba nggo a sama ni inkindirr na anko, a ta vu ba kpa ivi ntsɨ inggi yi nggo à se na yi.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Uwa ta su ankalanttu uvurr iko wanggo, a ta ba ma tu ku tu yo ni ibwu. Nabo yo uwa ta ku yì na ta anyinyirr.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Nggo Uvuvurr a Unushirr taka nga nu ukyekye ku Ittu umaku na abitu ba Abachi ba we na ku, uwa taka so ni imburr ittu ni inkpinkpye ima yi.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Anishirr ba ingbingbru ba we taka nggurr bi na ku, uwa taka ga ba ki aha, nâ ta si nggo uni ho di hla aminta ba glo na amuwu ba.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Uvuvurr a Unushirr à ta zu aminta ba nu ungo ri uma, na zu amuwu ba nu ungo mla uma.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Mre uttu wa taka da ku abangga ba nggo su nu ungo ri umaku di, ‘Aki mungga à yo ki imba angu azizi. Imba nga ni kpa aseki azizi zhi na Abachi ku. Imba nga ni so ni ri ndo na abubo a iso ni ittu wa nggo a na yi zu ki imba zhi nu nggo a na ingbingbru inggi yi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Nggo iyo i ki ingga, imba ni ingga iri. Uhre ù ki ingga, imba ni ingga amasirr a iso. Ingga i su uhe̱he̱ ni imba ba, imba kpa ingga yo na ako amba wa.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ingga so ni inkpohorr, imba ni ingga iki isurr. Nggo ingga lo, imba fu ingga. A gri ingga ku harr nu uki, imba ku rri ni ingga ku.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Azizi ba ta zhi ma di, ‘Atiko, inta na ku uwa meme nita nggo? Inta hi uwa nu momonggo, nggo uwa so ni iyo nu uhre, inta nu uwa iri ni iso?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ùwà i su uhe̱he̱ nita nggo inta kpa ùwà yo na ako munta wa, ka ùwà sa ni inkindirr isurr inta nu ùwà ankru surr?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ùwà ì lo nita nggo ni kri ni iharr nita nggo inta kuma nu ùwà ku?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Uttu wa ta da di, ‘Ingga da ki imba ure ujiji, nggo imba ti na ku unuma nu umi ku amuyirr amba abi iklonyarr angga ba nggo sa amuyirr mungga ba, imba na si ki ingga yo!’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Mre uttu wa à ta da ku abangga ba nu ungo mla di, ‘Imba nggo Abachi à sarr antinte a surr imba, chi share ni ingga kuma ku rri nu uru ku nggo a na ku sese mu zu ku umimi wa na abitu ama ba.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Iyo i ki ingga, imba si ni ingga ila hen. Uhre u ki ingga, imba si ni ingga amasirr iso hen.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ingga i su uhe̱he̱ ni imba ba, imba si kpa ingga hen. Ingga zirr ni ihorr, imba si ni ingga inkindirr isurr hen. Nggo ingga lo ni kri ni iharr, imba si kuma ku rri ni ingga ku hen.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Aba a ta da di, ‘Akiko, inta i hi ùwà nu momonggo ni iyo nu uhre ni si nu ùwà inkindirr iri, ka i iso hen? Ka ùwà nye ichirr, ka ihorr, ka ùwà lo, ka a gri ùwà ko ku ttu nu uki, inta ka izi ùwà?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Uttu wa à ta da ba di, ‘Ingga da ki imba ure ujiji, nggo imba kà izi uyirr nu umi ku antsɨntsɨ angga ba, imba kà izi si ingga yo.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Abangga ba yo a ta turr ba surr nu uru ku rri sese ku, uwa ta si abi na wre ba a ta kuma nu unto ku iso sese ku.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.