Marcos 9
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 UYeesu akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Nalooli ingubhabhuula, bhaliipo bhamu panu bhaabho bhataabhakafwe bhwo bhakaali ukuchibhona ichitangalala icha Chaala bhwo chikwisa na maka.”
1 E Jesus terminou, dizendo:
2 Bhwo amashiku mahaano na limo (6) ghaakinda, uYeesu akabheegha uPeeteli, uYaakobhu nu Yoohani, akakwela nabho pa kaghamba akatali ukuti bhabhe pabhushiifu bheene. Bhwo bhali pala, uYeesu akasanuka icheeni pandaashi papaabho.
2 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro, Tiago e João. Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar.
3 Imyenda yaake yikangʼangʼagha ngaani, yikabha myelu leka ukukinda muumwo umundu umusuki pa chiisu ichi abhaghiile ukuyeelufya.
3 A sua roupa ficou muito branca e brilhante, mais do que qualquer lavadeira seria capaz de deixar.
4 Nakalinga bhakabhoneka uEliiya nu Moose bhaabho bhakayughagha nu Yeesu.
4 E os três discípulos viram Elias e Moisés conversando com Jesus.
5 Bhwo uPeeteli aashibhona shooshi isho, akamubhuula uYeesu akati, “Ghwe Mumanyishi, kaali kiisa ukuti utwe tubhe panu panu. Twitikishe ukuti tusenge ifitembe fitatu, chimo chibhe chaako, ichinine chibhe cha Moose ni chinine chibhe cha Eliiya.”
5 Então Pedro disse a Jesus: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 UPeeteli akayugha amashu agho ku nongwa iya kuti atakamanya shiisho akuyugha paapo umwene pamupeene na bhanine bhakabha nu bhwogha leka.
6 Pedro não sabia o que deveria dizer, pois ele e os outros dois discípulos estavam apavorados.
7 Po likiisa ibhingu nu kubhiifunikila. Ishu likapulikighwa ukufuma mu ibhingu lila likati, “Uyu ghwe yuuyo Mwana ghwangu umughanighwa, mupulikaghe!”
7 Logo depois, uma nuvem os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido. Escutem o que ele diz!
8 Nakalinga, abhamanyili bhala bhakatesha soona, bhatakamubhona umundu umunine, loole uYeesu mwene pamupeene nabho.
8 Aí os discípulos olharam em volta e viram somente Jesus com eles.
9 Bhwo bhakwilomuka mu kaghamba, uYeesu akabhakaanisha ukuti manye bhamubhuulaghe umundu naayumo shiisho bhaashibhona ukufika paapo uMwana ughwa Mundu indiakashuuke.
9 Quando estavam descendo do monte, Jesus mandou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse.
10 Po abhamanyili bhaake bhakalipokeela ishu lila nu kulisengula, loole bhakaanda ukubhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, ukushuuka ukwo kwo kuti kooni?”
10 Eles obedeceram à ordem, mas discutiram entre si sobre o que queria dizer essa ressurreição.
11 Po bhakamubhuusha uYeesu bhakati, “Kali, nongwa yiki yiiyo abhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakuti uEliiya akulondighwa atangile taashi ukwisa bhwo uKilisiti akaali?”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os
12 UYeesu akabhaamula akati, “Nalooli, uEliiya akulondighwa ukwisa taashi pakutendekesha shooshi. Linga bhwo shili, po kali, kooni shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukuti uMwana ughwa Mundu indiakashaaghe indamyo inyingi nu kuti abhandu abhingi indibhakamukaane?
12 Ele respondeu:
13 Loole ingubhabhuula ukuti uEliiya iisile, abhandu bhakamubhombela akabhiibhi isa muumwo shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukumuyugha umwene.”
13 Eu afirmo a vocês que Elias já veio, e o maltrataram como quiseram, conforme as Escrituras dizem a respeito dele.
14 Bhwo uYeesu na bhamanyili bhatatu bhala bhaafika pa bhamanyili abhanine, bhakachibhona ichilundilo ichikulu icha bhandu chiicho chikabhashunguulila. Abhamanyishi bhamu abha ndaghilo isha Moose bhakayughisanianga na bhamanyili bhala.
14 Quando eles chegaram perto dos outros discípulos, viram uma grande multidão em volta deles e alguns mestres da Lei discutindo com eles.
15 Nakalinga bhwo ichilundilo icha bhandu chaamubhona uYeesu, bhooshi bhakaswigha leka, bhakamukindilila ukuti bhamulamuke.
15 Quando o povo viu Jesus, todos ficaram admirados e correram logo para o cumprimentarem.
16 UYeesu akabhabhuusha akati, “Kali, mukukaanikana kooni nabho?”
16 Jesus perguntou aos discípulos:
17 Umundu yumo mu chilundilo chila akamubhuula akati, “Ghwe Mumanyishi, niisile nu mwana ghwangu kukwako ukuti umuposhe, akoliighwe ni mbepo imbiibhi yiiyo yimupelite ukubha ghwi chinuunu.
17 Um homem que estava na multidão respondeu: — Mestre, eu trouxe o meu filho para o senhor, porque ele está dominado por um espírito mau e não pode falar.
18 Akabhalilo kooshi linga yaamukola, yikumughwishanga paase, umwana uyu akufumagha indotofulo mu mulomu, akulumanianga amiino nu kwuma umubhili ghwoshi. Imbasuumite abhamanyili bhaako ukuti bhayikiishe imbepo imbiibhi iyo, loole bhapooshitwe.”
18 Sempre que o espírito ataca o meu filho, joga-o no chão, e ele começa a espumar e a ranger os dentes; e ele está ficando cada vez mais fraco. Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram.
19 Po uYeesu akabhaamula akati, “Mwe bhandu abha kabhalilo aka mwe mutakwitika, kali, indiniikale nuumwe nu kukibha ukufika liighi? Isagha naghwe umwana uyo kukwangu.”
19 Jesus disse:
20 Bhakiisa naghwe kukwake. Nakalinga bhwo imbepo imbiibhi yila yaamubhona uYeesu, yikamughwisha paase, umwana yula akaanda ukwinionga-nionga. Indotofulo shikaanda ukufuma ku mulomu ghwake.
20 Quando o levaram, o espírito viu Jesus e sacudiu com força o menino. Ele caiu e começou a rolar no chão, espumando pela boca.
21 UYeesu akamubhuusha ughwise ughwa mwana yula akati, “Kali, umwana uyu aandite ukutaamighwa liighi?” Ughwise akamwamula akati, “Umwana uyu, aandite ukutaamighwa ukwanda bhwo mukeke.
21 Aí Jesus perguntou ao pai: O pai respondeu: — Ele está assim desde pequeno.
22 Akabhalilo akingi imbepo iyo yikumughwishanga mu mulilo lumo mu miishi ukuti yimughoghe. Po linga ubhaghiile ukubhomba shimo, tupelele ichisa nu kutwafwa.”
22 Muitas vezes o espírito o joga no fogo e na água para matá-lo. Mas, se o senhor pode, então nos ajude. Tenha pena de nós!
23 UYeesu akamubhuusha akati, “Kali, kooni kuyugha ukuti, ‘linga ubhaghiile’? Akandu kooshi kabhaghiile ukubhombighwa kukwake yuuyo akwitika.”
23 Jesus respondeu:
24 Nakalinga, ughwise ughwa mwana yula akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Ingwitika! Loole ulwitiko lwangu lunandi, inyaafwe ukuti niitike ngaani.”
24 Então o pai gritou: — Eu tenho fé! Ajude-me a ter mais fé ainda!
25 Bhwo uYeesu aagha ukuti ichilundilo icha bhandu chikwongela ukubhaala, akayikemela imbepo imbiibhi yila akati, “Ghwe mbepo imbiibhi ughwe, ghwe umupelite umwana uyu ukubha ghwi chinuunu soona ukubha ni fipuli, ingukulaghila ukuti fuma mu mwana uyu, manye ukamwingilaghe soona!”
25 Quando Jesus viu que muita gente estava se juntando ao redor dele, ordenou ao espírito mau:
26 Po imbepo imbiibhi yila yikakuuta ngaani, yikamughwisha paase, yikamupelela ukwinionga-nionga ku maka nu kutiilaamwo. Umwana yula akabhonekagha ungati mufwe na bhandu abhingi bhakaanda ukuyugha ukuti, “Aafwa!”
26 O espírito gritou, sacudiu o menino e saiu dele, deixando-o como morto. Por isso todos diziam que ele havia morrido.
27 Loole uYeesu akamukola akakono umwana yula, akamwinula, ghwepe akiima.
27 Mas Jesus pegou o menino pela mão e o ajudou a ficar de pé.
28 Po bhwo uYeesu na bhamanyili bhaake bhali bheene mu nyumba muumwo bhakiikalagha, abhamanyili bhaake bhakamubhuusha bhakati, “Kali, kooni utwe twapooshitwe ukuyikiisha imbepo imbiibhi yila?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele espírito?
29 UYeesu akabhaamula akati, “Imbepo imbiibhi iya luko ulu yitabhaghiile ukutiila bhunobhunooshe, loole ku sila iya nyipuuto.”
29 Jesus respondeu:
30 Po uYeesu na bhamanyili bhaake bhakatiilaapo pabhuyo bhula, bhakabhuuka ukughendela mu chiisu icha Ghalilaayi. UYeesu atakiighana ukuti umundu amanye paapo akabha.
30 Jesus e os discípulos saíram daquele lugar e continuaram atravessando a Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde ele estava
31 Akabhomba ulwo ku nongwa iya kuti akabhamanyishanga abhamanyili bhaake. Akabhabhuulagha akatingi, “UMwana ughwa Mundu akuya pakubhiikighwa mu tukono utwa bhalughu, bhoope indibhakamughoghe. Loole indiakashuuke pi ishiku ilya bhutatu.”
31 porque estava ensinando os discípulos. Ele lhes dizia:
32 Loole abhamanyili bhaake bhatakalyaghania ishu lila liilyo akaliyughagha, bhakooghopa ukumubhuusha.
32 Eles não entendiam o que Jesus dizia, mas tinham medo de perguntar.
33 Po uYeesu na bhamanyili bhaake bhakafika mu Kapenabhumu nu kwingila mu nyumba yimo. Bhwo bhali mu nyumba yila, uYeesu akabhabhuusha abhamanyili bhaake akati, “Kali, mwakaanikanagha kooni mu sila?”
33 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum. Quando já estavam em casa, Jesus perguntou aos doze discípulos:
34 Loole abhamanyili bhaake bhakasumbaashe paapo mu sila bhakakaanikanagha bheene-bheene ukuti mu bhamanyili abho ghwini yuuyo ghwi songo ukukinda bhooshi.
34 Mas eles ficaram calados porque no caminho tinham discutido sobre qual deles era o mais importante.
35 UYeesu akiikala paase ukuti aande ukumanyisha. Akabhiitisha abhamanyili bhaake bhooshi kalongo na bhabhili (12), akabhabhuula akati, “Umundu ghweshi yuuyo akulonda ukubha ghwi songo ukukinda abhanine bhooshi, akulondighwa iiyiishe nu kubha mubhombi ughwa bhooshi.”
35 Jesus sentou-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Po akamwegha umwana umukeke, akamwimika pakati papaabho, akamupakata. Po akabhabhuula akati,
36 Aí segurou uma criança e a pôs no meio deles. E, abraçando-a, disse aos discípulos:
37 “Umundu ghweshi yuuyo akumupokeela umwana yumo umukeke isa uyu mu ngamu yangu, akuumbokeela neene. Soona, umundu yuuyo akuumbokeela une, akumupokeela nu Taata yuuyo aandumite.”
37 — Aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará também me recebendo. E quem me receber não recebe somente a mim, mas também aquele que me enviou.
38 UYoohani akamubhuula uYeesu akati, “Ghwe Mumanyishi, twamubhweni umundu yumo yuuyo aashikiishanga imbepo imbiibhi ukubhombela ingamu yaako, nuutwe twamukaanishiishe ku nongwa iya kuti atali pamupeene nuutwe.”
38 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
39 Loole uYeesu akayugha akati, “Manye mumukaanishange ku nongwa iya kuti ataliipo umundu naayumo yuuyo abhaghiile ukubhomba ifyika ukubhombela ingamu yangu, soona umundu yuyuuyo anjughe kabhiibhi.
39 Jesus respondeu:
40 Paapo umundu yuuyo atakukaanikana nuutwe, ali kulubhafu lwitu.
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Nalooli ingubhabhuula umwe, linga umundu yumo aabhapa umwe nalinga miishi agha kungʼwa mu chikombe ku nongwa iya kuti umwe mwe bhakongi bha Kilisiti, uChaala indiakamuhombe umufwalo ghwake.”
41 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem der um copo de água a vocês, porque vocês são de Cristo, com toda a certeza receberá a sua recompensa.
42 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Linga umundu yumo akumusofya yumo mu bhakeke abha bhaabho bhakuunyiitika une ukuti abhombe imbiibhi, kaali kiisa kukwake ukumupinyiilila ulwala ulukulu mu shingo umundu uyo nu kumutaagha mu chishibha ichitali icha mu nyanja.
42 Jesus continuou:
43 Linga akakono kaako kakukusofya ukuti ubhombe imbiibhi, katumule! Paapo kiisa ghwingile mu bhwumi ubhwa bhwila na bhwila bhwo uli na kakono kamukeene ukukinda ukubha nu tukono tubhili nu kwingila mu mulilo ughwa mu Yehanamu ghuughwo ghutakushima naalumo. [
43 Se uma das suas mãos faz com que você peque, corte-a fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com uma só mão do que ter as duas e ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga.
44 Umwo mwo mubhuyo muumwo ifwingili shitakufwa, soona nu mulilo ghutakushima.]
44 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
45 Linga akalundi kaako kakukusofya ukuti ubhombe imbiibhi, katumule! Paapo kiisa ghwingile mu bhwumi ubhwa bhwila na bhwila na kalundi kamukeene ukukinda ukubha nu tulundi twoshi tubhili nu kutaaghighwa mu mulilo ughwa mu Yehanamu ghuughwo ghutakushima naalumo. [
45 Se um dos seus pés faz com que você peque, corte-o fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna aleijado do que ter os dois pés e ser jogado no inferno.
46 Umwo mwo mubhuyo muumwo ifwingili shitakufwa, nu mulilo ghwope ghutakushima.]
46 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
47 Linga ilyiso lyako likukusofya ukuti ubhombe imbiibhi, lifwombole. Paapo kiisa ghwingile mu chitangalala icha Chaala ni lyiso limo ukukinda ukuti ubhe na maaso ghooshi mabhili nu kutaaghighwa mu mulilo ughwa mu Yehanamu ghuughwo ghutakushima naalumo.
47 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o! Pois é melhor você entrar no
48 Umwo mwo mubhuyo muumwo ifwingili shitakufwa nu mulilo ghutakushima naalumo.
48 Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.
49 “Umundu ghweshi yuuyo akumupulika uChaala, indiakamwelufye ukubhombela umulilo isa muumwo abhandu bhakeelufyanga ifyabhupe fyabho ukubhombela imbeeya.
49 — Pois todas as pessoas serão
50 Imbeeya nyiisa. Kali, linga yaakomanika, indimubhiikeemwo kooni ukuti yikole soona? Nuumwe mubhange ni mbeeya yiiyo yikukola, soona mwikalaghe nu lutengaano mwibheene-bheene.”
50 O sal é uma coisa útil; mas, se perder o gosto, como é que vocês poderão lhe dar gosto de novo? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.