Marcos 12

ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Po uYeesu akaanda ukuyugha na bhalongoshi abha Bhayuuta ku fifwanikisho akati, “Akabhaapo umulimi yumo yuuyo akalima umughunda ghwake nu kubhyala imisabhibhu. Akashunguusha ulubhagha nu kukumba pakati ubhwina ubhwa kukamila imisabhibhu, akasenga akasonje aka kwima pamwanya abhalindilili. Pabhumalilo, akabhabhiika abhalimi mu mughunda ghula ukuti linga bhaaya bhiinula iseke bhakayabhane. Po akachuula.
1 Então Jesus começou a lhes ensinar por meio de parábolas: “Um homem plantou um vinhedo. Construiu uma cerca ao seu redor, um tanque de prensar e uma torre para o guarda. Depois, arrendou o vinhedo a alguns lavradores e partiu para um lugar distante.
2 Bhwo kaafika akabhalilo aka kwinula imisabhibhu, akamutuma umubhombi yumo ku bhalimi bhala ukuti amweghele iseke isha misabhibhu shiisho shikabha shaake.
2 No tempo da colheita da uva, enviou um de seus servos para receber sua parte da produção.
3 Loole abhalimi bhala bhakamukola umubhombi yula, bhakamukoma nu kumukiisha tukono twene.
3 Os lavradores agarraram o servo, o espancaram e o mandaram de volta de mãos vazias.
4 Akamutuma soona umubhombi umunine kukwabho, ghwepe bhakamufulasha ku mutu nu kumubhombela akabhiibhi.
4 Então o dono da terra enviou outro servo, mas eles o insultaram e bateram na cabeça dele.
5 Akamutuma soona umubhombi umunine, umubhombi uyo, bhakamughogha. Akabhatuma abhanine abhingi, bhamu bhakabhakoma na bhanine bhakabhaghogha.
5 O próximo servo que ele mandou foi morto. Outros servos que ele enviou foram espancados ou mortos,
6 “Po akashaala naghwe yumoyweneeshe yuuyo akabha mwana ghwake umughanighwa. Po akamutuma ku bhalimi bhala, akayugha akati, ‘Indibhamughindike umwana ghwangu.’
6 até que só restou um: seu filho muito amado. Por fim, o dono o enviou, pois pensou: ‘Certamente respeitarão meu filho’.
7 Loole abhalimi bhala bhakayughisania bheene-bheene bhakati, ‘Uyu ghwe yuuyo indiakiingile ichilingo pa bhuyo ubhwa ghwise. Po isagha tumughoghe ukuti ichilingo chaake chibhe chiitu.’
7 “Os lavradores, porém, disseram uns aos outros: ‘Aí vem o herdeiro da propriedade. Vamos matá-lo e tomar posse desta terra!’.
8 Po bhakamukola, bhakamughogha nu kumutaagha kuuse ku mughunda ghula.
8 Então o agarraram, o mataram e jogaram seu corpo para fora do vinhedo.
9 “Kali, mukwinongʼona ukuti umwene mughunda yula indiakabhombe kooni ku bhalimi bhala? Indiakiise nu kubhapyuta abhalimi bhala, soona indiakabhape abhalimi abhanine umughunda ghula.
9 “O que vocês acham que o dono do vinhedo fará?”, perguntou Jesus. “Ele virá, matará os lavradores e arrendará o vinhedo a outros.
10 Kali, umwe mutabhelengite ishi mu Masimbo aMeelu?
10 Vocês nunca leram nas Escrituras: ‘A pedra que os construtores rejeitaram se tornou a pedra angular.
11 UMalafyale uChaala ghwe yuuyo alibhombite ilyo,
11 Isso é obra do Senhor e é maravilhosa de ver’?”
12 Abhosongo abha bhapuuti, abhamanyishi abha ndaghilo isha Moose na bhosongo abhanine bhala bhakamanya ukuti ichifwanikisho icho chikubhayugha bho bhaabho. Po bhakalonda isila iya kumukola, loole bhakooghopa ichilundilo icha bhandu, bhakamuleka pala pala nu kutiilaapo.
12 Os líderes religiosos queriam prender Jesus, pois perceberam que eram eles os lavradores maus a que Jesus se referia. No entanto, por medo da multidão, deixaram-no e foram embora.
13 Po abhalongoshi abha Bhayuuta bhakabhatuma aBhafalisaayi na bhakongi bhamu abha Helooti uAntipa kwa Yeesu ukuti bhamuteghe ku mashu ghaake.
13 Mais tarde, os líderes enviaram alguns fariseus e membros do partido de Herodes com o objetivo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
14 Bhwo bhaafika, bhakamubhuula bhakati, “Ghwe Mumanyishi, tumeenye ukuti ughwe ghwe mundu ghwa nalooli, ghwe kuyugha isha nalooli, soona utakumwoghopa umundu naayumo. Utakumwoghopa nu mundu yuuyo ali pa mbombo iya pamwanya, loole kumanyisha isila iya Chaala mu bhwanalooli. Kali, indaghilo isha Moose shikutwitikisha ukusonga isongo kwa Kayisaali, pamu nashiku?
14 Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto. É imparcial e não demonstra favoritismo. Ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. Agora, diga-nos: É certo pagar impostos a César ou não?
15 Kali, tusongaghe pamu manye tusongaghe?” Loole uYeesu akabhwaghania ubhwongubhisania bhwabho, po akabhabhuusha akati, “Kali, kooni mukuungela? Imbe isalabhasha iya ndinaali indeshe.”
15 Devemos pagar ou não?”. Jesus percebeu a hipocrisia deles e disse: “Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha? Mostrem-me uma moeda de prata,
16 Bhwo bhaamulangisha, akabhabhuusha akati, “Kali, chaani ichifwani ichi nu bhusimbe ubhu bhuli pa salabhasha iyi?” Abheene bhakamwamula bhakati, “Fya malafyale uKayisaali.”
16 Quando lhe deram a moeda, ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”. “De César”, responderam.
17 Po uYeesu akabhabhuula akati, “Mupange uKayisaali fiifyo fya Kayisaali, soona mupange uChaala fiifyo fya Chaala.” Po abheene bhakamuswigha leka.
17 “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele. Sua resposta os deixou muito admirados.
18 ABhasandukaayi bhandu bhaabho bhakiitikagha ukuti uChaala ataaakabhashuushe abhandu. Ishiku limo bhakabhuuka kwa Yeesu, bhakamubhuusha bhakati,
18 Depois vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos, e perguntaram:
19 “Ghwe Mumanyishi, uMoose akatulaghila mu ndaghilo akati, ‘Linga umundu aafwa nu kumuleka umukashi chishita kupaapa umwana, ughwamwabho akulondighwa ukumwingila ichilingo umufwile uyo ukuti amupaapile umwana ughwa kwendelesha ingamu iya yuuyo afwile.’
19 “Mestre, Moisés nos deu uma lei segundo a qual se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho que dará continuidade ao nome do irmão.
20 Po kukabha na bhoghwamwabho bhahaano na bhabhili (7). Ughwa kwanda akeegha umukolo, umuliisha uyo akafwa chishita kupaapa umwana nu mukolo uyo.
20 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos.
21 Ughwamwabho ughwa bhubhili akamwingila ichilingo umukolo umufwile yula, ghwepe akafwa chishita kupaapa umwana nu mukolo uyo, nu ghwa bhutatu ghwepe isa bhubhuubhwo.
21 O segundo irmão se casou com a viúva, mas também morreu sem deixar filhos. Então o terceiro irmão se casou com ela.
22 Bhooshi bhahaano na bhabhili bhakamwegha nu kufwa, bhatakamuleka umukolo yula nu mwana naayumo. Kubhumalilo, umukolo umufwile yula ghwepe akafwa.
22 O mesmo aconteceu até o sétimo irmão, e nenhum deixou filhos. Por fim, a mulher também morreu.
23 Po tubhuule, kali, pi ishiku lila liilyo uChaala indiakabhashuushange abhafwe bhooshi, umukolo yula indiakabhe mukashi ghwani? Paapo akeeghighwa na bhaliisha bhooshi bhahaano na bhabhili!”
23 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
24 UYeesu akabhaamula akati, “Mukusobha leka ku nongwa iya kuti mutashimeenye shiisho shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu, soona mutaghameenye amaka agha Chaala muumwo ghabheeliile.
24 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Paapo bhwo abhafwe bhaashuuka, indibhakabhange ungati bhandumi abha Chaala bhaabho bhali kumwanya, bhaabho bhatakwegha pamu ukweghighwa.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
26 Kali, ku sha kushuuka abhafwe, mutabhelengite mwa kalata ughwa Moose muumwo uChaala akayugha nu Moose pa katengele kaako kakaakagha umulilo? UChaala akamubhuula uMoose akati, ‘Une nee Chaala yuuyo uAbhulahamu, uIsiyaka nu Yaakobhu bhakaanyiipuutagha.’
26 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nos escritos de Moisés, no relato sobre o arbusto em chamas? Deus disse a Moisés: ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’.
27 Po abhandu bhaabho bhafwe bhatakumwipuuta uChaala, loole bhaabho bhuumi bho bhaabho bhakumwipuuta. Umwe mukusobha leka.”
27 Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos. Vocês estão completamente enganados!”.
28 Po umumanyishi yumo ughwa ndaghilo isha Moose akafika, akapulika bhwo bhali pakukaanikana naghwe. Bhwo aagha uYeesu aabhaamula aBhasandukaayi akiisa, akamubhuusha akati, “Ghwe Mumanyishi, kali, mu ndaghilo shooshi, luliku luulwo lukulu?”
28 Um dos mestres da lei estava ali ouvindo a discussão. Ao perceber que Jesus tinha respondido bem, perguntou: “De todos os mandamentos, qual é o mais importante?”.
29 UYeesu akamwamula akati, “Ululaghilo luulwo lukulu lwo ulu lukuti, ‘Pulikagha mwe bhandu bha chiisu icha Isilaeli! UMalafyale uChaala ghwitu ghwe yuuyo ghwi Malafyale mwene.
29 Jesus respondeu: “O mandamento mais importante é este: ‘Ouça, ó Israel! O Senhor, nosso Deus, é o único Senhor.
30 Mughanaghe uMalafyale uChaala ghwako ku ndumbula yaako yooshi, ku nyinongʼono shaako shooshi, ku mahala ghaako ghooshi na ku maka ghaako ghooshi.’
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua mente e de todas as suas forças’.
31 Soona, ululaghilo luulwo lukukonga lwo ulu lukuti, ‘Mughanaghe umunyiinyu isa muumwo ghwiyiighanite yughweghwe.’ Lutaliipo ululaghilo luulwo lukulu ukushikinda ishi.”
31 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’. Nenhum outro mandamento é maior que esses”.
32 Po umumanyishi ughwa ndaghilo isha Moose yula akamubhuula akati, “Nalooli Mumanyishi! Ghwayugha ubhwanalooli ukuti uChaala ali yumoywene, soona ataliipo uChaala umunine loole umwene.
32 O mestre da lei respondeu: “Muito bem, mestre. O senhor falou a verdade ao dizer que há só um Deus, e nenhum outro.
33 Kiisa ngaani ukumughana uChaala ku ndumbula yaako yooshi, ku mahala ghaako ghooshi na ku maka ghaako ghooshi, soona ukumughana umunyiinyu isa muumwo ghwiyiighanite yughweghwe. Ukubhomba isho kubhaghile ngaani ukukinda ukufumya ifinyamaana ifya kupemba ni fyabhupe ifinine.”
33 E sei que é importante amá-lo de todo o meu coração, de todo o meu entendimento e de todas as minhas forças, e amar o meu próximo como a mim mesmo. É mais importante que oferecer todos os holocaustos e sacrifícios exigidos pela lei”.
34 Bhwo uYeesu aatesha ukuti umundu yula aamwamula ku mahala ngaani, akamubhuula akati, “Ughwe utali kubhutali ni chitangalala icha kumwanya.” Bhwo isho shaakinda, naayumo umundu yuuyo akasulwa ukumubhuusha soona.
34 Ao perceber quanto o homem compreendia, Jesus disse: “Você não está longe do reino de Deus”. Depois disso, ninguém se atreveu a lhe fazer mais perguntas.
35 UYeesu akeendelela ukubhamanyisha abhandu mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala. Po akabhabhuusha akati, “Kali, mukushaaghania bhuleele linga abhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakumanyisha ukuti uMesiiya Mwana ghwa malafyale uNdaabhiti?
35 Mais tarde, enquanto ensinava o povo no templo, Jesus fez a seguinte pergunta: “Por que os mestres da lei afirmam que o Cristo é filho de Davi?
36 Paapo uNdaabhiti bhwo uMbepo uMwelu akumulongosha akasimba akati,
36 O próprio Davi, falando por meio do Espírito Santo, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
37 “Linga uNdaabhiti yuyuuyo akamwitisha uKilisiti ukuti ghwi Malafyale ghwake, po kali, uKilisiti abhaghiile bhuleele ukubha mwana ghwake?” Ichilundilo ichikulu icha bhandu chikamupulikishanga ku lusekelo.
37 Uma vez que Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”. E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Mu fimanyisho fyake, uYeesu akabhabhuulagha abhandu akatingi, “Mubhange maaso na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose! Paapo abheene bhiighanite ukughenda-ghenda bhwo bhafwalite imiselekesha imitali, soona bhiighanite ukuti abhandu bhabhalamukaghe ku lughindiko mu minaalo.
38 Jesus também ensinou: “Cuidado com os mestres da lei! Eles gostam de se exibir com vestes longas e de receber saudações respeitosas quando andam pelas praças.
39 Abheene bhiighanite ukwikala pa fitengu ifya pandaashi mu masinaghoghi. Soona pi ishiku ilya lusekelo, abheene bhiighanite ukwikala pa fitengu ifya bhaheesha abhaghindikighwa.
39 E como gostam de sentar-se nos lugares de honra nas sinagogas e à cabeceira da mesa nos banquetes!
40 Loole bhakupokagha ifyuma ni nyumba isha bhakolo abhafwile, soona bhakwipuutagha kwa Chaala inyipuuto indali ukuti bhiilangishe ku bhandu ukuti bhakubhomba inyiisa! Ku nongwa iyo, uChaala indiakabhape abhandu abho ulufundo ulukulu.”
40 No entanto, tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados”.
41 Bhwo uYeesu akaali ali mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala, akiikala nu kutesha ku ibhokoshi ilya kufumikisha ifyabhupe. Akateshanga bhwo abhandu bhakufumya nu kubhiika ifyabhupe fyabho mu ibhokoshi lila. Abhakabhi abhingi bhakafumya indalama inyingi.
41 Jesus sentou-se perto da caixa de ofertas do templo e ficou observando o povo colocar o dinheiro. Muitos ricos contribuíam com grandes quantias.
42 Po akiisa umukolo yumo umufwile umupiina, akafumya isalabhasha shibhili.
42 Então veio uma viúva pobre e colocou duas moedas pequenas.
43 Po uYeesu akabhiitisha abhamanyili bhaake, akabhabhuula akati, “Nalooli une ingubhabhuula ukuti, umukolo umufwile umupiina uyu, aafumya indalama inyingi mu ibhokoshi ukubhapoota bhooshi bhala bhaabho bhaafumyanga indalama shaabho.
43 Jesus chamou seus discípulos e disse: “Eu lhes digo a verdade: essa viúva depositou na caixa de ofertas mais que todos os outros.
44 Paapo abhandu bhala bhaafumya ifyabhupe fiifyo fyashaalagha ukufuma mu bhukabhi bhwabho. Loole umukolo uyu pamupeene nu kuti mupiina, poope aafumya indalama shaake shooshi shiisho sha kumwafwa mu bhwumi bhwake.”
44 Eles deram uma parte do que lhes sobrava, mas ela, em sua pobreza, deu tudo que tinha”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.