Marcos 10
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT
1 Po uYeesu na bhamanyili bhaake bhakatiila mu kaaya aka Kapenabhumu, bhakaghendela ku chiisu chiicho chili ku isiila ilya lusooko ulwa Yoolotani nu kubhuuka mu chiisu icha Yuteeya. Kwoshi kuukwo uYeesu akabhuukagha, ichilundilo icha bhandu chikabhungaanagha nu kumukonga, ghwepe akabhamanyishanga isa muumwo akiisubhila ukubhomba.
1 Então Jesus deixou Cafarnaum e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão. Mais uma vez, multidões se juntaram ao seu redor e, como de costume, ele as ensinava.
2 ABhafalisaayi bhamu bhakiisa kwa Yeesu ukuti bhamughele, bhakamubhuusha bhakati, “Kali, indaghilo isha Moose shikwitikisha umulume ukumusoosha umukashi ku nongwa yooshi yila?”
2 Alguns fariseus vieram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha com a seguinte pergunta: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher?”.
3 UYeesu akabhaamula akati, “Kali, uMoose akabhalaghila kooni ku sha kalata ughwa kusookana?”
3 Jesus respondeu: “O que Moisés disse na lei a respeito do divórcio?”.
4 Abheene bhakamwamula bhakati, “UMoose akiitikisha ukuti umulume abhaghiile ukumusimbila umukashi ukalata ughwa kusookana nu kumuleka.”
4 “Ele o permitiu”, responderam os fariseus. “Disse que um homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora.”
5 UYeesu akabhaamula akati, “UMoose akabhasimbila ululaghilo ulwo abhosekulu bhiinyu pamupeene nuumwe ku nongwa iya kuti indumbula shiinyu ngafu.
5 Jesus, porém, disse: “Moisés escreveu esse mandamento porque vocês têm o coração duro,
6 Loole ukufuma kubhwandilo ubhwa kupelighwa ichiisu, ‘UChaala akapela umuliisha nu mukolo.’
6 mas ‘Deus os fez homem e mulher’ desde o princípio da criação.
7 Ku nongwa iyo, umuliisha indiakamuleke ughwise nu ngʼina, indiakakamandane nu mukashi.
7 ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher,
8 Umulume nu mukashi indibhakabhe mubhili ghumoghwene. Po abhandu bhabhili abho bhatakubha bhabhili soona, loole bhakubha mubhili ghumoghwene.
8 e os dois se tornam um só’. Uma vez que já não são dois, mas um só,
9 Po umuliisha nu mukolo bhaabho uChaala abhakamandaniishe, manye umundu abhalekaaniange.”
9 que ninguém separe o que Deus uniu”.
10 Bhwo bhaaghaluka mu nyumba yiiyo bhakiikalagha, abhamanyili bhaake bhakamubhuusha soona uYeesu isha kusookana.
10 Mais tarde, quando Jesus estava em casa com seus discípulos, eles tocaram no assunto outra vez.
11 UYeesu akabhaamula akati, “Umundu ghweshi yuuyo akumusoosha umukashi nu kwegha umukolo umunine, akubhomba ubhushipani.
11 Jesus respondeu: “Quem se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério contra ela.
12 Soona, umukolo yuuyo aasooka ku mulume nu kweghighwa nu muliisha umunine, ghwepe akubhomba ubhushipani.”
12 E, se a mulher se divorcia do marido e se casa com outro homem, comete adultério”.
13 Po abhandu bhamu bhakiisa na bhaana abhakeke kwa Yeesu ukuti abheegheleshe pa mitu yaabho nu kubhasaya, loole abhamanyili bhaake bhakabhakemela abhandu bhala.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Bhwo uYeesu aashibhona isho, akakalala. Akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Bhaleke abhaana abhakeke bhiisaghe kukwangu, manye mubhakaanishange. Paapo ichitangalala icha Chaala cha bhandu bhooshi bhaabho bhali ungati bhaana abha.
14 Ao ver isso, Jesus ficou indignado com os discípulos e disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino de Deus pertence aos que são como elas.
15 Nalooli ingubhabhuula, umundu ghweshi yuuyo atakuchipokeela ichitangalala icha Chaala ungati mwana umukeke uyu, ataaakiingile shiku mu chitangalala icho.”
15 Eu lhes digo a verdade: quem não receber o reino de Deus como uma criança de modo algum entrará nele”.
16 Po uYeesu akabheegha abhaana nu kubhapakata, akabhabhiikila utukono pa mitu yaabho nu kubhasaya.
16 Então tomou as crianças nos braços, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
17 Bhwo uYeesu na bhamanyili bhaake bhali mu sila, umundu yumo akamukindilila uYeesu, akafughamila pandaashi papaake nu kumubhuusha akati, “Ghwe Mumanyishi umwisa, kali, imbombe kooni ukuti imbwaghe ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila?”
17 Quando Jesus saía para Jerusalém, um homem veio correndo em sua direção, ajoelhou-se diante dele e perguntou: “Bom mestre, que devo fazer para herdar a vida eterna?”.
18 UYeesu akamwamula akati, “Kali, kooni kuunjugha une ukubha mwisa? Ataliipo umundu naayumo yuuyo mwisa, loole uChaala mwene.
18 “Por que você me chama de bom?”, perguntou Jesus. “Apenas Deus é verdadeiramente bom.
19 Ughwe ushimeenye indaghilo shiisho shikuti, ‘Manye ughoghaghe, manye ushipanaghe, manye ghwibhaghe, manye ubhange mukeeti ughwa bhumyashi, manye ushimbulaghe nu kuti umughindikaghe ughuuso nu nyoko.’ ”
19 Você conhece os mandamentos: ‘Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho. Não engane ninguém. Honre seu pai e sua mãe’.”
20 Umundu yula akayugha akati, “Ghwe Mumanyishi, une ishikongite indaghilo shooshi isho ukufuma ubhukeke bhwangu.”
20 O homem respondeu: “Mestre, tenho obedecido a todos esses mandamentos desde a juventude”.
21 Po uYeesu akamutesha ku ndumbula iya lughano, akamubhuula akati, “Kashaalite akandu kamukeene kukwako. Bhuuka ughulishe twoshi tuutwo uli natwo. Indalama shiisho ghwashaagha, ubhape abhapiina. Linga ghwabhomba ulwo, indiukabhe ghwibhiikila ichuuma kumwanya. Po isagha ghuungongaghe.”
21 Com amor, Jesus olhou para o homem e disse: “Ainda há uma coisa que você não fez. Vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Bhwo umundu yula aapulika inongwa isho, akaghibha pa maaso, akatiilaapo bhwo aswimaanite paapo akabha ni chuuma ichingi leka.
22 Ao ouvir isso, o homem ficou desapontado e foi embora triste, pois tinha muitos bens.
23 UYeesu akakelengania kuno na kuno, akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Kupala leka abhakabhi ukwingila mu chitangalala icha Chaala.”
23 Jesus olhou ao redor e disse a seus discípulos: “Como é difícil os ricos entrarem no reino de Deus!”.
24 Abhamanyili bhaake bhakaswigha leka ku mashu ghaake. UYeesu akabhabhuula soona akati, “Mwe bhaana bhangu, kupala leka abhakabhi ukwingila mu chitangalala icha Chaala!
24 Os discípulos se admiraram de suas palavras. Mas Jesus disse outra vez: “Filhos, entrar no reino de Deus é muito difícil.
25 Kupepe ngaani ingamila ukufumisania pa kaashi aka sindaano, ukukinda umukabhi ukwingila mu chitangalala icha Chaala.”
25 É mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
26 Abhamanyili bhaake bhakaswigha leka, bhakaanda ukubhuusania bheene-bheene bhakati, “Po linga bhwo shili, kali, ghwini yuuyo abhaghiile ukupokighwa?”
26 Perplexos, os discípulos perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
27 UYeesu akabhatesha, akabhabhuula akati, “Shiisho shitabhaghiile ukubhombighwa ku bhandu, kwa Chaala shitali ulwo, paapo kukwake shooshi shibhaghiile ukubhombighwa.”
27 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas não para Deus. Para Deus, tudo é possível”.
28 Po uPeeteli akamubhuusha uYeesu akati, “Ghwe Mumanyishi, kali, ishi shili bhuleele kukwitu? Paapo utwe tufilekite fyoshi fiifyo twali nafyo nu kukukonga ughwe!”
28 Então Pedro começou a falar: “Deixamos tudo para segui-lo”.
29 UYeesu akamwamula akati, “Nalooli ingubhabhuula umwe, umundu ghweshi yuuyo ayilekite inyumba, abhakulu, abhalumbu, ungʼina, ughwise, abhaana pamu imighunda ku nongwa yangu na ku nongwa iya Nongwa iNyiisa,
29 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que todos que deixaram casa, irmãos, irmãs, mãe, pai, filhos ou propriedades por minha causa e por causa das boas-novas
30 indiakapokeele imya yimo (100) mu tundu twoshi utwo mu kabhalilo aka, inyumba, abhakulu, abhalumbu, abhongʼina, abhaana ni mighunda. Loole pamupeene ni isho, indiakapokeele ni ndamyo inyingi. Soona indiakapokeele ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila akabhalilo kaako kakwisa.
30 receberão em troca, neste mundo, cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e propriedades, com perseguição, e, no mundo futuro, terão a vida eterna.
31 Loole abhandu abhingi bhaabho bhakughindikighwa akabhalilo aka, bhataabhakaghindikighwe akabhalilo kaako kakwisa. Soona, abhandu bhaabho bhatakughindikighwa akabhalilo aka, indibhakaghindikighwe akabhalilo kaako kakwisa.”
31 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros”.
32 UYeesu na bhamanyili bhaake kalongo na bhabhili (12) bhala, bhakakwelagha ukubhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo bhali mu sila, uYeesu akabha mundaashi mumwabho. Abhamanyili bhaake bhakaswighagha, bhoope abhandu abhanine bhaabho bhakamukongagha, bhakooghopa. Po uYeesu akabhiitisha soona palubhafu kalongo na bhabhili bhala nu kwanda ukubhabhuula shiisho indishimwaghe.
32 Por esse tempo, subiam para Jerusalém, e Jesus ia à frente. Os discípulos estavam muito admirados, e o povo que os seguia tinha grande temor. Jesus chamou os Doze à parte e, mais uma vez, começou a descrever tudo que estava prestes a lhe acontecer.
33 Akabhabhuula akati, “Pulikisha imbabhuule! Ulu, tukukwela ukubhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo tuli ukwo, uMwana ughwa Mundu indiabhiikighwe mu tukono utwa bhosongo abha bhapuuti na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose, bhoope indibhakamulonge ukuti aghoghighwe nu kumubhiika mu tukono utwa bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta.
33 “Ouçam”, disse ele. “Estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte e o entregarão aos gentios.
34 Bhoope indibhakamwangalile nu kumufwilila amati, indibhakamukome ni fikoti nu kumughogha. Loole indiakashuuke pi ishiku ilya bhutatu.”
34 Zombarão dele, cuspirão nele, o açoitarão e o matarão, mas depois de três dias ele ressuscitará.”
35 UYaakobhu nu Yoohani bhaabho bhakabha bhaana abha Sebhetaayi, bhakabhuuka kwa Yeesu bhakayugha bhakati, “Ghwe Mumanyishi, tukusuuma utubhombele liilyo tukulonda.”
35 Então Tiago e João, filhos de Zebedeu, vieram e falaram com ele: “Mestre, queremos que nos faça um favor”.
36 UYeesu akabhabhuusha akati, “Kali, mukulonda imbabhombele kooni?”
36 “Que favor é esse?”, perguntou ele.
37 Abheene bhakamwamula bhakati, “Bhwo ghwanda ukulongosha, tukusuuma utwitikishe tukabhe pamupeene nuughwe, yumo akiikale ku kakono kaako aka kumwisa, umunine ku kakono kaako aka kushoomi mu chitangalala chaako.”
37 Eles responderam: “Quando o senhor se sentar em seu trono glorioso, queremos nos sentar em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
38 Po uYeesu akabhabhuula akati, “Mutashimeenye shiisho mukusuuma. Kali, mubhaghiile ukungʼwela ichikombe icha ndamyo chiicho inguya pakungʼwela pamu mubhaghiile ukwoshighwa ulwosho ulwa bhufwe luulwo inguya pakwoshighwa?”
38 Jesus lhes disse: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que beberei? São capazes de ser batizados com o batismo com que serei batizado?”.
39 Bhakamwamula bhakati, “Tubhaghiile.” UYeesu akabhabhuula akati, “Nalooli, ichikombe chiicho inguya pakungʼwela indimungʼwele, soona nu lwosho luulwo inguya pakwoshighwa indimwoshighwe.
39 “Somos!”, responderam eles. Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice e serão batizados com o meu batismo.
40 Loole yitaa mbombo yangu ukubhiitikisha ukuti yumo iikale ku kakono kangu aka kumwisa, umunine ku kakono kangu aka kushoomi. Ubhuyo ubhwo indibhakabhwaghe abhandu bhaabho uChaala abhabhiikiile ngaanila.”
40 Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Esses lugares serão daqueles para quem eles foram preparados”.
41 Bhwo abhamanyili abhanine kalongo (10) bhala bhaapulika ukusuuma kwabho, bhakamukalalila uYaakobhu nu Yoohani.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram o que Tiago e João haviam pedido, ficaram indignados.
42 Po uYeesu akabhiitisha abhamanyili bhooshi, akabhabhuula akati, “Mumeenye ukuti pa chiisu panu, bhala bhaabho bhakubhelengelighwa ukubha bhalongoshi, bhakubhalaghila abhandu bhaabho ku maka, soona bhakubhabhombesha ngaani abhandu abho.
42 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os que são considerados líderes neste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
43 Loole manye shibhange ulwo kukwinyu. Paapo umundu ghweshi yuuyo akulonda ukubha ghwi songo pakati papiinyu, akulondighwa abhange mubhombi ghwinyu.
43 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
44 Soona, umundu ghweshi yuuyo akulonda ukubha ghwa pamwanya pakati papiinyu, akulondighwa abhange mutumwa ghwinyu mweshi.
44 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo de todos.
45 Paapo uMwana ughwa Mundu atakiisa ukuti abhandu bhamubhombelaghe, loole akiisa ukuti abhabhombelaghe abhandu nu kubhufumya ubhwumi bhwake ukuti abhapoke abhandu abhingi.”
45 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
46 Bhwo isho shaakinda, uYeesu na bhamanyili bhaake bhakafika mu kaaya aka Yeeliko. Po bhakatiila mu kaaya ako pamupeene ni chilundilo ichikulu icha bhandu. Mu sila yiiyo bhakaghendagha, akiikala kulubhafu umufwamaaso umusuumilishi yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Bhaatimaayi, kwo kuti, “Umwana ughwa Timaayi.”
46 Então chegaram a Jericó. Quando Jesus e seus discípulos saíam da cidade, uma grande multidão os seguiu. Um mendigo cego chamado Bartimeu, filho de Timeu, estava sentado à beira do caminho.
47 Bhwo uBhaatimaayi aapulika ukuti ghwi Yeesu ughwa ku Naasaleeti akughenda, akaanda ukwitisha ku ishu ilya pamwanya akati, “Ghwe Yeesu, ghwe ufumite mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti, ingukusuuma ghuumbelele ichisa!”
47 Quando Bartimeu soube que Jesus de Nazaré estava perto, começou a gritar: “Jesus, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
48 Abhandu abhingi bhakamukemela ukuti asumbe, loole umwene akoongelaghaashe ukwitisha ku ishu ilya pamwanya akati, “Ghwe Yeesu, ghwe ufumite mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti, ingukusuuma ghuumbelele ichisa!”
48 Muitos lhe diziam aos brados: “Cale-se!”. Ele, porém, gritava ainda mais alto: “Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
49 Po uYeesu akiima, akayugha akati, “Mwitishe.” Bhoope bhakamwitisha umufwamaaso yula, bhakamubhuula bhakati, “Ikasha indumbula! Iima. UYeesu akukwitisha.”
49 Quando Jesus o ouviu, parou e disse: “Falem para ele vir aqui”. Então chamaram o cego. “Anime-se!”, disseram. “Venha, ele o está chamando!”
50 Ghwepe akalitaagha ikoti lyake, akiima lubhilo, akabhuuka kwa Yeesu.
50 Bartimeu jogou sua capa para o lado, levantou-se de um salto e foi até Jesus.
51 UYeesu akamubhuusha akati, “Kali, kulonda ingubhombele kooni?” Umufwamaaso yula akamwamula akati, “Ghwe Mumanyishi, ingulonda ukuti indeshange.”
51 “O que você quer que eu lhe faça?”, perguntou Jesus. O cego respondeu: “Rabi,
52 UYeesu akamubhuula akati, “Bhuukagha, ulwitiko lwako lwakuposha.” Nakalinga, umufwamaaso yula akaanda ukutesha, po akaanda ukumukonga uYeesu mu sila.
52 Jesus lhe disse: “Vá, pois sua fé o curou”. No mesmo instante, o homem passou a ver e seguiu Jesus pelo caminho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.