Lucas 7
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT
1 Bhwo uYeesu aamala ukubhamanyisha abhandu shooshi isho, akabhuuka nu kwingila mu kaaya aka Kapenabhumu.
1 Quando Jesus terminou de dizer tudo isso à multidão, entrou em Cafarnaum.
2 Mu kaaya aka Kapenabhumu ako, akabhaamwo usongo yumo ughwa bhashikali yuuyo akabha nu mutumwa ghwake yuuyo akamughana leka. Umutumwa yula akabha mubhine leka nu kuti akabha papiipi nu kufwa.
2 Naquela ocasião, um escravo muito estimado de um oficial romano estava enfermo, à beira da morte.
3 Bhwo usongo ughwa bhashikali yula aapulika inongwa isha Yeesu, akabhatuma abhosongo bhamu abha Bhayuuta ukuti bhaye bhamusuume uYeesu ukuti iise nu kumuposha umutumwa ghwake.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, mandou alguns líderes judeus lhe pedirem que fosse curar seu escravo.
4 Po abhosongo bhala bhakabhuuka kuukwo uYeesu akabha. Bhwo bhaafika, bhakamwagha uYeesu, bhakamusuuma ngaani ukuti abhuuke amuposhe umutumwa yula bhakati, “Ghwe Malafyale, tukukusuuma, tubhuuke umupelele ichisa nu kumwafwa usongo yula ku shiisho akukusuuma.
4 Os líderes suplicaram insistentemente que Jesus socorresse o homem, dizendo: “Ele merece sua ajuda,
5 Umundu uyo mwisa leka ku nongwa iya kuti abhaghanite leka abhandu bhiitu aBhaisilaeli, soona ghwe yuuyo aatusengiile isinaghoghi yiitu.”
5 pois ama o povo judeu e até nos construiu uma sinagoga”.
6 Po uYeesu akiitika nu kwanda ukubhuuka ku nyumba iya songo yula pamupeene na bhosongo abha Bhayuuta bhala. Loole bhwo bhali papiipi ukufika ku nyumba yila, usongo ughwa bhashikali yula akabhatuma abhamanyani bhaake kwa Yeesu ukuti bhamubhuule ukuti, “Ghwe Malafyale, manye ghwilabhaashange ukwisa ku nyumba yangu ku nongwa iya kuti une indaa mubhaghile ukuti ughwe ghwingile mu nyumba yangu.
6 Jesus foi com eles, mas, antes de chegarem à casa, o oficial mandou alguns amigos para dizer: “Senhor, não se incomode em vir à minha casa, pois não sou digno de tamanha honra.
7 Yo yiiyo nongwa iyi niibhweni ukuti indaa mubhaghile nu kwisa pakukomaana nuughwe. Loole ingukusuuma uyughe ishu lyene ukufuma kubhutali nu mutumwa ghwangu indiapole.
7 Não sou digno sequer de ir ao seu encontro. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
8 Paapo nuune indi paase pa bhosongo. Soona indi na bhashikali bhaabho bhali paase papangu. Linga naamubhuula yumo ukuti, ‘Bhuuka!’ Nakalinga, ghwepe akubhuuka. Soona ingumubhuula umunine ukuti, ‘Isagha!’ Nakalinga, ghwepe akwisa. Nu mutumwa ghwangu muumwo ingumubhuulila, mwo muumwo akubhombela.”
8 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles fazem”.
9 Bhwo uYeesu aaghapulika amashu agho, akaswigha leka. Po akachisanukila ichilundilo icha bhandu chiicho chikamukongagha, akachibhuula akati, “Ingubhabhuula ukuti, mu chiisu chooshi icha Isilaeli, indamubhweni naalumo umundu yuuyo ali nu lwitiko ulukulu isa ulu!”
9 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado. Voltou-se para a multidão que o seguia e disse: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!”.
10 Bhwo abhamanyani abha songo ughwa bhashikali bhaaghaluka mu nyumba iya songo yula, bhakamwagha umutumwa yula yuuyo kubhwandilo akabha mubhine leka, apolite, mwisaashe.
10 E, quando os amigos do oficial voltaram para a casa dele, encontraram o escravo em perfeita saúde.
11 Pi ishiku liilyo likakongagha, uYeesu na bhamanyili bhaake bhakabhuuka mu kaaya aka Nayini ni chilundilo ichikulu icha bhandu chikamukongagha.
11 Logo depois, Jesus foi com seus discípulos à cidade de Naim, e uma grande multidão o seguiu.
12 Bhwo bhaapalamila ukufika pa mulyango umukulu ughwa kaaya kala, tesha, bhakakomaana na bhandu bhamu bhaabho bhakapimba umufimba ughwa mwana umulumyana mu ibhokoshi, bhakubhuuka pakushiila. Umwana umufwe yula akabha mwene kwa ngʼina yuuyo akabha mufwile. Abhandu abhingi ukufuma mu kaaya kala bhakabha pamupeene nu mukolo yula.
12 Quando ele se aproximou da porta da cidade, estava saindo o enterro do único filho de uma viúva, e uma grande multidão da cidade a acompanhava.
13 Bhwo uMalafyale aamubhona umukolo umufwile yula, akamupelela ichisa, akamubhuula akati, “Ghwe maayi, manye ulilaghe.”
13 Quando o Senhor a viu, sentiu profunda compaixão por ela. “Não chore!”, disse ele.
14 UYeesu akabhiyila pi ibhokoshi, akalipalamaasha, po abhandu bhaabho bhakapimba ibhokoshi lila bhakiima. UYeesu akamubhuula umufwe yula akati, “Ghwe mulumyana ughwe! Ingukubhuula, lamusha!”
14 Então foi até o caixão, tocou nele e os carregadores pararam. E disse: “Jovem, eu lhe digo: levante-se!”.
15 Nakalinga, umulumyana yula yuuyo aafwile akashuuka, akiikala, akaanda ukuyugha. Po uYeesu akamupa ungʼina umwana yula.
15 O jovem que estava morto se levantou e começou a conversar, e Jesus o devolveu à sua mãe.
16 Bhwo abhandu bhala bhaashibhona isho, bhakooghopa leka, bhakaanda ukumupaala uChaala bhakati, “UChaala amutumite umusololi usongo kukwitu! UChaala iisile pakutwafwa utwe!”
16 Grande temor tomou conta da multidão, que louvava a Deus, dizendo: “Um profeta poderoso se levantou entre nós!” e “Hoje Deus visitou seu povo!”.
17 Po inongwa isha Yeesu isho shikafumukwa leka mu chiisu chooshi icha Yuteeya na mu fyisu fyoshi ifya papiipi.
17 Essa notícia sobre Jesus se espalhou por toda a Judeia e seus arredores.
18 Bhwo uYoohani uMwoshi akaali ali mu nyumba iya bhapinyighwa, abhamanyili bhaake bhakabhuuka nu kumubhuula shooshi shiisho uYeesu akashibhombagha. Po uYoohani akabhiitisha abhamanyili bhabhili mu bhamanyili bhaake.
18 Os discípulos de João Batista lhe contaram tudo que Jesus estava fazendo. Então João chamou dois de seus discípulos
19 Bhwo bhiisa kukwake, akabhatuma kwa Yeesu ukuti bhamubhuushe ukuti, “Kali, ughwe ghwe Kilisiti yula yuuyo bhakasolola ukuti indiakiise pamu tumulindililaghe umunine?”
19 e os enviou ao Senhor, para lhe perguntar: “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
20 Bhwo abhamanyili bhabhili bhala bhaafika kwa Yeesu, bhakamubhuusha bhakati, “UYoohani uMwoshi aatutuma kukwako tukubhuushe ukuti, ‘Kali, ughwe ghwe Kilisiti yula yuuyo bhakasolola ukuti indiakiise pamu tumulindililaghe umunine?’ ”
20 Os dois discípulos de João encontraram Jesus e lhe disseram: “João Batista nos enviou para lhe perguntar: ‘O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?’”.
21 Mu kabhalilo kala kala abhamanyili bhabhili bhala bhakatesha muumwo uYeesu akabhaposhanga abhandu abhingi bhaabho bhakabha bhabhine, akabhaposhanga na bhaabho bhakabha ni mbepo imbiibhi, soona akabhaposhanga abhandu abhingi bhaabho bhakabha bhafwamaaso.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de suas doenças, enfermidades e espíritos impuros, e restaurou a visão a muitos cegos.
22 Po uYeesu akabhaamula abhamanyili bhala akati, “Bhuuka mumubhuule uYoohani shooshi shiisho mwashibhona na shiisho mwashipulika. Paapo bhaabho bhaali bhafwamaaso bhakutesha, bhaabho bhaali bhochikwefu bhakughenda, bhaabho bhaali ni mbungo iya makete bhapolite, bhaabho bhaali ni fipuli bhakupulika na bhafwe bhakushuuka. Soona, abhapiina bhakupokeela iNongwa iNyiisa.
22 Em seguida, disse aos discípulos de João: “Voltem a João e contem a ele o que vocês viram e ouviram: os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
23 Soona mumubhuule ukuti, ‘UChaala akumusaya umundu ghweshi yuuyo atakwilaamwa kukwangu.’ ”
23 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
24 Bhwo abhamanyili abha Yoohani bhaatiila, uYeesu akaanda ukufilingaania ifilundilo ifya bhandu fila isha Yoohani uMwoshi akati, “Kali, mukabhuukagha pakutesha kooni ku lungalangala? Kali, mukabhuukagha pakumutesha umundu yuuyo akwitika shooshi isa ulutete luulwo ichikungu chikaluyungaanianga kwoshi kwoshi? Nashiku.
24 Depois que os discípulos de João saíram, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
25 Po kali, mukabhuukagha pakutesha kooni? Kali, mukabhuukagha pakumutesha umundu yuuyo afwalite imyenda iya mutengo umukulu? Pulikisha, abhandu bhaabho bhakufwala imyenda iya mutengo umukulu na bhaabho bhakwikala pabhwisa, bhakwikala mu nyumba ingulu isha bhomalafyale!
25 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras e vive no luxo mora em palácios.
26 Po kali, mukabhuukagha pakutesha kooni? Kali, mukabhuukagha pakumutesha umusololi? Mwo muumwo, loole ingubhabhuula ukuti uYoohani akindite pa musololi.
26 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
27 Uyu ghwe yuuyo inongwa shaake shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukuti,
27 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente’.
28 UYeesu akayugha soona akati, “Nalooli ingubhabhuula, mu bhandu bhooshi bhaabho bhapaapiighwe na bhakolo, atabhonekite naayumo ukubha ghwa pamwanya ukumukinda uYoohani uMwoshi. Loole umundu yuuyo mufuyuke ku chitangalala icha Chaala, ghwe yuuyo ghwa pamwanya ukumukinda umwene.”
28 Eu lhes digo: de todos que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino de Deus é maior que ele”.
29 Po bhwo abhandu bhooshi pamupeene na bhasongesha songo bhaamupulika uYeesu akuyugha inongwa isha Yoohani, bhakiitika ukuti shiisho uChaala akalaghila sha nalooli ku nongwa iya kuti uYoohani ghwe yuuyo akabhoosha.
29 Todos que ouviram as palavras de Jesus, até mesmo os cobradores de impostos, concordaram que o caminho de Deus era justo, pois tinham sido batizados por João.
30 Loole aBhafalisaayi na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakakaana shiisho uChaala akalondagha ukuti bhabhombaghe ku nongwa iya kuti bhakakaana ukwoshighwa nu Yoohani.
30 Os fariseus e mestres da lei, no entanto, rejeitaram o propósito de Deus para eles, pois recusaram o batismo de João.
31 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Kali, imbagheleshe na kooni abhandu abha mbaapo iyi? Kali, bhagheliile na kooni?
31 “Assim, a que posso comparar o povo desta geração?”, perguntou Jesus.
32 Abhandu abha mbaapo iyi bhagheliile na bhaana bhaabho bhakwikala pa munaalo nu kwitisania bheene-bheene bhakuti,
32 “Como posso descrevê-los? São como crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos: ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram, entoamos lamentos, e vocês não choraram’.
33 “Inguyugha ulu ku nongwa iya kuti bhwo uYoohani uMwoshi iisa kukwinyu, atakulya umukati pamu atakungʼwa indifaayi, mukakaana ukumupulikisha paapo mukayughagha mukatingi, ‘Umundu uyu akoliighwe ni mbepo imbiibhi.’
33 Quando João Batista apareceu, não costumava comer e beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
34 Bhubhuubhwo, bhwo uMwana ughwa Mundu iisa kukwinyu akulya umukati nu kungʼwa indifaayi, mukukaana ukumupulikisha paapo mukuyugha ukuti, ‘Tesha! Umundu uyu mupafu soona ghwi chingʼwelo, mumanyani ghwa bhasongesha songo na bhatulanongwa!’
34 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’.
35 Loole pamupeene ni isho shiisho mukuyugha, amahala agha Chaala ghakubhoneka ukubha gha nalooli ku mbombo isha bhandu bhaake bhooshi bhaabho bhakubhomba shiisho shibhaghiile pandaashi papaake.”
35 Mas a sabedoria é comprovada pela vida daqueles que a seguem.”
36 Akabhaakwo uMufalisaayi yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Siimoni. Ishiku limo uMufalisaayi uyo akamupaalila uYeesu ukuti abhuuke kukaaya kaake alye ifindu. Po uYeesu akabhuuka kukaaya aka Mufalisaayi yula. Bhwo aafika, akiingila mu nyumba nu kwanda ukulya ifindu.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para jantar. Jesus foi à casa dele e tomou lugar à mesa.
37 Mu kaaya kala, akabhaamwo umukolo yumo yuuyo akabha mutulanongwa. Bhwo umukolo yula aapulika ukuti uYeesu ali pakulya mu nyumba iya Mufalisaayi yula, akeegha inyemba isha kunuukila isha mutengo umukulu ngaani nu kubhuuka kwa Yeesu.
37 Quando uma mulher daquela cidade, uma pecadora, soube que ele estava jantando ali, trouxe um frasco de alabastro contendo um perfume caro.
38 Bhwo umukolo yula aafika, akiima papiipi nu tulundi utwa Yeesu. Akaanda ukulila na maashooshi ghaake ghakaanda ukutoonyela pa tulundi utwa Yeesu. Po akaanda ukughapuupula amaashooshi ghala ni chingʼwili chaake nu kutupaka utulundi inyemba isha kunuukila ukulangisha ulughindiko.
38 Em seguida, ajoelhou-se aos pés de Jesus, chorando. As lágrimas caíram sobre os pés dele, e ela os secou com seu cabelo; e continuou a beijá-los e a derramar perfume sobre eles.
39 Po bhwo uMufalisaayi yula yuuyo akamupaalila uYeesu aashibhona shiisho shikabhombighwa, akiiyughaania mwene mu ndumbula yaake akati, “Linga umundu uyu akabhanga musololi nalooli, ngali aamumanya umukolo yuuyo akumupalamaasha ukuti ghwini nu kuti ali bhuleele. Soona ngali aamanya ukuti umukolo uyu mutulanongwa.”
39 Quando o fariseu que havia convidado Jesus viu isso, disse consigo: “Se este homem fosse profeta, saberia que tipo de mulher está tocando nele. Ela é uma pecadora!”.
40 Bhwo uYeesu aamanya shiisho uSiimoni akiinongʼonagha mu ndumbula yaake, akamubhuula akati, “Ghwe Siimoni, indi ni sha kuyugha nuughwe.” Ghwepe akaamula akati, “Ghwe Mumanyishi, ingukusuuma ghuumbuule.”
40 Jesus disse ao fariseu: “Simão, tenho algo a lhe dizer”. “Diga, mestre”, respondeu Simão.
41 Po uYeesu akamubhuula ichifwanikisho chimo akati, “Bhakabhaakwo abhandu bhamu bhabhili bhaabho bhakakopa indalama ku mundu yumo. Yumo akakopa indinaali imya ihaano (500) nu munine akakopa indinaali amalongo mahaano (50).
41 Então Jesus lhe contou a seguinte história: “Um homem emprestou dinheiro a duas pessoas: quinhentas moedas de prata a uma delas e cinquenta à outra.
42 Bhwo abhandu bhabhili bhala bhaapootwa ukumughalushikisha indalama shaake yuuyo akabhakopela, umwene ndalama yula akabhahobhokela indalama shila bhooshi bhabhili chishita kubhamelela soona. Kali, mu bhandu bhabhili abho bhaabho bhakakopa indalama, ghwini yuuyo indiamughane nu kumupaalisha ngaani umundu yula yuuyo akabhakopela indalama?”
42 Como nenhum dos devedores conseguiu lhe pagar, ele generosamente perdoou ambos e cancelou suas dívidas. Qual deles o amou mais depois disso?”.
43 USiimoni akamwamula akati, “Une ingwinongʼona ukuti mundu yula yuuyo umwene ndalama akamuhobhokela indalama inyingi ghwe yuuyo indiamughane nu kumupaalisha ngaani.” Po uYeesu akamubhuula akati, “Ghwe Siimoni, ghwayugha ubhwanalooli.”
43 Simão respondeu: “Suponho que aquele de quem ele perdoou a dívida maior”. “Você está certo”, disse Jesus.
44 Po uYeesu akasanuka nu kumutesha umukolo yula, akamubhuula uSiimoni akati, “Ghwe Siimoni, kali, ghwamubhona umukolo uyu shiisho aabhomba? Bhwo niingila mu nyumba yaako, ughwe utaambiile na miishi agha kusuka utulundi twangu, loole umukolo uyu aasuka utulundi twangu na maashooshi ghaake nu kuumbuupula ni chingʼwili chaake.
44 Então voltou-se para a mulher e disse a Simão: “Veja esta mulher ajoelhada aqui. Quando entrei em sua casa, você não ofereceu água para eu lavar os pés, mas ela os lavou com suas lágrimas e os secou com seus cabelos.
45 Bhwo kuundamuka, utaafipite, loole umukolo uyu atakulita ukuufipa utulundi twangu ukwandila akabhalilo kaako niingiile mu nyumba iyi.
45 Você não me cumprimentou com um beijo, mas, desde a hora em que entrei, ela não parou de beijar meus pés.
46 Soona utaambakite inyemba pa mutu ukulangisha ulughindiko, loole umukolo uyu aambaka utulundi twangu ni nyemba isha kunuukila isho.
46 Você não me ofereceu óleo para ungir minha cabeça, mas ela ungiu meus pés com um perfume raro.
47 Ku nongwa iyo, ingukubhuula ukuti naamuhobhokela umukolo uyu imbiibhi shaake shiisho shaali nyingi, paapo aalangisha ulughano ulukulu kukwangu nu kuungindika. Loole umundu yuuyo ingumuhobhokela panandi imbiibhi shaake, umundu uyo akulangisha ulughano lwake panandi.”
47 “Eu lhe digo: os pecados dela, que são muitos, foram perdoados e, por isso, ela demonstrou muito amor por mim. Mas a pessoa a quem pouco foi perdoado demonstra pouco amor”.
48 Po uYeesu akamubhuula umukolo yula akati, “Ghwe mulindu, naakuhobhokela imbiibhi shaako shooshi.”
48 Então Jesus disse à mulher: “Seus pecados estão perdoados”.
49 Po bhwo abhandu abhanine bhaabho bhakalyanga pamupeene nu Yeesu bhaapulika amashu agha Yeesu, bhakaanda ukubhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, ghwini umundu uyu yuuyo ghwepe akuhobhokela abhandu imbiibhi shaabho?”
49 Os homens que estavam à mesa diziam entre si: “Quem é esse que anda por aí perdoando pecados?”.
50 Po uYeesu akamubhuula soona umukolo yula akati, “Ghwe mulindu, ghwapokighwa ku nongwa iya kuunyiitika une. Ulu bhuukagha kukaaya kaako nu lutengaano ukufuma kwa Chaala!”
50 E Jesus disse à mulher: “Sua fé a salvou. Vá em paz”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.