Lucas 6
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 Ishiku limo ilya Sabhati, uYeesu na bhamanyili bhaake bhakaghendagha mu sila yiiyo yikaghenda pakati pa mighunda. Bhwo bhakughenda, abhamanyili bhaake bhakaanda ukuposola ifisaasali, bhakafifikisanianga nu tukono twabho nu kwanda ukulya iseke shaake.
1 Num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos começaram a colher e a debulhar espigas, e a comer os grãos de trigo.
2 Bhwo aBhafalisaayi bhamu bhaabhabhona abhamanyili bhala, bhakabhabhuusha bhakati, “Kali, kooni mukubhomba shiisho indaghilo isha Moose shitakwitikisha ukubhomba pi ishiku ilya Sabhati?”
2 Então alguns fariseus perguntaram: — Por que é que vocês estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Po uYeesu akabhabhuusha akati, “Kali, mutabhelengite mu Masimbo aMeelu muumwo uNdaabhiti na bhanine bhakabhombela bhwo isala yaabhabhabha?
3 Jesus respondeu:
4 Akiingila mu Nyumba iya Chaala, akeegha imikati yiiyo yikabhiikighwa pandaashi pa Chaala. Naayumo umundu yuuyo indaghilo isha Moose shikamwitikishanga ukulya imikati yila, loole abhapuuti bheene. Loole uNdaabhiti akeegha imikati iyo, akalya, akabhapa na bhanine bhoope bhakalya.”
4 Ele entrou na casa de Deus, pegou os pães oferecidos a Deus, comeu e deu também aos seus companheiros. No entanto é contra a nossa Lei alguém comer desses pães; somente os sacerdotes têm o direito de fazer isso.
5 Po uYeesu akabhabhuula akati, “UMwana ughwa Mundu ali na maka na pi ishiku ilya Sabhati.”
5 E Jesus terminou, dizendo:
6 Pi ishiku inine ilya Sabhati, uYeesu akiingila mu sinaghoghi nu kwanda ukubhamanyisha abhandu. Mu sinaghoghi mula, akabhaamwo umundu yumo yuuyo akakono kaake aka kumwisa kakabha kalalite.
6 Num outro sábado Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar. Estava ali um homem que tinha a mão direita aleijada.
7 Soona bhakabhaamwo na Bhafalisaayi na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhaabho bhakalondagha isila iya kumusitaaka uYeesu. Po bhakamutendeelagha uYeesu ukuti bhateshe linga indiamuposhe umundu yula pi ishiku ilya Sabhati.
7 Alguns mestres da Lei e alguns fariseus ficaram espiando Jesus com atenção para ver se ele ia curar alguém no sábado. Pois queriam arranjar algum motivo para o acusar de desobedecer à Lei .
8 Loole uYeesu akashimanya inyinongʼono shaabho. Po akamubhuula umundu ughwa kakono akalale yula akati, “Ghwe mumanyani ghwangu, nyatuka, iima pakati pa bhandu.” Po umundu yula akanyatuka nu kwima pandaashi papaabho.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e por isso disse para o homem que tinha a mão aleijada: O homem se levantou e ficou em pé.
9 Po uYeesu akabhabhuusha akati, “Ingubhabhuusha umwe, kali, liliku liilyo indaghilo isha Moose shikwitikisha ukubhomba pi ishiku ilya Sabhati? Kali, ukubhomba inyiisa pamu ukubhomba imbiibhi? Kali, ukubhupoka ubhwumi pamu ukubhughogha?”
9 Então Jesus disse:
10 Bhwo uYeesu aabhabhuusha ibhuusho ilyo, akabhatesha abhandu bhooshi, akamubhuula ughwa kakono akalale yula akati, “Ghwe mumanyani ghwangu, gholosha akakono kaako.” Ghwepe akagholosha, nakalinga akakono kaake kakapola lwoshi.
10 Jesus olhou para todos os que estavam em volta dele e disse para o homem: O homem estendeu a mão, e ela sarou.
11 Loole abheene bhakakalala leka, bhakaanda ukuyughisania bheene-bheene ukuti bhamubhombele kooni uYeesu.
11 Aí os mestres da Lei e os fariseus ficaram furiosos e começaram a conversar sobre o que poderiam fazer contra Jesus.
12 Ishiku limo uYeesu akabhuuka ku kaghamba pakwipuuta. Akaghoneesha bhwo akwipuuta kwa Chaala.
12 Naquela ocasião Jesus subiu um monte para orar e passou a noite orando a Deus.
13 Bhwo bhwacha pangeelo, uYeesu akabhiitisha abhamanyili bhaake. Mu bhamanyili abho, akabhasala kalongo na bhabhili (12), akabhapa ingamu ukubha bhatumighwa.
13 Quando amanheceu, chamou os seus discípulos e escolheu doze deles. E deu o nome de apóstolos a estes doze:
14 Po ingamu isha bhatumighwa kalongo na bhabhili abho sho ishi, uSiimoni yuuyo uYeesu akamupa ingamu iya Peeteli nu munungʼuna uNdeleeya, uYaakobhu, uYoohani, uFilipu, uBhatolomaayi,
14 Simão, em quem pôs o nome de Pedro, e o seu irmão André; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 uMataayi, uToomasi, uYaakobhu umwana ughwa Alufeeyo, uSiimoni uMulwila Chiisu,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu; Simão, o nacionalista;
16 uYuuta umwana ughwa Yaakobhu nu Yuuta Isikaliyooti, yuuyo pabhumalilo akiisa aamubhiika uYeesu mu tukono utwa bhalughu.
16 Judas, filho de Tiago; e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 UYeesu pamupeene na bhamanyili bhaake bhakiilomuka ukufuma ku kaghamba nu kwima pa ndebheela yimo. Pabhuyo bhula pakabha ni chilundilo ichikulu icha bhamanyili bhaake pamupeene ni chilundilo ichikulu icha bhandu. Abhandu abho bhakafuma mumbafu shooshi isha chiisu icha Yuteeya, mu kaaya aka Yelusaleemu na mumbafu isha twaya utwa Tiilo nu twa Sindoni tuutwo tuli kulubhafu ku nyanja iya Menditelaaniya.
17 Jesus desceu do monte com eles e parou com muitos dos seus seguidores num lugar plano. Uma grande multidão estava ali. Era gente de toda a Judeia, de Jerusalém e das cidades de Tiro e Sidom , que ficam na beira do mar.
18 Abhandu abho bhakiisa pakumupulikisha uYeesu nu kuti abhaposhe amabhine ghaabho. Soona akabhaposhanga na bhandu bhaabho bhakataamighwanga ni mbepo imbiibhi.
18 Eles tinham vindo para ouvir Jesus e para serem curados das suas doenças. Os que estavam atormentados por espíritos maus também vieram e foram curados.
19 Ichilundilo chooshi icha bhandu bhaabho bhakabhaapo pala chikalondagha ukumupalamaasha uYeesu ku nongwa iya kuti amaka ukufuma mu mubhili ghwake ghakamuposhanga umundu ghweshi yuuyo akamupalamaashanga.
19 Todos queriam tocar em Jesus porque dele saía um poder que curava todas as pessoas.
20 Po uYeesu akabhatesha abhamanyili bhaake, akaanda ukubhamanyisha akati,
20 Jesus olhou para os seus discípulos e disse:
21 Muli bhasayighwa umwe mwe mukwipulika isala ulu,
21 — Felizes são vocês que agora têm fome,
22 Muli bhasayighwa linga abhandu bhakubhakalalila,
22 — Felizes são vocês quando os odiarem, rejeitarem, insultarem e disserem que vocês são maus por serem seguidores do
23 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Linga isho shikubhombighwa kukwinyu, sekelagha nu kunyeela-nyeela paapo uChaala abhabhiikiile umufwalo umukulu kumwanya. Umwo mwo muumwo na bhosekulu bhaabho, bhakabhabhombelagha abhasololi abha Chaala.
23 Fiquem felizes e muito alegres quando isso acontecer, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Pois os antepassados dessas pessoas fizeram essas mesmas coisas com os
24 Loole lwinyu umwe mwe muli bhakabhi ulu,
24 — Mas ai de vocês que agora são ricos,
25 Lwinyu umwe mwe mwikutite ulu,
25 — Ai de vocês que agora têm tudo,
26 Lwinyu umwe mwe abhandu bhooshi bhakubhapaala,
26 — Ai de vocês quando todos os elogiarem, pois os antepassados dessas pessoas também elogiaram os falsos profetas.
27 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Loole ingubhabhuula umwe mwe mukuumbulikisha, bhaghanaghe abhalughu bhiinyu. Bhabhombelaghe inyiisa abhandu bhaabho bhakubhakalalila.
27 — Mas eu digo a vocês que estão me ouvindo: amem os seus inimigos e façam o bem para os que odeiam vocês.
28 Soona bhiipuutilaghe abhandu bhooshi bhaabho bhakubhaghuna umwe ukuti uChaala abhasaye. Bhiipuutilaghe kwa Chaala bhala bhaabho bhakubhabhombela akabhiibhi.
28 Desejem o bem para aqueles que os amaldiçoam e orem em favor daqueles que maltratam vocês.
29 Linga umundu aakukoma ku lusaya lumo, sanuka ukuti akukome na ku lusaya ulunine. Soona linga umundu aapoka ikoti lyako, muleke eeghe ni shaati.
29 Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também. Se alguém tomar a sua
30 Linga umundu akukusuuma akandu, mupe. Soona linga umundu aapoka ku maka utundu twako, manye umumelelaghe ukuti akughalushikishe.
30 Dê sempre a qualquer um que lhe pedir alguma coisa; e, quando alguém tirar o que é seu, não peça de volta.
31 Bhabhombelaghe abhandu abhanine isa muumwo mukulonda abheene bhabhabhombelaghe umwe.
31 Façam aos outros a mesma coisa que querem que eles façam a vocês.
32 “Linga mukubhaghana bheene bhaabho bhabhaghanite umwe, uChaala atabhaghiile ukubhapaala ku shiisho mukubhomba, paapo na bhatulanongwa bhakubhaghana bhaabho bhabhaghanite.
32 — Se vocês amam somente aqueles que os amam, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama amam as pessoas que as amam.
33 Soona linga mukubhabhombela inyiisa bheene bhaabho bhakubhabhombela inyiisa umwe, uChaala atabhaghiile ukubhapaala ku shiisho mukubhomba, paapo na bhatulanongwa bhoope bhakubhomba isa bhubhuubhwo.
33 E, se vocês fazem o bem somente para aqueles que lhes fazem o bem, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama fazem isso.
34 Linga mukubhakopela bheene bhaabho mumeenye ukuti indibhakabhahombe, uChaala atabhaghiile ukubhapaala ku shiisho mukubhomba ku nongwa iya kuti na bhatulanongwa bhakubhakopelagha abhatulanongwa abhanine, paapo bhameenye ukuti indibhakabhahombe utundu twabho twoshi.
34 E, se vocês emprestam somente para aqueles que vocês acham que vão lhes pagar, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama emprestam aos que têm má fama, para receber de volta o que emprestaram.
35 Loole ingubhabhuula umwe ukuti bhaghanaghe abhalughu bhiinyu nu kubhabhombela inyiisa. Bhakopelaghe chishita kusubhaalila ukuti indibhakabhaghalushikishe kaako mwabhakopiile. Linga mukubhomba isho, uChaala indiakabhahombe umufwalo umukulu. Soona indimukabhe bhaana bha Chaala Yuuyo Ali Pamwanya Ngaani ku nongwa iya kuti umwene mwisa ku bhaabho bhatakumupaalisha na ku bhatulanongwa.
35 Façam o contrário: amem os seus inimigos e façam o bem para eles. Emprestem e não esperem receber de volta o que emprestaram e assim vocês terão uma grande recompensa e serão filhos do Deus Altíssimo. Façam isso porque ele é bom também para os ingratos e maus.
36 Bhapelelaghe ichisa abhandu bhooshi isa muumwo uGhuuso yuuyo ali kumwanya akubhapelela ichisa abhandu bhooshi.”
36 Tenham misericórdia dos outros, assim como o Pai de vocês tem misericórdia de vocês.
37 Po uYeesu akeendelela ukumanyisha akati, “Manye mumulongaghe umundu umunine ukuti uChaala manye akabhalonge nuumwe. Manye mumuyughaghe akabhiibhi umundu umunine ukuti uChaala manye akabhayughe akabhiibhi nuumwe. Bhahobhokelaghe abhanyiinyu imbiibhi shaabho ukuti uChaala akabhahobhokele nuumwe imbiibhi shiinyu.
37 — Não julguem os outros, e Deus não julgará vocês. Não condenem os outros, e Deus não condenará vocês. Perdoem os outros, e Deus perdoará vocês.
38 Bhapange abhandu utundu tuutwo bhakulonda ku chipimilo ichiisa chiicho utundu twiswile, tukanyile soona tukukupuka. Paapo ichipimilo chiicho mukubhapimila abhanine, cho chiicho uChaala indiakabhapimile nuumwe.”
38 Deem aos outros, e Deus dará a vocês. Ele será generoso, e as bênçãos que ele lhes dará serão tantas, que vocês não poderão segurá-las nas suas mãos. A mesma medida que vocês usarem para medir os outros Deus usará para medir vocês.
39 UYeesu akabhabhuula soona mu chifwanikisho akati, “Kali, umundu umufwamaaso abhaghiile ukumulongosha umufwamaaso umunine? Kali, linga akumulongosha, bhatabhaghiile ukughwila mu mbanga bhooshi bhabhili?
39 E Jesus fez estas comparações:
40 Umumanyili ataa ghwi songo ukukinda umumanyishi ghwake. Loole umumanyili yuuyo aamanyila nu kumala shooshi shiisho umumanyishi ghwake aamumanyishanga, abhaghiile ukubha isa umumanyishi ghwake.
40 Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor. Porém, quando tiver terminado os estudos, o aluno ficará igual ao seu professor.
41 “Kali, kooni kutesha akapaato kaako kali mu lyiso ilya munyiinyu, loole utakutesha ichibhali icha likokwe chiicho chili mu lyiso lyako?
41 — Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
42 Soona, kali, ubhaghiile bhuleele ukumubhuula umunyiinyu ukuti, ‘Ghwe ghwamwitu, isagha ingutiishe akapaato aka likokwe kaako kali mu lyiso lyako,’ bhwo mu lyiso lyako yughweghwe muli ni chibhali icha likokwe? Ghwe ngubhisania ughwe! Tiisha taashi ichibhali icha likokwe chiicho chili mu lyiso lyako, po indiuteshe akiisa nu kutiisha akapaato kaako kali mu lyiso ilya munyiinyu.”
42 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, se você não repara na trave que está no seu próprio olho? Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
43 Po uYeesu akeendelela ukuchimanyisha ichilundilo icha bhandu chila akati, “Litaliipo ikokwe ilyisa liilyo libhaghiile ukwela iseke imbiibhi, soona litaliipo ikokwe ibhiibhi liilyo libhaghiile ukwela iseke inyiisa.
43 — A árvore boa não dá frutas ruins, assim como a árvore que não presta não dá frutas boas.
44 Lyoshi ikokwe likumanyikwa ku seke shaake shiisho likwela. Soona, abhandu bhatabhaghiile ukwinula iseke isha likokwe ilya mukuyu pamu isha musabhibhu ukufuma mu myifwa.
44 Pois cada árvore é conhecida pelas frutas que ela produz. Não é possível colher figos de espinheiros, nem colher uvas de pés de urtiga.
45 Bhubhuubhwo nu mundu umwisa akuyugha shiisho nyiisa ukufuma mu ndumbula yaake inyiisa, loole umundu umubhiibhi akuyugha shiisho mbiibhi ukufuma mu ndumbula yaake imbiibhi. Paapo umundu akushiyugha shiisho shiiswile mu ndumbula yaake.”
45 A pessoa boa tira o bem do depósito de coisas boas que tem no seu coração. E a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más. Pois a boca fala do que o coração está cheio.
46 Po uYeesu akachibhuusha ichilundilo chiicho chikamupulikishanga akati, “Kali, kooni mukuunyiitisha mukuti, ‘Ghwe Malafyale, ghwe Malafyale,’ loole mutakubhomba shiisho ingubhabhuula?
46 — Por que vocês me chamam “Senhor, Senhor” e não fazem o que eu digo?
47 Indiimbalingaanie muumwo abheeliile umundu ghweshi yuuyo akwisa kukwangu, akushipulika nu kushibhombela imbombo shiisho inguyugha.
47 Eu vou mostrar a vocês com quem se parece a pessoa que vem e ouve a minha mensagem e é obediente a ela.
48 Umundu uyo ali isa umundu yuuyo akasengagha inyumba yaake. Bhwo akwanda ukusenga inyumba iyo, akakumba ulwalilo ukufika paase ngaani pa lyalabhwe. Po akasenga ulwalilo ulwa nyumba yaake ukufuma pa lyalabhwe. Bhwo ifula inyingi yaatima, ulusooko lukiisula ngaani, lukabhuuka nu kuyisungila inyumba yila, loole yitakaleghela na kaakanandi ku nongwa iya kuti ulwalilo lwake lukabha lwa maka.
48 Essa pessoa é como um homem que, quando construiu uma casa, cavou bem fundo e pôs o alicerce na rocha. O rio ficou cheio, e as suas águas bateram contra aquela casa; porém ela não se abalou porque havia sido bem-construída.
49 Loole umundu ghweshi yuuyo akupulika shiisho inguyugha chishita kushibhombela imbombo, ali isa umundu yuuyo akasenga inyumba yaake pa musanga chishita kubhiika ulwalilo ulwa maka. Bhwo ulusooko lwisula, lukabhuuka ku maka nu kuyisungila inyumba yila, nakalinga inyumba yila yikaghwa nu kukomanika lwoshi.”
49 Mas quem ouve a minha mensagem e não é obediente a ela é como o homem que construiu uma casa na terra, sem alicerce. Quando a água bateu contra aquela casa, ela caiu logo e ficou totalmente destruída.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.