Lucas 19

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Po uYeesu akiingila mu kaaya aka Yeeliko, akaghendela mu sila isha kaaya ako bhwo akubhuuka ku Yelusaleemu.
1 Jesus entrou em Jericó e estava atravessando a cidade.
2 Mu kaaya ako, akiikalaghaamwo umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Sakaayi. USakaayi akabha ghwi songo ughwa bhasongesha songo, soona akabha mukabhi.
2 Morava ali um homem rico, chamado Zaqueu, que era chefe dos cobradores de impostos.
3 USakaayi akalondagha ukumutesha uYeesu ukuti ali bhuleele, loole akapootwanga ukumubhona ku nongwa iya kuti akabha mupimba, soona ichilundilo ichikulu icha bhandu chikamushunguulila uYeesu.
3 Ele estava tentando ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, pois Zaqueu era muito baixo.
4 Po akakinda lubhilo mundaashi mu chilundilo icha bhandu chila, akakwela mu ikokwe ilya mukuyu ukuti amubhone uYeesu bhwo akughenda pabhuyo bhula.
4 Então correu adiante da multidão e subiu numa figueira brava para ver Jesus, que devia passar por ali.
5 Bhwo uYeesu aafika pi ikokwe lila, akatesha kumwanya ku ikokwe, akamubhona uSakaayi, akamubhuula akati, “Ghwe Sakaayi, iika lubhilo mu ikokwe! Paapo ingulonda ukwingila nu kwikala mu nyumba yaako umuusughu.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e disse a Zaqueu:
6 USakaayi akiika lubhilo mu ikokwe lila, akabhuuka nu Yeesu kukaaya kaake, akamupokeela ku lusekelo.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu na sua casa, com muita alegria.
7 Loole bhwo abhandu bhooshi bhaabho bhakabhaapo pala bhaamubhona uYeesu akwingila mu nyumba iya Sakaayi, bhakaanda ukwibhuniisha bhakati, “Tesha, uYeesu aabhuuka nu kwingila mu nyumba iya mundu yuuyo mutulanongwa!”
7 Todos os que viram isso começaram a resmungar: — Este homem foi se hospedar na casa de um pecador!
8 Po uSakaayi akiima, akamubhuula uMalafyale uYeesu akati, “Ghwe Malafyale! Pulikisha, indiinjabhanie utundu twangu mu fibhughutila fibhili ukuti imbape abhapiina ichibhughutila chimo, soona linga neeghite akandu kamu ku mundu ghweshi yula ku sila iya kumushimbula, indiimughalushikishe kanna.”
8 Zaqueu se levantou e disse ao Senhor: — Escute, Senhor, eu vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguém, vou devolver quatro vezes mais.
9 UYeesu akamubhuula akati, “Umuusughu, ubhupoki bhwisa mu nyumba yaake ku nongwa iya kuti ghwepe afumite mu chikolo icha Abhulahamu.
9 Então Jesus disse:
10 Paapo uMwana ughwa Mundu iisile pakubhalonda abhandu bhooshi bhaabho bhatulanongwa nu kubhapoka.”
10 Porque o
11 Bhwo abhandu bhakaali bhakupulikisha isho, uYeesu akeendelela ukubhabhuula ichifwanikisho ku nongwa iya kuti akabha aapalamila ukufika ku Yelusaleemu, soona ku nongwa iya kuti abhandu bhakiinongʼonagha ukuti ichitangalala icha Chaala chikayanga pakwisa mu kabhalilo akapimba kaako kakiisagha.
11 Jesus contou uma parábola para os que ouviram o que ele tinha dito. Agora ele estava perto de Jerusalém, e por isso eles estavam pensando que o Reino de Deus ia aparecer logo.
12 Po uYeesu akabhabhuula ichifwanikisho akati, “Akabhaapo umundu yumo yuuyo akafumagha mu chikolo icha bhunyafyale. Umundu uyo akachuula nu kubhuuka ku chiisu icha kubhutali ukuti apokeele amaka agha kubha ghwi malafyale nu kughaluka pakulongosha ichiisu chaake.
12 Então Jesus disse:
13 Bhwo akaali ukunyatuka, akabhiitisha abhabhombi bhaake kalongo (10) mu bhabhombi bhaake. Bhwo bhiisa, umundu yula akamupa ghweshi umubhombi indalama, akabhabhuula akati, ‘Eegha indalama ishi nu kushibhombela imbombo ku sila iya bhuchulushi ukuti shipaapaghe ukufika paapo indiingaghalukaghe.’ Po umundu yula akachuula.
13 Antes de viajar, chamou dez dos seus empregados, deu a cada um uma moeda de ouro e disse: “Vejam o que vocês conseguem ganhar com este dinheiro, até a minha volta.”
14 Loole abhandu bhamu abha kufuma mu chiisu chaake bhakamukalalilagha umundu yula. Po bhakabhatuma abhanine ku chiisu icha kubhutali chila pakuyugha ukuti, ‘Tutakumulonda umundu uyu ukuti abhe ghwi malafyale ghwitu!’
14 — Acontece que o povo do seu país o odiava e por isso mandou atrás dele uma comissão para dizer que não queriam que aquele homem fosse feito rei deles.
15 Pamupeene nu kuti bhakayugha ulwo, poope akapokeela amaka agha kubha ghwi malafyale. Po umundu yula akaghaluka, akabhiitisha abhabhombi bhaake bhala bhaabho akabhapa indalama ukuti amanye muumwo ghweshi umubhombi akabhiile.
15 — O homem foi feito rei e voltou para casa. Aí mandou chamar os empregados a quem tinha dado o dinheiro, para saber quanto haviam conseguido ganhar.
16 “Po umubhombi ughwa kwanda akiisa nu kumubhuula usongo ghwake akati, ‘Ghwe songo, ukukongana ni ndalama shiisho ukaamba, naashibhombela imbombo ku bhuchulushi, naakabha indalama inine imbya kalongo (10).’
16 O primeiro chegou e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei dez.”
17 Usongo ghwake yula akamubhuula akati, ‘Ghwabhomba akiisa leka, ughwe ghwe mubhombi umwisa. Paapo ghwali musubhaalilighwa ku tundu utunandi tuutwo ingakupa, ulu ingukupa amaka agha kulongosha utwaya kalongo.’
17 — “Muito bem!” — respondeu ele. — “Você é um bom empregado! E, porque foi fiel em coisas pequenas, você vai ser o governador de dez cidades.”
18 Umubhombi ughwa bhubhili akiisa nu kumubhuula usongo ghwake akati, ‘Ghwe songo, ukukongana ni ndalama shiisho ukaamba, naashibhombela imbombo ku bhuchulushi, naakabha indalama inine imbya ihaano.’
18 — O segundo empregado veio e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei cinco.”
19 Usongo ghwake yula akamubhuula ghwepe akati, ‘Nuughwe ghwabhomba akiisa leka, ulu ingukupa amaka agha kulongosha utwaya tuhaano.’
19 — “Você vai ser o governador de cinco cidades!” — disse o patrão.
20 “Po umubhombi umunine akiisa nu kumubhuula usongo ghwake akati, ‘Ghwe songo, tesha, indalama shaako shiisho ukaamba, eegha ishi panu. Ingashisengula indalama ishi ku sila iya kushipinya ku chenda ukuti manye shisobhe.
20 — O outro empregado chegou e disse: “Patrão, aqui está a sua moeda. Eu a embrulhei num lenço e a escondi.
21 Ingabhomba ulwo ku nongwa iya kuti ingakwoghopagha paapo ughwe ghwe mundu yuuyo utali ni chisa. Kwegha fiifyo fitaa fyako, soona isa muumwo umundu akwinula fiifyo ataalimite, bhubhuubhwo, nuughwe kukabha utundu tuutwo umundu umunine aabhomba.’
21 Tive medo do senhor, porque sei que é um homem duro, que tira dos outros o que não é seu e colhe o que não plantou.”
22 Usongo ghwake akamubhuula akati, ‘Ghwe mubhombi umubhiibhi ughwe! Indiingulonge ku mashu ghaako ghaagho ghwayugha. Linga ghwameenye ukuti une nee mundu nee indali ni chisa, ingwegha utundu tuutwo tutaa twangu, soona ingukabha utundu tuutwo umundu umunine abhombite,
22 — Ele respondeu: “Você é um mau empregado! Vou usar as suas próprias palavras para julgá-lo. Você sabia que sou um homem duro, que tiro dos outros o que não é meu e colho o que não plantei.
23 kali, kooni utakaambiikilagha indalama isho ku bhachulushi ukuti bhwo ingughaluka niise neeghe indalama shangu pamupeene ni sha pamwanya?’
23 Então por que você não pôs o meu dinheiro no banco? Assim, quando eu voltasse da viagem, receberia o dinheiro com juros.”
24 Po usongo yula akabhalaghila abhandu bhaabho bhakiima pala akati, ‘Eegha indalama isho, mupe umubhombi uyo yuuyo akabhite indalama inine imbya kalongo.’
24 — E disse para os que estavam ali: “Tirem dele a moeda e deem ao que tem dez.”
25 Bhoope bhakamubhuula bhakati, ‘Ghwe songo, tesha, umubhombi uyo ali nasho indalama kalongo!’
25 Eles responderam:
26 Usongo yula akabhaamula akati, ‘Ingubhabhuula umwe ukuti umundu ghweshi yuuyo akukabhombela akiisa kaako ali nako, uChaala indiakamwongeleshe akanine, loole umundu ghweshi yuuyo atakukabhombela akiisa kaako ali nako, uChaala indiakamupoke na kala kaako ali nako.
26 — E o patrão disse:
27 Pamupeene ni isho, isagha na bhalughu bhangu abho bhaabho bhatakalondagha ukuti une imbe nee malafyale ghwabho, bhaghoghe bhwo ingutesha!’ ”
27 E agora tragam aqui os meus inimigos, que não queriam que eu fosse o rei deles, e os matem na minha frente.”
28 Bhwo uYeesu aayugha isho, akeendelela ukukwela ukubhuuka ku Yelusaleemu.
28 Depois de dizer isso, Jesus foi adiante deles para Jerusalém.
29 Bhwo aapalamila ukufika mu kaaya aka Bheetifaaghe na ka Bheetaniya, utwaya tuutwo tuli kupiipi na kaghamba aka Mishunguti, uYeesu akabhatuma abhamanyili bhaake bhabhili,
29 Quando iam chegando aos povoados de Betfagé e Betânia, que ficam perto do monte das Oliveiras, enviou dois discípulos na frente,
30 akabhabhuula akati, “Bhuuka mu kaaya kaako kali mundaashi mumwinyu. Bhwo mukwingila mu kaaya ako, indimuyaaghe inyaana iya mbunda yipinyiighwe, yiiyo umundu naayumo itoghiteepo. Muyaabhule, mwisaghe nayo panu.
30 com a seguinte ordem:
31 Linga umundu yumo akubhabhuusha akuti, ‘Kali, kooni mukuyaabhula inyaana iya mbunda iyi?’ Mwise mumwamulaghe mutingi, ‘UMalafyale akuyilonda.’ ”
31 Se alguém perguntar por que vocês estão fazendo isso, digam que o Mestre precisa dele.
32 Po abhamanyili bhala bhakabhuuka nu kushaagha shooshi shili isa muumwo uYeesu akabhabhuulila.
32 Eles foram e acharam tudo como Jesus tinha dito.
33 Bhwo bhakuyaabhula inyaana iya mbunda yila, abheene mbunda bhakabhabhuusha abhamanyili bhala bhakati, “Kali, kooni mukuyaabhula inyaana iya mbunda iyi?”
33 Quando estavam desamarrando o jumentinho, os donos perguntaram: — Por que é que vocês estão desamarrando o animal?
34 Abhamanyili bhala bhakabhaamula bhakati, “UMalafyale akuyilonda.”
34 Eles responderam: — O Mestre precisa dele.
35 Po bhakabhuuka ni nyaana iya mbunda yila kwa Yeesu. Bhakaalisha imyenda yaabho pamwanya pa mbunda, bhakamukwesha uYeesu pamwanya.
35 Então eles levaram o jumentinho para Jesus, puseram as suas capas sobre o animal e ajudaram Jesus a montar.
36 Bhwo uYeesu iitoghite pa nyaana iya mbunda ukubhuuka ku Yelusaleemu, abhandu bhakaanda ukwalisha imyenda yaabho mu sila.
36 Conforme ele ia passando, o povo estendia as suas capas no caminho.
37 Bhwo uYeesu aapalamila ukufika ku bhwilomuka ubhwa kaghamba aka Mishunguti, ichilundilo chooshi icha bhamanyili bhaake bhakahobhoka leka nu kwanda ukumupaala uChaala ku nongwa iya fyika fyoshi fiifyo bhakafibhonagha bhwo uYeesu akubhomba.
37 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém, na descida do monte das Oliveiras, uma grande multidão de seguidores ia com ele. E eles, cheios de alegria, começaram a louvar a Deus em voz alta por tudo o que tinham visto.
38 Bhakamupaala leka bhakati, “Asayighwange uMalafyale yuuyo akwisa mu ngamu iya Malafyale uChaala. Abhandu bhooshi bhabhange nu lutengaano nu Chaala! Apaalighwange uChaala kumwanya.”
38 Eles diziam: — Que Deus abençoe o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e
39 Bhwo aBhafalisaayi bhamu bhaabho bhakabhaamwo mu chilundilo icha bhandu chila bhaapulika isho, bhakamubhuula uYeesu bhakati, “Ghwe Mumanyishi, bhasumbishe abhamanyili bhaako ukuti bhaleke ukushiyugha isho!”
39 Aí alguns fariseus que estavam no meio da multidão disseram a Jesus: — Mestre, mande que os seus seguidores calem a boca!
40 Loole uYeesu akabhaamula akati, “Ingubhabhuula umwe ukuti linga abhamanyili bhangu bhaasumba, amayondo indighambaalaghe!”
40 Jesus respondeu:
41 Bhwo uYeesu aapalamila ukufika mu kaaya aka Yelusaleemu nu kukabhona akaaya ako, akaswimaana leka nu kwanda ukulila.
41 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém e viu a cidade, chorou com pena dela
42 Akalila akati, “Mwe bhandu abha mu Yelusaleemu umwe, kaali kiisa kukwinyu umuusughu ukuti mumanye isila yiiyo yikubhapelela ulutengaano. Loole ulu mutabhaghiile ukuyimanya.
42 e disse:
43 Paapo akabhalilo kakwisa kaako abhalughu bhiinyu indibhakasenge nu kushunguusha ulubhumba ulwa maka mu kaaya kiinyu kooshi ukuti manye umundu naayumo akafumaghe pamu ukwingila.
43 Pois chegarão os dias em que os inimigos vão cercá-la com rampas de ataque, e vão rodeá-la, e apertá-la de todos os lados.
44 Indibhakabhaghoghe umwe mweshi nu kupongolania akaaya kiinyu kooshi. Indibhakabhombe ulwo ku nongwa iya kuti mukakaana ukukamanya akabhalilo kaako uChaala akiisa pakubhapoka umwe!”
44 Eles destruirão completamente você e todos os seus moradores. Não ficará uma pedra em cima da outra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio para salvá-la.
45 Po uYeesu akiingila mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala. Bhwo iingila, akabhaagha nu kubhakiisha abhandu bhooshi bhaabho bhakabhombagha ubhuchulushi.
45 Jesus entrou no pátio do Templo e começou a expulsar dali os vendedores.
46 UYeesu akabhabhuula akati, “Shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu, uChaala akuti, ‘Inyumba yangu indiyikabhe nyumba iya nyipuuto.’ Loole umwe muyibhiikite ukubha mbako iya bhapoka ifya bhandu.”
46 Ele lhes disse:
47 Bhwo isho shaakinda, uYeesu akamanyishanga abhandu lyoshi ishiku mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala. Loole abhosongo abha bhapuuti, abhamanyishi abha ndaghilo isha Moose pamupeene na bhalongoshi abha Bhayuuta bhakaanda ukulonda isila iya kumughogha uYeesu.
47 Jesus ensinava no pátio do Templo todos os dias. Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes do povo queriam matá-lo.
48 Loole bhakapootwa ukuyaagha isila ku nongwa iya kuti abhandu bhooshi bhakiighanagha ukumupulikisha uYeesu shiisho akamanyishanga.
48 Mas não achavam jeito de fazer isso, pois todos o escutavam com muita atenção.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.