Lucas 10

ULwitikano uLupya (NDH) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Bhwo isho shaakinda, uMalafyale uYeesu akabhasala abhamanyili abhanine amalongo mahaano na mabhili na bhabhili. Akabhasala abhamanyili abho nu kubhatuma bhabhili bhabhili ukuti bhatangile ukubhuuka mu twaya na mumbafu shooshi muumwo akabhaatika ukubhuuka yuuyo mwene.
1 Depois disso, designou o Senhor ainda setenta e dois outros discípulos e mandou-os, dois a dois, adiante de si, por todas as cidades e lugares para onde ele tinha de ir.
2 Bhwo bhakaali ukubhuuka, uYeesu akabhabhuula akati, “Ifyakwinula fyo fyingi leka, loole abhiinuli bhanandi. Po musuumaghe uMalafyale yuuyo mwene mughunda ukuti abhatume abhabhombi mu mughunda ghwake.
2 Disse-lhes: Grande é a messe, mas poucos são os operários. Rogai ao Senhor da messe que mande operários para a sua messe.
3 Ulu bhuukagha. Loole mubhange maaso, mumanye ukuti ingubhatuma isa abhonangʼooshi pakati pa bhondekelakatu!
3 Ide; eis que vos envio como cordeiros entre lobos.
4 Bhwo mukubhuuka manye mweghaghe inyambi iya ndalama, ichoola pamu ifilato ifya kuchenjesania. Linga mukubhalamuka abhandu mu sila, manye mweghaghe akabhalilo akatali.
4 Não leveis bolsa nem mochila, nem calçado e a ninguém saudeis pelo caminho.
5 Soona linga mwingila mu nyumba iya mundu, mukatangaghe taashi ukulamuka mukatingi, ‘UChaala abhapange ulutengaano mwe bhandu mwe muli mu nyumba iyi.’
5 Em toda casa em que entrardes, dizei primeiro: Paz a esta casa!
6 Linga umundu yuuyo mubhaghile ukupokeela ulutengaano aliimwo mu nyumba iyo, po uChaala indiamupange ulutengaano. Loole linga umundu uyo ataliimwo mu nyumba iyo, ulutengaano ulwo indilukabhaghalukile umwe.
6 Se ali houver algum homem pacífico, repousará sobre ele a vossa paz; mas, se não houver, ela tornará para vós.
7 Mukiikalaghe mu nyumba yiiyo bhaabhapokeela, mukalyange nu kungʼwa fiifyo indibhakabhapange paapo umubhombi akulondighwa ukupeeliighwa umufwalo ukufuma ku bhandu bhaabho akubhabhombela. Manye mukasaamaghe-saamaghe ukufuma inyumba yimo ukubhuuka inine.
7 Permanecei na mesma casa, comei e bebei do que eles tiverem, pois o operário é digno do seu salário. Não andeis de casa em casa.
8 Linga mwaya mwingila mu kaaya kaako abhenekaaya bhaabhapokeela, mukalyange ifindu fyoshi fiifyo indibhakabhapange.”
8 Em qualquer cidade em que entrardes e vos receberem, comei o que se vos servir.
9 UYeesu akeendelela pakubhalingaania abhamanyili bhaake akati, “Abhabhine bhaabho indimukabhaaghaghe mu kaaya kaako bhaabhapokeela, mukabhaposhange amabhine ghaabho soona mukabhabhuulaghe ukuti, ‘Ichitangalala icha Chaala chipalamiile kukwinyu.’
9 Curai os enfermos que nela houver e dizei-lhes: O Reino de Deus está próximo.
10 Loole linga mwaya mwingila mu kaaya kaako abhenekaaya bhataabhapokeela, bhwo mukufumaamwo, mukayughaghe mukatingi,
10 Mas se entrardes nalguma cidade e não vos receberem, saindo pelas suas praças, dizei:
11 ‘Inditubhakungʼundile nu lufumbi ulwa mu kaaya kiinyu luulwo luli mu tulundi twitu ukuti bhubhe bhukeeti kukwinyu. Loole pamupeene nu kuti mukutukaana utwe, mumanye ukuti ichitangalala icha Chaala chipalamiile kukwinyu.’
11 Até o pó que se nos pegou da vossa cidade, sacudimos contra vós; sabei, contudo, que o Reino de Deus está próximo.
12 Ingubhabhuula ukuti pi ishiku ilya bhulongi, indishikabhe mbepe ku kaaya aka Sondoma ukupona ubhulongi ukukinda akaaya ako!”
12 Digo-vos: naqueles dias haverá um tratamento menos rigoroso para Sodoma.
13 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Lwinyu mwe bhandu abha kaaya aka Kolasiini! Lwinyu mwe bhandu abha kaaya aka Bheetisayita! Paapo ifyika fiifyo ingafibhombagha kukwinyu, linga ingafibhombagha mu kaaya aka Tiilo na mu ka Sindoni, abhandu abha twaya utwo ngali bhakafwala amaghunila nu kupakala ilyoto ukulangisha ukuti bhaapinduka nu kwilaata imbiibhi shaabho.
13 Ai de ti, Corozaim! Ai de ti, Betsaida! Porque, se em Tiro e Sidônia tivessem sido feitos os prodígios que foram realizados em vosso meio, há muito tempo teriam feito penitência, cobrindo-se de saco e cinza.
14 Loole pi ishiku ilya bhulongi umwe indimukapokeele ulufundo ulukulu ukukinda akaaya aka Tiilo na ka Sindoni.
14 Por isso haverá no dia do juízo menos rigor para Tiro e Sidônia do que para vós.
15 Nuumwe mwe bhandu abha kaaya aka Kapenabhumu, kali, mukwinongʼona ukuti uChaala indiakabhakweshe ukufika kumwanya? Nashiku! UChaala indiakabhiilomushe ukufika ku bhushuuka.”
15 E tu, Cafarnaum, que te elevas até o céu, serás precipitada até aos infernos.
16 Po uYeesu akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Umundu ghweshi yuuyo akubhapulika umwe, akuumbulika neene. Umundu yuuyo akubhakaana umwe, akuungaana neene. Soona, umundu ghweshi yuuyo akuungaana une, akumukaana yula yuuyo aandumite une.”
16 Quem vos ouve, a mim ouve; e quem vos rejeita, a mim rejeita; e quem me rejeita, rejeita aquele que me enviou.
17 Po abhamanyili amalongo mahaano na mabhili na bhabhili (72) bhala bhakaghaluka ku lusekelo ukufuma kuukwo uYeesu akabhatuma. Bhwo bhaafika kwa Yeesu, bhakamupangila bhakati, “Ghwe Malafyale, bhwo twashikiisha imbepo imbiibhi ukubhombela ingamu yaako, shoope shaatupulikagha!”
17 Voltaram alegres os setenta e dois, dizendo: Senhor, até os demônios se nos submetem em teu nome!
18 UYeesu akabhabhuula akati, “Naamubhweni uSeetano bhwo akughwa ukufuma kumwanya isa muumwo akalabhi kakughwa ukufuma kumwanya.
18 Jesus disse-lhes: Vi Satanás cair do céu como um raio.
19 Tesha, naabhapa amaka agha kukanya injoka na bhongoonya. Soona naabhapa amaka agha kughapoota amaka ghooshi agha mulughu ghwinyu uSeetano. Kataliipo soona akandu aka kubhafulasha umwe.
19 Eis que vos dei poder para pisar serpentes, escorpiões e todo o poder do inimigo.
20 Manye musekelaghe ku nongwa iya kuti imbepo imbiibhi shaabhapulikagha, loole sekelagha paapo uChaala asimbite ingamu shiinyu mwa kalata ghwake yuuyo ali kumwanya.”
20 Contudo, não vos alegreis porque os espíritos vos estão sujeitos, mas alegrai-vos de que os vossos nomes estejam escritos nos céus.
21 Mu kabhalilo kala kala, uMbepo uMwelu akamupa uYeesu ukusekela ngaani mu ndumbula yaake, po akayugha akati, “Ghwe Taata, ghwe Malafyale ghwa kumwanya na pa chiisu panu, ingukupaalisha paapo imbombo ishi ukabhafifa abhandu abha mahala na bhamanyi, loole ukashibhiika pabhwelu ku bhandu bhaabho bhali ungati bhaana abhakeke. Nalooli, ghwe Taata, umwo mwo muumwo ukiighanila.”
21 Naquele mesma hora, Jesus exultou de alegria no Espírito Santo e disse: Pai, Senhor do céu e da terra, eu te dou graças porque escondeste estas coisas aos sábios e inteligentes e as revelaste aos pequeninos. Sim, Pai, bendigo-te porque assim foi do teu agrado.
22 UYeesu akayugha soona akati, “UTaata aambiile fyoshi. Naayumo umundu yuuyo amumeenye uMwana, loole uTaata mwene. Soona naayumo umundu yuuyo amumeenye uTaata, loole uMwana mwene nu mundu ghweshi yuuyo uMwana akwighana ukumulangisha uTaata kukwake.”
22 Todas as coisas me foram entregues por meu Pai. Ninguém conhece quem é o Filho senão o Pai, nem quem é o Pai senão o Filho, e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Po uYeesu akabhabhuula abhamanyili bhaake bhwo bhali bheene akati, “UChaala abhasayite umwe paapo mukushibhona ishi na maaso ghiinyu.
23 E voltou-se para os seus discípulos, e disse: Ditosos os olhos que vêem o que vós vedes,
24 Nalooli ingubhabhuula ukuti bhakabhaapo abhasololi na bhomalafyale abhingi bhaabho bhakanyonywanga ukushibhona shiisho mukushibhona umwe, loole bhatakashibhonagha. Soona bhakanyonywanga ukupulika shiisho mukushipulika umwe, loole bhatakashipulikagha.”
24 pois vos digo que muitos profetas e reis desejaram ver o que vós vedes, e não o viram; e ouvir o que vós ouvis, e não o ouviram.
25 Po umumanyishi yumo ughwa ndaghilo isha Moose akiisa kwa Yeesu nu kumubhuusha ku sila iya kumughela akati, “Ghwe Mumanyishi, kali, imbombe kooni ukuti imbwaghe ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila?”
25 Levantou-se um doutor da lei e, para pô-lo à prova, perguntou: Mestre, que devo fazer para possuir a vida eterna?
26 UYeesu akamubhuusha akati, “Kali, indaghilo isha Chaala shikukulaghila ukuti ubhombaghe kooni? Kali, kushaaghania shiliku mu ndaghilo isho?”
26 Disse-lhe Jesus: Que está escrito na lei? Como é que lês?
27 Umwene akamwamula akati, “Indaghilo isha Chaala shikutulaghila ukuti, ‘Mughanaghe uMalafyale uChaala ghwako ku ndumbula yaako yooshi, ku nyinongʼono shaako shooshi, ku maka ghaako ghooshi na ku mahala ghaako ghooshi.’ Soona shikutulaghila ukuti, ‘Mughanaghe umunyiinyu isa muumwo ghwiyiighanite yughweghwe.’ ”
27 Respondeu ele: Amarás o Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todas as tuas forças e de todo o teu pensamento {Dt 6,5}; e a teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
28 UYeesu akamubhuula akati, “Ghwamula akiisa leka! Linga kushibhombela imbombo indaghilo shooshi isho, uChaala indiakupe ubhwumi ubhwa bhwila na bhwila.”
28 Falou-lhe Jesus: Respondeste bem; faze isto e viverás.
29 Loole ku nongwa iya kuti umumanyishi ughwa ndaghilo isha Moose yula akalondagha ukwilangisha ukuti mundu mwisa, akamubhuusha soona uYeesu akati, “Kali, umunyangu ghwe ghwini?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: E quem é o meu próximo?
30 UYeesu akamwamula ku sila iya chifwanikisho akati, “Akabhaakwo umundu yumo yuuyo akachuulagha ukufuma mu kaaya aka Yelusaleemu nu kwilomuka ukubhuuka mu kaaya aka Yeeliko. Bhwo ali mu sila akughenda, abhapoka ifya bhandu bhakamwisila nu kumukola, bhakamufuula imyenda, bhakamukoma ngaani nu kumuleka bhwo ali papiipi nu kufwa.
30 Jesus então contou: Um homem descia de Jerusalém a Jericó, e caiu nas mãos de ladrões, que o despojaram; e depois de o terem maltratado com muitos ferimentos, retiraram-se, deixando-o meio morto.
31 Ku lusako ulwisa, umupuuti yumo yuuyo akachuulagha, akaghendela isila yila yila. Bhwo aamubhona umundu yula yuuyo abhapoka ifya bhandu bhakamukoma, akaghenda kulubhafu, akamuleka pala pala chishita kumwafwa.
31 Por acaso desceu pelo mesmo caminho um sacerdote, viu-o e passou adiante.
32 Bhwo akabhalilo akapimba kaakinda, umundu umunine ukufuma mu chikolo icha Laabhi ghwepe akachuulagha ukughendela isila yila yila. Bhwo aafika pala nu kumubhona umundu yuuyo abhapoka ifya bhandu bhakamukoma, ghwepe akaghenda kulubhafu nu kumuleka pala pala chishita kumwafwa.
32 Igualmente um levita, chegando àquele lugar, viu-o e passou também adiante.
33 Loole bhwo akabhalilo kaakindaapo, umundu yumo uMusamaliiya ghwepe akachuulagha ukughendela isila yila yila. Bhwo aamubhona umundu yula yuuyo abhapoka ifya bhandu bhakamukoma, akamupelela ichisa ngaani.
33 Mas um samaritano que viajava, chegando àquele lugar, viu-o e moveu-se de compaixão.
34 Po akabhiyila papiipi, akamusuka ifilonda fyake ukubhombela indifaayi ni nyemba isha mishunguti nu kumupinya. Po akamwegha, akamukwesha pa mbunda yaake, akabhuuka naghwe mu nyumba iya bhaheesha, akaanda ukumubhinia.
34 Aproximando-se, atou-lhe as feridas, deitando nelas azeite e vinho; colocou-o sobre a sua própria montaria e levou-o a uma hospedaria e tratou dele.
35 “Ishiku liilyo likakongagha uMusamaliiya yula akeegha indinaali shibhili, akamupa umwimilili ughwa nyumba iya bhaheesha, akamubhuula akati, ‘Ingukusuuma umubhiniange umundu uyu. Linga ghwabhombela indinaali inyingi ukukinda isho shiisho naakupa, indiingakughalushikishe bhwo ingughaluka.’ ”
35 No dia seguinte, tirou dois denários e deu-os ao hospedeiro, dizendo-lhe: Trata dele e, quanto gastares a mais, na volta to pagarei.
36 Bhwo uYeesu aamala ukulingaania ichifwanikisho icho, akamubhuusha umumanyishi ughwa ndaghilo isha Moose yula akati, “Kali, mu bhandu bhatatu abho, ghwini yuuyo kwinongʼona ukuti akabha munyaake ughwa nalooli ughwa mundu yuuyo abhapoka ifya bhandu bhakamukoma?”
36 Qual destes três parece ter sido o próximo daquele que caiu nas mãos dos ladrões?
37 Umwene akamwamula akati, “Umunyaake ughwa nalooli ghwe yula yuuyo akamupelela ichisa.” Po uYeesu akamubhuula akati, “Nuughwe bhuuka ubhabhombelaghe abhandu bhooshi isa bhubhuubhwo.”
37 Respondeu o doutor: Aquele que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse: Vai, e faze tu o mesmo.
38 Akabhalilo kamu uYeesu na bhamanyili bhaake bhakachuulagha ukubhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo bhakubhuuka, bhakafika mu kaaya kamu. Mu kaaya ako akiikalagha umukolo yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Maalita. Po uMaalita akamupokeela uYeesu mu nyumba yaake ukuti alye ifindu.
38 Estando Jesus em viagem, entrou numa aldeia, onde uma mulher, chamada Marta, o recebeu em sua casa.
39 UMaalita akabha nu munungʼuna yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Maliiya. Bhwo uYeesu iingila nu kwikala mu nyumba iyo, uMaliiya akabhuuka nu kwikala papiipi nu Yeesu, akapulikishanga shiisho akayughagha.
39 Tinha ela uma irmã por nome Maria, que se assentou aos pés do Senhor para ouvi-lo falar.
40 Loole uMaalita akiikolaania ni mbombo inyingi. Po akabhuuka kwa Yeesu, akamubhuusha akati, “Ghwe Malafyale, kali, utakusaaghilaakwo ukuti umunungʼuna ghwangu aandekite ingubhomba imbombo nimwene? Ingukusuuma umubhuule iise aanyaafwe.”
40 Marta, toda preocupada na lida da casa, veio a Jesus e disse: Senhor, não te importas que minha irmã me deixe só a servir? Dize-lhe que me ajude.
41 Loole uMalafyale uYeesu akamwamula akati, “Ghwe Maalita, ghwe Maalita, kali, kooni kulabha nu kwikolaania ni mbombo inyingi?
41 Respondeu-lhe o Senhor: Marta, Marta, andas muito inquieta e te preocupas com muitas coisas;
42 Loole kaliipo akandu kamukeeneeshe kaako kakulondighwa nalooli ukuti ghwikolanie nako. Umwene uMaliiya aasala akandu akiisa kaako naayumo umundu yuuyo indiakamupoke.”
42 no entanto, uma só coisa é necessária; Maria escolheu a boa parte, que lhe não será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.