João 1

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bhwo uChaala akupela ichiisu kubhwandilo, Ishu akabha aliikwo. Ishu uyo akabha pamupeene nu Chaala. Ghwepe Ishu uyo akabha ghwi Chaala.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Ukufuma kubhwandilo Ishu uyo akabhanga pamupeene nu Chaala.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 UChaala akatupela utundu twoshi ukughendela ku Ishu uyo. Atakapela akandu naakamu chishita kubhombela Ishu.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Ishu uyo ghwe yuuyo akabha bhwandilo ubhwa bhwumi. Po ubhwumi ubhwo bhukiisa nu bhwelu ku bhandu.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Ubhwelu ubhwo bhukwendelela ukukosha mu chiisi, ni chiisi choope chitakubhupoota.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 UChaala akamutuma umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Yoohani.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 UYoohani akiisa ukuti abhe mukeeti ughwa kubhulingaania ubhwelu ubhwo ku bhandu ukuti bhooshi bhamwitike yuuyo bhwelu.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 UYoohani atakabha bhwelu, loole akiisa pakubhalingaania abhandu isha bhwelu ubhwo.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 UYeesu Kilisiti bhwelu bhwa nalooli yuuyo akiisa mu chiisu ichi pakubhaafwa abhandu ukuti bhashibhonaghe shiisho shili mu chiisi.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Ishu uyo akabhaamwo mu chiisu. UChaala akapela ichiisu ukughendela kukwake, loole abhandu abha mu chiisu bhatakamumanya.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Akiisa ku bhandu abha kukwake, loole bhatakamupokeela.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Loole abhandu bhooshi bhaabho bhakamupokeela nu kumwitika, akabhapa amaka agha kubha bhaana bha Chaala.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Ukubha bhaana bha Chaala ukwo, kutaa kwo kupaapighwa ku sila iya kukomaana umukolo nu muliisha pamu ku finyonywa ifya mubhili pamu ku bhwighane ubhwa mundu yumo, loole uChaala ghwe yuuyo akabhapela ukubha bhaana bhaake.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Po Ishu uyo akiisa aabha mundu, ghwepe akiikala pamupeene nuutwe. Nuutwe tukabhubhona ubhukulumba bhwake, ubhukulumba ubhwa Mwana yuuyo ali mwene ukufuma kwa Chaala uGhwise, ali ni chisa ichingi nu bhwanalooli kukwitu.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 UYoohani akabhabhuula abhandu inongwa isha mundu uyo, akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Uyu ghwe yuuyo ingabhabhuulagha inongwa shaake ingatingi, ‘Indiakiise umundu yumo kunyuma kukwangu yuuyo ghwi songo ukuunginda une paapo akabha mwumi bhwo une ingaali ukupaapighwa.’ ”
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Ku nongwa iya chisa nu bhwanalooli bhwake, uChaala atusayite nu kwongelaapo.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Paapo uChaala akabhapa abhandu indaghilo shaake ku sila iya Moose, loole akalangisha ichisa nu bhwanalooli bhwake ku sila iya Yeesu Kilisiti.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Naayumo umundu yuuyo amubhweni uChaala, loole uMwana ghwake mwene, yuuyo ghwepe ghwi Chaala. Uyo yuuyo ali papiipi nu Ghwise, ghwe yuuyo amulangishiishe uChaala kukwitu.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Ishiku limo abhalongoshi abha Bhayuuta bhakabhatuma abhapuuti na Bhalaabhi ukufuma ku Yelusaleemu pakumubhuusha uYoohani uMwoshi ukuti umwene ghwini.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 UYoohani akiitika pabhwelu, akayugha akati, “Une indaa nee Mesiiya.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Bhakamubhuusha bhakati, “Po kali, ughwe ghwe ghwini? Kali, ghwe musololi uEliiya?” UYoohani akabhaamula akati, “Nashiku, indaa nee Eliiya.” Abheene bhakamubhuusha soona bhakati, “Kali, ghwe musololi umunine yuuyo tukumulindilila ukuti akwisa ukufuma kwa Chaala?” UYoohani akabhaamula akati, “Nashiku, indaa neene.”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Bhakamubhuusha soona bhakati, “Po tubhuule ukuti tuye tubhabhuule bhala bhaabho bhatutumite, kali, ughwe ghwe ghwini? Soona, kali, ughwe kwiyugha ukuti ghwe ghwini?”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 UYoohani akabhaamula ukukongana na mashu ghaagho ghasimbiighwe mwa kalata ughwa musololi uYesaaya akati, “Une nee mundu yuuyo ingubhalumbilila abhandu mu lungalangala inguti, ‘Gholoshanga isila iya Malafyale uChaala.’ ”
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Po abhandu bhala bhaabho aBhafalisaayi bhakabhatuma kwa Yoohani,
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 bhakamubhuusha bhakati, “Linga ughwe utaa ghwe Mesiiya, pamu utaa ghwe musololi uEliiya, pamu utaa ghwe musololi umunine yuuyo tukumulindilila ukwisa ukufuma kwa Chaala, po kali, ughaaghite kuughu amaka agha kwosha abhandu?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 UYoohani akabhaamula akati, “Une ingubhoosha na miishi, loole pakati papiinyu iimite yuuyo umwe mutamumeenye.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Uyo yuuyo akwisa kunyuma kukwangu, indaa mubhaghile ukubha mubhombi ghwake ughwa kusatula utughoye utwa filato fyake.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Shooshi isho shikabhombighwa mu kaaya aka Bheetaniya, ku isiila inine ilya lusooko ulwa Yoolotani kuukwo uYoohani akooshanga abhandu.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Ishiku liilyo likakongagha, uYoohani akamubhona uYeesu akwisa kukwake. Akabhabhuula abhandu bhaabho bhakabhaapo pala akati, “Tesha, umundu uyo yuuyo akwisa ghwe yuuyo uChaala amutumite pakufwa ungati Konangʼooshi ukuti abhahobhokele imbiibhi abhandu abha mu chiisu ichi!
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Uyu ghwe yuuyo ingabhabhuulagha inongwa shaake ingatingi, ‘Indiakiise umundu yumo kunyuma kukwangu yuuyo ghwi songo ukuunginda une paapo akabha mwumi bhwo une ingaali ukupaapighwa.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Nuune indakamumanya, loole ingiisa pakubhoosha abhandu na miishi ukuti abhandu abha Isilaeli bhamumanye.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Po uYoohani akeendelela ukubhalingaania soona abhandu shiisho akashibhona akati, “Ingamubhona uMbepo ughwa Chaala ukufuma kumwanya yuuyo akiika ungati ngunda nu kwima pamwanya papaake.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Poope indakamumanya, loole uChaala yuuyo akaanduma ukwosha abhandu na miishi ghwe yuuyo akaambuula akati, ‘Linga ghwamubhona umundu yuuyo uMbepo ghwangu ukufuma kumwanya akwika pamwanya papaake, ghwe yuuyo indiakabhooshange abhandu nu Mbepo uMwelu.’
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Nuune ishibhweni, soona ingushimikisha ukuti uyo Mwana ghwa Chaala.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Pi ishiku inine liilyo likakongagha, uYoohani uMwoshi akiima soona ku isiila lila lila ilya lusooko ulwa Yoolotani pamupeene na bhamanyili bhaake bhabhili.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 UYoohani akamubhona uYeesu akughenda kupiipi nabho. Bhwo aamubhona, akabhabhuula abhamanyili bhaake akati, “Tesha, umundu uyo yuuyo akwisa, ghwe yuuyo uChaala amutumite pakufwa ungati Konangʼooshi.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Bhwo abhamanyili bhaake bhabhili bhaamupulika uYoohani akuyugha amashu agho, bhakatumula ukumukonga uYeesu.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Po uYeesu akasanusha kunyuma, akabhabhona abhamanyili abho bhwo bhakumukonga. Akabhabhuusha akati, “Kali, mukulonda kooni?” Bhoope bhakamwamula bhakati, “Ghwe Laabhi (kwo kuti, Mumanyishi), kali, kwikala kuughu?”
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 UYeesu akabhaamula akati, “Isagha, nuumwe indimupabhone paapo ingwikala.” Po bhakamukonga nu kupabhona paapo akiikalagha. Bhakiikala pamupeene naghwe ishiku lyoshi ukufika namasubha (10:00).
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Umumanyili yumo mu bhamanyili bhabhili bhala bhaabho bhakapulika bhwo uYoohani akuyugha nu kumukonga uYeesu akabha ghwi Ndeleeya, ughwamwabho ughwa Siimoni Peeteli.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 UNdeleeya akabhuuka taashi pakumulonda ughwamwabho uSiimoni Peeteli. Bhwo aamwagha, akamubhuula akati, “Twamubhona uMesiiya!” Ingamu inine ilya Mesiiya kwo kuti, “Kilisiti.”
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Po uNdeleeya akiisa nu Siimoni kwa Yeesu. Ghwepe uYeesu akamutesha uSiimoni, akamubhuula akati, “Ughwe ghwe Siimoni umwana ughwa Yoohani. Ukwandila ulu, ingamu yaako indiubhe ghwe Keefa,” kwo kuti, “Peeteli” pamu “Lyalabhwe.”
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Ishiku ilya ningeelo yaake, uYeesu akatumula ukubhuuka ku chiisu icha Ghalilaayi. Bhwo aafika, akamwagha uFilipu, akamubhuula akati, “Ghwe Filipu, isagha ghuungongaghe.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 UFilipu akafumagha mu kaaya aka Bheetisayita kaako uNdeleeya nu Peeteli bhakiikalagha.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 UFilipu akabhuuka nu kumwagha uNataniyeeli, akamubhuula akati, “Twamubhona umundu yula yuuyo uMoose akasimba inongwa shaake mwa kalata ughwa ndaghilo na yuuyo abhasololi bhoope bhakasimba inongwa shaake. Umundu uyo ghwi Yeesu yuuyo akufuma mu kaaya aka Naasaleeti, umwana ughwa Yoosefu.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Loole uNataniyeeli akamubhuusha uFilipu akati, “Kali, kandu kaki aka kwafwa kaako kabhaghiile ukufuma mu kaaya akanandi aka Naasaleeti?” UFilipu akamwamula akati, “Isagha ghwibhonele yughweghwe.” Po uNataniyeeli akabhuuka pamupeene nu Filipu kwa Yeesu.
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Bhwo uYeesu aamubhona uNataniyeeli akwisa kukwake, akabhabhuula abhamanyili bhaake inongwa isha Nataniyeeli akati, “Tesha, umundu uyo yuuyo akwisa, Mwisilaeli ughwa nalooli yuuyo atayughiteemwo ubhumyashi naalumo.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 UNataniyeeli akamubhuusha uYeesu akati, “Ghwe malafyale, kali, ghwamanya bhuleele une?” UYeesu akamwamula akati, “Na bhwo uFilipu akaali ukwisa pakukwitisha, une ingabha ingubhweni bhwo ghwikiile pi ikokwe ilya mukuyu.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Po uNataniyeeli akamwamula akati, “Ghwe Mumanyishi, ulu naamanya ukuti ughwe ghwe Mwana ghwa Chaala! Ughwe ghwe Malafyale ughwa chiisu icha Isilaeli!”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 UYeesu akamwamula nu kumubhuusha akati, “Kali, kwitika ku nongwa iya kuti naakubhuula ukuti ingakubhona bhwo ghwikiile pi ikokwe ilya mukuyu? Indiushibhone inine ingulu ngaani isha kuswighisha ukukinda ishi!”
50 Jesus respondeu:
51 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Nalooli ingubhabhuula, indikakiise akabhalilo kaako indimukakubhone kumwanya kukwighuka, abhandumi abha Chaala indibhakakwelaghe nu kwika ukughendela ku sila iya Mwana ughwa Mundu isa muumwo uYaakobhu akatesha kubhwandilo.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.