Atos 9
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 Mu kabhalilo ako, uSaabhuli akeendelela ukubhooghofya nu kwinongʼona ukubhaghogha abhakongi abha Malafyale uYeesu. Po akabhuuka ku mupuuti usongo,
1 Enquanto isso, Saulo não parava de ameaçar de morte os seguidores do Senhor Jesus. Ele foi falar com o Grande Sacerdote
2 akamusuuma ukuti amupe abhokalata abha kubhuuka nabho ku bhosongo abha masinaghoghi agha mu kaaya aka Ndameesiki. Abhokalata abho bhakabha bha kumwitikisha uSaabhuli ukuti linga aabhaagha abhaliisha pamu abhakolo bhaabho bhakongi abha Sila iya Malafyale uYeesu, abhapinye nu kwisa nabho ku Yelusaleemu.
2 e pediu cartas de apresentação para as sinagogas da cidade de Damasco. Com esses documentos Saulo poderia prender e levar para Jerusalém os seguidores do Caminho do Senhor que moravam ali, tanto os homens como as mulheres.
3 Po umupuuti usongo yula akamupa abhokalata, ghwepe uSaabhuli akaanda ukubhuuka ku Ndameesiki. Loole bhwo aapalamila mu Ndameesiki, nakalinga ubhwelu ubhukulu ukufuma kumwanya bhukamubhalila uSaabhuli imbafu shooshi.
3 Mas na estrada de Damasco, quando Saulo já estava perto daquela cidade, de repente, uma luz que vinha do céu brilhou em volta dele.
4 USaabhuli akaghwa paase. Nakalinga akapulika ishu likuti, “Ghwe Saabhuli! Ghwe Saabhuli! Kali, kooni kuufulasha?”
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz que dizia:
5 USaabhuli akaamula akati, “Ghwe Malafyale, kali, ghwe ghwini?” Ishu lila likaamula likati, “Une nee Yeesu yuuyo ughwe kumufulasha.
5 — Quem é o senhor? — perguntou ele. A voz respondeu:
6 Loole ulu nyatuka! Bhuukagha ku kaaya akakulu. Linga ghwafika, umundu yumo indiakubhuule shiisho kulondighwa ukubhomba.”
6 Mas levante-se, entre na cidade, e ali dirão a você o que deve fazer.
7 Abhandu bhala bhaabho bhakaghendagha pamupeene nu Saabhuli bhakooghopa leka. Bhakiima chishita kubha ni lya kuyugha ku nongwa iya kuti bhoope bhakapulika ishu lila, loole bhatakamubhona umundu yuuyo akayughagha.
7 Os homens que estavam viajando com Saulo ficaram parados sem poder dizer nada. Eles ouviram a voz, mas não viram ninguém.
8 Po uSaabhuli akanyatuka ukufuma paase, loole bhwo akughela ukutesha, akaagha akupootwa. Po abhandu bhala bhaabho akabha nabho bhakamukola akakono kaake, bhakabhuuka naghwe ku Ndameesiki.
8 Saulo se levantou do chão e abriu os olhos, mas não podia ver nada. Então eles o pegaram pela mão e o levaram para Damasco.
9 USaabhuli akiikala amashiku matatu bhwo atakutesha, atakulya pamu atakungʼwa naakamu.
9 Ele ficou três dias sem poder ver e durante esses dias não comeu nem bebeu nada.
10 Mu kaaya aka Ndameesiki ako, akiikalagha umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Naniiya. UNaniiya akabha mukongi ughwa Malafyale uYeesu. Ishiku limo uMalafyale uYeesu akamusetukila, akamwitisha akati, “Ghwe Naniiya!” UNaniiya akamwamula akati, “Ghwe Malafyale, une indi panu ingukupulikisha.”
10 Em Damasco morava um seguidor de Jesus chamado Ananias. Ele teve uma visão, e nela apareceu o Senhor, chamando: Ele respondeu: — Aqui estou, Senhor!
11 UMalafyale uYeesu akamubhuula akati, “Bhuuka ku nyumba iya mundu yumo yuuyo ingamu yaake ghwi Yuuta. Inyumba iyo yili mu sila yiiyo bhakuti, ‘Sila Yiiyo Yigholokite.’ Linga ghwafika mu nyumba iyo, mulonde umundu yumo yuuyo ingamu yaake ghwi Saabhuli ukufuma mu kaaya aka Taaliso paapo mu kabhalilo aka ali pakwipuuta kwa Chaala.
11 E o Senhor lhe disse:
12 Pulikisha! Umundu uyo aamubhona uNaniiya akumusetukila, akwisa nu kumubhiikila utukono pamwanya papaake ukuti ateshange soona.”
12 e teve uma visão. Nela apareceu um homem chamado Ananias, que entrou e pôs as mãos sobre ele a fim de que ele pudesse ver de novo.
13 Loole uNaniiya akamwamula akati, “Ghwe Malafyale, imbulikite inongwa ukufuma ku bhandu abhingi muumwo umundu uyo abhabhombiile akabhiibhi abhiitiki bhaako abha mu kaaya aka Yelusaleemu.
13 Ananias respondeu: — Senhor, muita gente tem me falado a respeito desse homem e de todas as maldades que ele fez em Jerusalém com os que creem no Senhor.
14 Ghwepe iisile ku Ndameesiki kuno na bhosongo abha bhapuuti bhamwitikishiishe ukuti abhakolaghe abhandu bhooshi bhaabho bhakukwitika ughwe.”
14 E agora ele veio aqui a Damasco com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que te adoram.
15 Loole uMalafyale uYeesu akamubhuula uNaniiya akati, “Poope bhuuka kwa Saabhuli paapo naamusala umundu uyo ukuumbombela une nu kuyifumusha ingamu yangu ku bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta, ku bhomalafyale bhaabho na ku Bhaisilaeli.
15 Mas o Senhor disse a Ananias:
16 Nuune indiimulangishe muumwo indiataamighwe ngaani ku nongwa iya kuumbombela une.”
16 Eu mesmo vou mostrar a Saulo tudo o que ele terá de sofrer por minha causa.
17 Po uNaniiya akabhuuka ku nyumba yila nu kwingila. Bhwo iingila, akamwagha uSaabhuli, akamubhiikila utukono pamwanya papaake, akayugha akati, “Ghwe Saabhuli, mwitiki munyiitu, uMalafyale uYeesu yuuyo aakusetukiile mu sila bhwo kubhuuka ku Ndameesiki, aanduma kukwako ukuti uteshange soona nu kuti uMbepo uMwelu akulongoshange mu bhwumi bhwako.”
17 Então Ananias foi, entrou na casa de Judas, pôs as mãos sobre Saulo e disse: — Saulo, meu irmão, o Senhor que me mandou aqui é o mesmo Jesus que você viu na estrada de Damasco. Ele me mandou para que você veja de novo e fique cheio do Espírito Santo.
18 Bhwo uNaniiya aayugha amashu agho, nakalinga, utundu tumo tuutwo tukabha ungati makakaapu agha iswi tukafuma mu maaso agha Saabhuli, ghwepe akaanda ukutesha soona. Po uSaabhuli akanyatuka, akooshighwa nu Naniiya.
18 No mesmo instante umas coisas parecidas com escamas caíram dos olhos de Saulo, e ele pôde ver de novo. Ele se levantou e foi batizado;
19 Po uSaabhuli akapokeela ifindu fimo nu kulya. Bhwo aalya, amaka ghakiisa soona mu mubhili ghwake.
19 depois ele comeu alguma coisa e ficou forte como antes. Saulo ficou alguns dias com os seguidores de Jesus em Damasco.
20 Bhwo uSaabhuli ali mu kaaya aka Ndameesiki, akaanda ukulumbilila mu masinaghoghi akatingi, “UYeesu Kilisiti, Mwana ghwa Chaala.”
20 E começou imediatamente a anunciar Jesus nas sinagogas , dizendo: — Jesus é o Filho de Deus.
21 Abhandu bhooshi bhaabho bhakamupulikishanga uSaabhuli, bhakaswigha nu kubhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, umundu uyu ataa ghwe yula yuuyo akapela ukuti abhandu abhingi mu Yelusaleemu bhataamighwange ku nongwa iya kumwitika uYeesu? Kali, umundu uyu atiisile ukuti abhakolaghe abhiitiki abha mu Ndameesiki nu kubhuuka nabho pandaashi pa bhosongo abha bhapuuti?”
21 Todos os que ouviam Saulo ficavam admirados e perguntavam: — Não é este o homem que em Jerusalém estava matando todos os seguidores de Jesus? Não foi ele que veio até aqui para prender e levar essa gente aos chefes dos sacerdotes?
22 Loole uChaala akamwafwa uSaabhuli ukwongela ukulumbilila ku maka, akabhaswighisha aBhayuuta bhaabho bhakiikalagha mu Ndameesiki ku sila iya kwendelela ukushimikisha ukuti, “UYeesu ghwi Mesiiya.”
22 Mas as mensagens de Saulo se tornavam cada vez mais poderosas. E as provas que ele apresentava de que Jesus era o Messias eram tão fortes, que os judeus que moravam em Damasco não sabiam o que dizer.
23 Bhwo amashiku amingi ghaakinda, aBhayuuta bhakiitikana ukuti bhamughoghe uSaabhuli.
23 Muitos dias depois, os judeus de Damasco se reuniram e resolveram matá-lo,
24 ABhayuuta abho bhakeendelela ukumushighila uSaabhuli pamuusi na pabhushiku pa milyango imikulu iya mu kaaya aka Ndameesiki ukuti linga bhaamubhona akughenda, bhamukole nu kumughogha. Loole uSaabhuli akashipulika shooshi shiisho aBhayuuta bhala bhakatumula ukushibhomba.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Eles vigiavam os portões da cidade dia e noite para o matar.
25 Mu kabhalilo aka pabhushiku, abhakongi bhaake bhamu bhakamwegha uSaabhuli nu kumubhiika mu chipombo ichikulu nu kumughendesha pi indiliisha liilyo likabha ku lubhumba ulwa kaaya kala nu kumufumya kuuse.Bhakumwilomusha uPaabhuli ukubhombela ichipombo ichikulu|src="CN01937c.TIF" size="col" ref="9:25"
25 Mas certa noite os seguidores de Saulo o puseram dentro de um cesto e o desceram por uma abertura que havia na muralha da cidade.
26 Po uSaabhuli akabhuuka ku Yelusaleemu. Bhwo aafika, akaanda ukughela ukwongaana na bhakongi abha Yeesu, loole bhooshi bhakamwoghopagha nu kushita kumupokeela paapo bhatakiitikagha ukuti ghwepe mukongi ughwa nalooli ughwa Yeesu.
26 Saulo foi para Jerusalém e tentou juntar-se aos seguidores de Jesus. Porém todos tinham medo dele porque não acreditavam que ele também era seguidor de Jesus.
27 Loole uBhalinabha akamwegha uSaabhuli nu kubhuuka naghwe ku bhatumighwa ukuti aye ayughe nabho. Bhwo aafika naghwe, uBhalinabha akabhalingaania abhatumighwa muumwo uSaabhuli akamubhona uMalafyale bhwo ali mu sila, muumwo uMalafyale akayugha naghwe na muumwo uSaabhuli akalumbililagha ku maka ukughendela ku ngamu iya Yeesu ku Ndameesiki.
27 Então Barnabé veio ajudá-lo e o apresentou aos apóstolos . E lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho e como o Senhor havia falado com ele. Barnabé também contou como, em Damasco, Saulo, pelo poder do nome de Jesus, havia anunciado corajosamente o evangelho .
28 Bhwo abhatumighwa bhaapulika isho, bhakamwitika uBhalinabha. Po uSaabhuli akaanda ukwongaana pamupeene na bhatumighwa na bhiitiki abhanine abha mu kaaya kooshi aka Yelusaleemu. Soona akaanda ukulumbilila ku bhandu ku maka ukughendela ku ngamu iya Yeesu.
28 Depois disso Saulo ficou com eles, andando por toda parte em Jerusalém; e, pelo poder do nome do Senhor, ele anunciava corajosamente o evangelho.
29 Soona akayughagha nu kukaanikana isha Yeesu na Bhayuuta bhaabho bhakayughagha injugha iya Chighiliki, loole abheene bhakaanda ukulonda isila iya kumughogha.
29 Ele também conversava e discutia com os judeus que tinham sido criados fora da terra de Israel, mas eles procuravam um jeito de matá-lo.
30 Bhwo abhiitiki abhanine bhaashaaghania shooshi isho, bhakamwegha uSaabhuli nu kubhuuka naghwe ku kaaya akakulu aka Kayisaaliya nu kumutuma ukubhuuka ku kaaya aka Taaliso kuukwo akapaapighwa.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo até a cidade de Cesareia e depois o mandaram para a cidade de Tarso.
31 Po bhwo isho shaakinda, ichipanga icha bhiitiki abha mu chiisu chooshi icha Yuteeya, mu Ghalilaayi na mu Samaliiya, chikahobhoka leka nu kwikala ku lutengaano, ku nongwa iya kuti atakabhaapo ughwa kwendelela ukuchifulasha soona. UMbepo uMwelu akeendelela ukubhakasha nu kubhasubhaasha abhiitiki ukumughindika uMalafyale uYeesu. Soona, uMbepo uyo akabhaafwanga abhandu abhanine abhingi ukubha bhiitiki abha Malafyale, ni chipanga chikaanda ukukula nu kubhaala ngaani.
31 Em toda a região da Judeia, Galileia e Samaria, a Igreja estava em paz. Ela ficava cada vez mais forte, crescia em número de pessoas com a ajuda do Espírito Santo e mostrava grande respeito pelo Senhor Jesus.
32 Mu kabhalilo ako, uPeeteli akaghendagha mu twaya twoshi utwa chiisu icha Samaliiya. Bhwo akughenda, akabhuuka nu kubhaghendela abhiitiki bhaabho bhakiikalagha mu kaaya aka Linda.
32 Pedro viajava por toda parte. Um dia foi visitar o povo de Deus que morava na cidade de Lida.
33 Mu kaaya ako, akamwagha umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Yineeya. UYineeya akabha alalite, ku nongwa iyo akaghonagha pa bhulili bhwake ku fyinja fihaano na fitatu (8) chishita kunyatuka.
33 Encontrou ali um homem chamado Eneias, que era paralítico e fazia oito anos que não saía da cama.
34 Bhwo uPeeteli aamubhona, akamubhuula akati, “Ghwe Yineeya, uYeesu Kilisiti akukuposha. Nyatuka, nienga ubhulili bhwako.” Bhwo uPeeteli aayugha amashu agho, nakalinga, uYineeya akanyatuka.
34 Pedro lhe disse: — Eneias, Jesus Cristo já curou você. Levante-se e arrume a sua cama. Na mesma hora Eneias se levantou.
35 Bhwo abhandu abhingi bhaabho bhakiikalagha mu kaaya akakulu aka Linda na mu ndebheela iya Salooni bhaamubhona uYineeya akughenda, bhakamwitika uMalafyale uYeesu.
35 Então todos os moradores da cidade de Lida e da região de Sarom viram isso e se converteram ao Senhor.
36 Mu kaaya akanine kaako ingamu yaake bhakatingi Yoopa, akiikalaghaamwo umukolo yumo umwitiki yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Tabhita. Ingamu iyi mu njugha iya Chighiliki ghwi Ndoolikaasi, kwo kuti, “Umbombo.” UNdoolikaasi akabhombagha inyiisa akabhalilo kooshi nu kubhaafwa abhapiina.
36 Na cidade de Jope havia uma seguidora de Jesus chamada Tabita. (Este nome em grego é Dorcas .) Ela usava todo o seu tempo fazendo o bem e ajudando os pobres.
37 Mu kabhalilo kaako uPeeteli akabha mu kaaya aka Linda, uNdoolikaasi akabhina, akafwa. Bhwo aafwa, abhakolo bhamu bhakaghwegha umufimba, bhakaghwosha, bhakaghuniembetelela mu mwenda nu kughubhiika ku chipindwa icha nyumba ingelesanie.
37 Naqueles dias Dorcas ficou doente e morreu. Lavaram o corpo dela e depois o puseram num quarto do andar de cima.
38 Mu kabhalilo ako, abhakongi abha Yeesu bhakapulika ukuti uPeeteli ali mu kaaya aka Linda. Po bhakabhatuma kukwake abhandu bhamu bhabhili ku nongwa iya kuti akaaya ako kakabha papiipi na kaaya aka Yoopa kala. Bhakabhatuma abhandu abho ukuti bhamusuume uPeeteli bhati, “Ghwe Peeteli, tukukusuuma ghwise kukwitu chishita kukaabha!”
38 Jope ficava perto de Lida. Quando os seguidores de Jesus em Jope souberam que Pedro estava em Lida, enviaram dois homens para levar-lhe o seguinte recado: — Por favor, venha depressa até Jope!
39 Bhwo uPeeteli aapulika inongwa isho, nakalinga akanyatuka nu kubhuuka ku Yoopa pamupeene nabho. Bhwo bhaafika mu nyumba yila, bhakamwegha uPeeteli nu kubhuuka naghwe ku chipindwa icha ku nyumba ingelesanie kuukwo bhakaghughoneka umufimba ughwa Ndoolikaasi. Abhakolo abhafwile bhooshi bhakamushunguulila uPeeteli bhwo bhakulila, nu kumulangisha imiselekesha ni myenda iminine yiiyo uNdoolikaasi akabhasonelagha bhwo mwumi.
39 Então Pedro se aprontou e foi com eles. Quando chegou lá, eles o levaram para o quarto de cima. Todas as viúvas ficaram em volta dele, chorando e mostrando os vestidos e as outras roupas que Dorcas havia feito quando ainda vivia.
40 Po uPeeteli akabhafumya kuuse bhooshi, akafughamila, akiipuuta kwa Chaala. Bhwo iipuuta, akaghusanukila umufimba, akaghubhuula akati, “Ghwe Ndoolikaasi, nyatuka!” Nakalinga, uNdoolikaasi akiighula amaaso ghaake. Bhwo aamubhona uPeeteli, akanyatuka, akiikala.
40 Então Pedro mandou que todos saíssem do quarto e em seguida se ajoelhou e orou. Depois virou-se para o corpo de Dorcas e disse: — Tabita, levante-se! Ela abriu os olhos e, quando viu Pedro, sentou-se.
41 Po uPeeteli akamukola uNdoolikaasi akakono, akamwimika, akabhiitisha abhakolo abhafwile bhala na bhiitiki abha Yeesu, akabhalangisha uNdoolikaasi bhwo mwumi soona.
41 Pedro pegou-a pela mão e ajudou-a a ficar de pé. Em seguida chamou toda a gente da igreja, inclusive as viúvas, e a entregou a eles viva.
42 Inongwa isha chiika ichi shikafumukwa imbafu shooshi isha mu kaaya aka Yoopa na bhandu abhingi bhakamwitika uMalafyale uYeesu.
42 As notícias a respeito disso se espalharam por toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Po bhwo isho shaakinda, uPeeteli akiikala mu kaaya aka Yoopa ku mashiku amingi pamupeene nu mundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Siimoni. Umundu uyo akabhombagha imbombo iya kutendekesha amakwela.
43 E Pedro ficou lá muitos dias, na casa de um curtidor de couros chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.